Mi smo za usvajanje novog Izbornog zakona u BiH, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto tokom razgovora iza zatvorenih vrata sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Bio je novembar 2021. godine i hrvatska diplomatija je već bila počela pripreme i lobiranje za nametanje novih izmjena Izbornog zakona u BiH. Orbanov ministar vanjskih poslova Peter Szijjatro bio je u Sarajevu i susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

“I, naravno, pošto smo obojica, pošto se baziramo na kršćanskim osnovama, vrijednostima, jasno je da osjećamo simpatiju i dijelimo simpatiju sa Hrvatima. Tako da mogu obećam, gospodine predsjedniče, da ćemo mi do kraja biti uz vas i imat ćete našu podršku. Rekao sam i svom kolegi, ministru vanjskih poslova Hrvatske da on kaže šta je to korisno za vas i šta treba mi da učinimo po tom pitanju”, rekao je Szijjjatro Draganu Čoviću.

Čović se obavezao da će o razgovoru informisati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića-Radmana.

“I ja ću informisati premijera”, rekao je Szijjarto.

Szijjatrov premijer će nekoliko mjeseci kasnije krenuti u diplomatsku ofanzivu.

Mjesec dana nakon sastanka Szijjarto-Čović mađarski premijer je govorio o Bosni i Hercegovini.

“Učinit ću sve kako bih najviše evropske zvaničnike ubijedio u to da je ključno pitanje, ma koliko Balkan možda bio dalje od njih nego od Mađarske, da je i s njihovog aspekta ključno pitanje kako da riješimo bezbjednost jedne zemlje u kojoj živi 2 miliona muslimana”, rekao je Viktor Orban, govoreći na konferencije za medije u Budimpešti.

U tom periodu, OHR počinje pripreme za nametanje izmjena Izbornog zakona. Prve informacije o Schmidtovom nametanju su se pojavile u julu 2022. godine. I istom mjesecu, Viktor Orban je, u sklopu ljetnog kampa, održao govor na jednom univerzitetu u Mađarskoj.

“U Bosni su Hrvati prevareni. Ovo je komplicirana tema, ali samo bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi zapravo koriste rupe u izbornom zakonu kako bi birali Hrvate. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, mi Mađari ih podržavamo svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, ali EU nije u stanju riješiti taj problem. Ili je tu problem odbrane naših granica. Cilj ne bi trebao biti postati svjetski politički igrač. Za našu ambiciju trebalo bi biti dovoljno da je EU sposobna braniti vlastite granice”, rekao je Orban.

U izbornoj noći, 2. oktobra 2022. godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH.

Prije nametanja – za izbor (pot)predsjednika Federacije bila je potrebna podrška šest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH. Svojim nametanjem, Scmidt je podigao ljestvicu sa šest na jedanaest. Istovremeno, broj hrvatskih delegata u kantonima sa bošnjačkom većinom je podigao sa pet na šest. Što znači da stranke sa sjedištem u Sarajevu nakon Schmidtovog nametanja više ne mogu predložiti (pot)predsjednika Federacije iz reda hrvatskog naroda.

Dvadeset dana nakon Schmidtovog nametanja, mađarski diplomata Laszlo Markus je imenovan za šefa Regionalnog ureda OHR-a u Banjoj Luci.

“Radujem se zajedničkom radu sa ambasadorom Markuszom, te želim zahvaliti Vladi Mađarske na kontinuiranoj suradnji sa OHR-om,” rekao je tada visoki predstavnik Christian Schmidt.

Kompletan snimak razgovora Szijjarta i Čovića možete pogledati na linku ispod.

Mi smo za usvajanje novog Izbornog zakona u BiH, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto tokom razgovora iza zatvorenih vrata sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Bio je novembar 2021. godine i hrvatska diplomatija je već bila počela pripreme i lobiranje za nametanje novih izmjena Izbornog zakona u BiH. Orbanov ministar vanjskih poslova Peter Szijjatro bio je u Sarajevu i susreo se sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

“I, naravno, pošto smo obojica, pošto se baziramo na kršćanskim osnovama, vrijednostima, jasno je da osjećamo simpatiju i dijelimo simpatiju sa Hrvatima. Tako da mogu obećam, gospodine predsjedniče, da ćemo mi do kraja biti uz vas i imat ćete našu podršku. Rekao sam i svom kolegi, ministru vanjskih poslova Hrvatske da on kaže šta je to korisno za vas i šta treba mi da učinimo po tom pitanju”, rekao je Szijjjatro Draganu Čoviću.

Čović se obavezao da će o razgovoru informisati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića-Radmana.

“I ja ću informisati premijera”, rekao je Szijjarto.

Szijjatrov premijer će nekoliko mjeseci kasnije krenuti u diplomatsku ofanzivu.

Mjesec dana nakon sastanka Szijjarto-Čović mađarski premijer je govorio o Bosni i Hercegovini.

“Učinit ću sve kako bih najviše evropske zvaničnike ubijedio u to da je ključno pitanje, ma koliko Balkan možda bio dalje od njih nego od Mađarske, da je i s njihovog aspekta ključno pitanje kako da riješimo bezbjednost jedne zemlje u kojoj živi 2 miliona muslimana”, rekao je Viktor Orban, govoreći na konferencije za medije u Budimpešti.

U tom periodu, OHR počinje pripreme za nametanje izmjena Izbornog zakona. Prve informacije o Schmidtovom nametanju su se pojavile u julu 2022. godine. I istom mjesecu, Viktor Orban je, u sklopu ljetnog kampa, održao govor na jednom univerzitetu u Mađarskoj.

“U Bosni su Hrvati prevareni. Ovo je komplicirana tema, ali samo bih volio da znate da Hrvate koji žive u Bosni i koji imaju zakonsko pravo birati svog čelnika varaju Bošnjaci, a ovi drugi zapravo koriste rupe u izbornom zakonu kako bi birali Hrvate. Hrvati se o tome izjašnjavaju na svakom sastanku Evropskog vijeća, mi Mađari ih podržavamo svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, ali EU nije u stanju riješiti taj problem. Ili je tu problem odbrane naših granica. Cilj ne bi trebao biti postati svjetski politički igrač. Za našu ambiciju trebalo bi biti dovoljno da je EU sposobna braniti vlastite granice”, rekao je Orban.

U izbornoj noći, 2. oktobra 2022. godine, visoki predstavnik Christian Schmidt je nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH.

Prije nametanja – za izbor (pot)predsjednika Federacije bila je potrebna podrška šest delegata u određenom klubu konstitutivnih naroda Doma naroda FBiH. Svojim nametanjem, Scmidt je podigao ljestvicu sa šest na jedanaest. Istovremeno, broj hrvatskih delegata u kantonima sa bošnjačkom većinom je podigao sa pet na šest. Što znači da stranke sa sjedištem u Sarajevu nakon Schmidtovog nametanja više ne mogu predložiti (pot)predsjednika Federacije iz reda hrvatskog naroda.

Dvadeset dana nakon Schmidtovog nametanja, mađarski diplomata Laszlo Markus je imenovan za šefa Regionalnog ureda OHR-a u Banjoj Luci.

“Radujem se zajedničkom radu sa ambasadorom Markuszom, te želim zahvaliti Vladi Mađarske na kontinuiranoj suradnji sa OHR-om,” rekao je tada visoki predstavnik Christian Schmidt.

Kompletan snimak razgovora Szijjarta i Čovića možete pogledati na linku ispod.