Oko 280.000 muslimana u Palestini došlo je u okupirani istočni Al-Quds (Jerusalem) kako bi u džamiji Al-Aqsa obilježili Lejletu-l-kadr, najodabraniju noć u godini, koja je, prema islamskom učenju, vrijednija od hiljadu mjeseci.

Pozivajući se na podatke Uprave islamskih vakufa u Al-Qudsu, palestinska novinska agencija WAFA je objavila da je, uprkos preprekama Izraela, oko 280.000 muslimana došlo na molitvu u džamiju Al-Aqsa.

Uprkos preprekama izraelskih snaga, Palestinci i muslimani iz drugih zemalja imali su iftar u dvorištu Al-Aqse.

Za muslimane Al-Aqsa predstavlja treće najvažnije svetište, a jevreji tvrde kako su na tom mjestu nekada postojala dva jevrejska hrama.

Kompleks Al-Aqse koji se prostire na 15 posto površine starog jezgra Al-Qudsa nalazi se pod izraelskom okupacijom, a predstavlja tačku spajanja tri najveće religije svijeta.

Izrael je okupirao istočni Al-Quds, gdje se nalazi Al-Aqsa, tokom arapsko-izraelskog rata 1967. godine. Izrael je anektirao cijeli grad 1980. godine, a taj postupak međunarodna zajednica nikada nije priznala.

Oko 280.000 muslimana u Palestini došlo je u okupirani istočni Al-Quds (Jerusalem) kako bi u džamiji Al-Aqsa obilježili Lejletu-l-kadr, najodabraniju noć u godini, koja je, prema islamskom učenju, vrijednija od hiljadu mjeseci.

Pozivajući se na podatke Uprave islamskih vakufa u Al-Qudsu, palestinska novinska agencija WAFA je objavila da je, uprkos preprekama Izraela, oko 280.000 muslimana došlo na molitvu u džamiju Al-Aqsa.

Uprkos preprekama izraelskih snaga, Palestinci i muslimani iz drugih zemalja imali su iftar u dvorištu Al-Aqse.

Za muslimane Al-Aqsa predstavlja treće najvažnije svetište, a jevreji tvrde kako su na tom mjestu nekada postojala dva jevrejska hrama.

Kompleks Al-Aqse koji se prostire na 15 posto površine starog jezgra Al-Qudsa nalazi se pod izraelskom okupacijom, a predstavlja tačku spajanja tri najveće religije svijeta.

Izrael je okupirao istočni Al-Quds, gdje se nalazi Al-Aqsa, tokom arapsko-izraelskog rata 1967. godine. Izrael je anektirao cijeli grad 1980. godine, a taj postupak međunarodna zajednica nikada nije priznala.