Delegati DF-a iz reda ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Albin Zuhrić, Senita Hanukić i Sandra Imširović i državni parlamentarac Zlatan Begić obratili su se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog diskriminirajućeg izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.

Na adresu u Strazbur poslali su dvije predstavke – federalni delegati žalili su se na nemogućnost predlaganja kandidata za (pot)predsjednika FBiH, a Begić na nemogućnost kandidovanja za tu funkciju. A sve zbog toga jer nisu pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata ili Srba.

Begić je tu mogućnost najavio još prije oko mjesec i po dana u razgovoru za Novinsku agenciju Patria. Prethodno je želio iscrpiti sva pravna sredstva koja je imao na raspolaganju u Bosni i Hercegovini – Sud BiH i Ustavni sud BiH.

“Zbog Schmidtovih odluka građani iz reda ostalih nemaju pravo kandidature za funkciju (pot)predsjednika FBiH. Međutim, i pored toga, delegati u Domu naroda, postupajući po odredbama Evropske konvencije i njenih protokola, podnijeli su prijedlog kandidature, a kandidat sam bio ja.Taj prijedlog dostavljen je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine, koja je pozivajući se na Schmidtove odluke iz izborne noći 2. oktobra, odbila moju kandidaturu zbog etničke pripadnosti, jer ne pripadam Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Nakon toga smo uložili žalbu Sudu BiH, koji ju je odbio, također se pozivajući na Schmidtove odluke. A onda smo uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je bio u obavezi da provede hitni postupak, jer se radilo o izbornim pravima građana. Međutim, to Ustavni sud BiH nije uradio, nego je donio nečuvenu odluku kojom odbija apelacije dvojice članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Naš Ustavni sud je zapravo kazao da je sasvim uredu mijenjati pravila izbornog procesa u izbornoj noći, da je uredu da postoji diskriminacija građana po osnovu etničke pripadnosti kad je riječ o predsjedniku i dva potpredsjednika FBiH. Ustavni sud BiH je tu zapravo tolerisao činjenicu da građani koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ne mogu biti kandidati za tako važne funkcije, i da nemaju pravo predlagati kandidata, a to su delegati iz reda ostalih. Dakle, nemaju pravo ni učestvovati u izbornom procesu za tako važne funkcije”, pojašnjava Begić za Patriju.

Budući da u Ustavnom sudu BiH nisu reagovali po hitnom postupku da zaštite njegova prava – jer je diskriminisan po osnovu etničke pripadnosti, ali i prava delegata iz reda ostalih – jer su isključeni iz procesa predlaganja kandidata, uvidjeli su da više nemaju efikasnog pravnog lijeka u Bosni i Hercegovini, te su jutros kompletirali ta dva predmeta i uputili ih Evropskom sudu u Strazburu da se on o njima očituje.

Begić smatra da su u ovom slučaju prekršeni i Evropska konvencija o ljudskim pravima i Ustav Bosne i Hercegovine.

“Na kraju krajeva, postoji li ijedna zemlja na svijetu u kojoj bilo koji građanin zbog svoje etničke pripadnosti ne može biti kandidat za neku od funkcija? Izgleda malo nadrealno da Bosanac i Hercegovac ne može biti kandidat u Bosni i Hercegovini – čudi se Begić.”Protiv aparthejda, rasizma, protiv Schmidtovih rasističkih odluka i sumraka ustavnog sudstva. Za vladavinu prava i demokratiju. Civilizacija drumom, Schmidt i Murphy šumom. I osam mulaca s njima…”, napisao je DF-ov državni parlamentarac u četvrtak na svom Twitteru. A onda je to i obrazložio za Patriju.

Kao u totalitarnim i nacističkim režimima

“Ja mislim da je tu sve jasno. Iz ovog što sam vam prethodno rekao, jasno je da je aparthejd ako imate građane koji zbog svoje etničke ili nacionalne pripadnosti ne mogu biti kandidati za funkcije. To se, recimo, dešavalo u totalitarnim i nacističkim režimima, gdje Jevreji i Romi nisu imali pravo ni na život, a pogotovo ne da budu neki funkcioneri ili imaju biračka prava kao ostali građani. Umjesto da se ide u pravcu izjednačavanja građana u pogledu vrijednosti njihovog glasa, pored ove nedopuštene diskriminacije koja je produbljena Schmidtovim odlukama, uvedena je još veća nejednakost glasa u FBiH. I sasvim je jasno zašto je tu riječ o aparthejdu. A zašto su rasističke odluke? Pa jasno je ovdje da se djeluje u interesu jedne političke partije – HDZ-a BiH, nauštrb svih drugih građana u FBiH. Duboko sam uvjeren da je to inspirisano rasističkim i islamofobnim motivima i uvjerenjima gospodina Schmidta, iza kojeg stoje SAD. Dakle, korijene svega toga treba tražiti i u toj zapadnoj politici. A tu je i osam mulaca, teško da bih ih mogao nabrojati, ali svi znamo koji su”, napominje Begić.

Govoreći o svojim očekivanjima od strazburškog suda, kaže kako je najbitnije da će na kraju ostati samo presude, koje se moraju provesti, da li sutra, prekosutra, za godinu, dvije, pet, deset, dvadeset…

“Na kraju ostaje presuda. Osim ako se ovdje ne nađu ljudi koji će svojim rukama u parlamentima na propisani način izglasati neka rješenja koja će biti ispod standarda koje te presude postavljaju. I zato je ovolika potraga i potjera da se nađu oni koji će dići ruke za ta rješenja koja su suprotna demokratskim principima i standardima”, govori Begić.

Ukoliko strazburški Sud presudi da su Schmidtove odluke rasističke i da se OHR i visoki predstavnik moraju pridržavati principa vladavine prava i Daytonskog mirovnog sporazuma – koji između ostalog upućuje i na primjenu Evropske konvencije za ljudska prava, Begić je mišljenja kako će to utrti put i budućem ponašanju visokog predstavnika, “da se više ne ponaša kao slon u staklarskoj radnji i kao neki razuzdani pojedinac koji nameće odluke kako je njemu volja, i ispunjavajući političke želje prema ličnim afinitetima”.

“Bit će to sudska potvrda da se OHR mora pridržavati principa vladavine prava, da mora poštovati presude i ljudska prava. Na kraju krajeva, OHR je po samom Daytonu vrhovna vlast za implementaciju civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma. A ima li važnijeg dijela civilnih aspekata od civilnih ili građanskih prava i sloboda?Čak mu se to dole i navodi – od poštenih izbora, do promovisanja ljudskih prava i sloboda… Odluke OHR-a moraju ići u tom pravcu, i on ima pravo da ih donosi, ali poštujući princip vladavine prava u smislu implementacije presuda koje su donesene, a ne da ispunjava političke želje, bilo čije, pa i moje – riječi su Begića.

Ističe kako je pravo na strani građana i države Bosne i Hercegovine. A trenutno je, tvrdi sagovornik, raspisan “konkurs” za one koji će mimo prava usvojiti određene zakone koji su ispod standarda tih presuda i faktički svojim rukama glasajući u parlamentima suspendovati njihovu primjenu.

“I onda se sutra kao argument vrlo lako može izvući – pa dobro, to je društveni ugovor, demokratski izabrani predstavnici su utvrdili neka nova rješenja. I sve to treba posmatrati u kontekstu onoga što Dragan Čović tvrdi – da će izmjene Izbornog zakona, po njegovom receptu, vrlo brzo biti provedene. I da su se pojavile određene političke snage, koje se nominalno deklarišu kao Bosanci i Hercegovci, koji su spremni da daju dalju podršku takvim nedemokratskim rješenjima”, upozorava Begić.

Politički džuboks za HDZ

Tvrdi i da neće niko iz međunarodne zajednice pozivati na kršenje presuda Evropskog suda, već da pokušavaju pronaći domaće aktere koji će za to dići ruke kroz institucije.

“I onda će i ovi iz međunarodne zajednice vrlo lako oprati sebe od odgovornosti i reći – pa to su oni dogovorili. A u stvari i međunarodna zajednica je debelo u ovo uključena – i kroz Murphyja i kroz Schmidta, i mislim da je to sada već svima jasno”, dodaje Begić.

Pojasnio nam je i kako je ovo treći put da se obraća Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

“Prvi put sam podnio apelaciju zbog nejednake vrijednosti mog glasa u Zastupničkom domu Parlamenta BiH u proceduri donošenja zakona i drugih odluka. To je ono poznato entitetsko glasanje. Taj predmet “Begić protiv Bosne i Hercegovine” je u toku. Pismeni postupak je završen i sad čekam da vidim kakva će biti odluka”, kazao je.

Navodi kako nam je svima sasvim jasna diskriminacija u pogledu izbornog sistema, ali da postoji i druga – skrivena diskriminacija koja se ne vidi na prvi pogled, a tiče se procedura donošenja zakona.

“Ono kad vidite, recimo, da dva delegata u Domu naroda iz Rs-a mogu blokirati usvajanje zakona. Ili, recimo, kada u Zastupničkom domu možete prilikom glasanja imati 30 glasova “za”, 0 protiv, 0 suzdržanih, ali da zakon ipak ne prođe, jer nema najmanje 5 glasova “za” iz entiteta Rs. To je zapravo nejednakost glasa izabranih predstavnika građana, a samim tim i građana”, potcrtava Begić.

Drugi postupak pred strazburškim Sudom pokrenuo je zbog toga što nije mogao biti kandidat za rukovodstvo Predstavničkog doma Parlamenta BiH jer ne pripada jednom od tri konstitutivna naroda. A treći je praktično ovaj koji je usmjeren protiv Schmidtovih odluka.

“Nigdje u svijetu nemate ovakve procedure odlučivanja. Kad se kod nas bude odlučivalo poštujući jednakost glasa i građana u tim procedurama, pa mi imamo većinu evo sad da usvojimo sve evropske zakone koji su nam potrebni, i uvijek smo i imali.Tu je ključ sistema. Ja naprosto želim sudski da popečatim sve te izvore diskriminacije u Bosni i Hercegovini, koji su došli uz učešće zapadnih zemalja. Mi ne tražimo ništa drugo osim da se poštuju presude kao što se moraju poštovati i u tim zemljama. A ovako, gospodin Schmidt se postavio kao jedan politički džuboks za HDZ, koji ima žetone a svi drugi nemaju”, zaključuje Begić u razgovoru za Patriju.

Delegati DF-a iz reda ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Albin Zuhrić, Senita Hanukić i Sandra Imširović i državni parlamentarac Zlatan Begić obratili su se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu zbog diskriminirajućeg izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.

Na adresu u Strazbur poslali su dvije predstavke – federalni delegati žalili su se na nemogućnost predlaganja kandidata za (pot)predsjednika FBiH, a Begić na nemogućnost kandidovanja za tu funkciju. A sve zbog toga jer nisu pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Hrvata ili Srba.

Begić je tu mogućnost najavio još prije oko mjesec i po dana u razgovoru za Novinsku agenciju Patria. Prethodno je želio iscrpiti sva pravna sredstva koja je imao na raspolaganju u Bosni i Hercegovini – Sud BiH i Ustavni sud BiH.

“Zbog Schmidtovih odluka građani iz reda ostalih nemaju pravo kandidature za funkciju (pot)predsjednika FBiH. Međutim, i pored toga, delegati u Domu naroda, postupajući po odredbama Evropske konvencije i njenih protokola, podnijeli su prijedlog kandidature, a kandidat sam bio ja.Taj prijedlog dostavljen je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) Bosne i Hercegovine, koja je pozivajući se na Schmidtove odluke iz izborne noći 2. oktobra, odbila moju kandidaturu zbog etničke pripadnosti, jer ne pripadam Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. Nakon toga smo uložili žalbu Sudu BiH, koji ju je odbio, također se pozivajući na Schmidtove odluke. A onda smo uputili apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji je bio u obavezi da provede hitni postupak, jer se radilo o izbornim pravima građana. Međutim, to Ustavni sud BiH nije uradio, nego je donio nečuvenu odluku kojom odbija apelacije dvojice članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića. Naš Ustavni sud je zapravo kazao da je sasvim uredu mijenjati pravila izbornog procesa u izbornoj noći, da je uredu da postoji diskriminacija građana po osnovu etničke pripadnosti kad je riječ o predsjedniku i dva potpredsjednika FBiH. Ustavni sud BiH je tu zapravo tolerisao činjenicu da građani koji ne pripadaju konstitutivnim narodima ne mogu biti kandidati za tako važne funkcije, i da nemaju pravo predlagati kandidata, a to su delegati iz reda ostalih. Dakle, nemaju pravo ni učestvovati u izbornom procesu za tako važne funkcije”, pojašnjava Begić za Patriju.

Budući da u Ustavnom sudu BiH nisu reagovali po hitnom postupku da zaštite njegova prava – jer je diskriminisan po osnovu etničke pripadnosti, ali i prava delegata iz reda ostalih – jer su isključeni iz procesa predlaganja kandidata, uvidjeli su da više nemaju efikasnog pravnog lijeka u Bosni i Hercegovini, te su jutros kompletirali ta dva predmeta i uputili ih Evropskom sudu u Strazburu da se on o njima očituje.

Begić smatra da su u ovom slučaju prekršeni i Evropska konvencija o ljudskim pravima i Ustav Bosne i Hercegovine.

“Na kraju krajeva, postoji li ijedna zemlja na svijetu u kojoj bilo koji građanin zbog svoje etničke pripadnosti ne može biti kandidat za neku od funkcija? Izgleda malo nadrealno da Bosanac i Hercegovac ne može biti kandidat u Bosni i Hercegovini – čudi se Begić.”Protiv aparthejda, rasizma, protiv Schmidtovih rasističkih odluka i sumraka ustavnog sudstva. Za vladavinu prava i demokratiju. Civilizacija drumom, Schmidt i Murphy šumom. I osam mulaca s njima…”, napisao je DF-ov državni parlamentarac u četvrtak na svom Twitteru. A onda je to i obrazložio za Patriju.

Kao u totalitarnim i nacističkim režimima

“Ja mislim da je tu sve jasno. Iz ovog što sam vam prethodno rekao, jasno je da je aparthejd ako imate građane koji zbog svoje etničke ili nacionalne pripadnosti ne mogu biti kandidati za funkcije. To se, recimo, dešavalo u totalitarnim i nacističkim režimima, gdje Jevreji i Romi nisu imali pravo ni na život, a pogotovo ne da budu neki funkcioneri ili imaju biračka prava kao ostali građani. Umjesto da se ide u pravcu izjednačavanja građana u pogledu vrijednosti njihovog glasa, pored ove nedopuštene diskriminacije koja je produbljena Schmidtovim odlukama, uvedena je još veća nejednakost glasa u FBiH. I sasvim je jasno zašto je tu riječ o aparthejdu. A zašto su rasističke odluke? Pa jasno je ovdje da se djeluje u interesu jedne političke partije – HDZ-a BiH, nauštrb svih drugih građana u FBiH. Duboko sam uvjeren da je to inspirisano rasističkim i islamofobnim motivima i uvjerenjima gospodina Schmidta, iza kojeg stoje SAD. Dakle, korijene svega toga treba tražiti i u toj zapadnoj politici. A tu je i osam mulaca, teško da bih ih mogao nabrojati, ali svi znamo koji su”, napominje Begić.

Govoreći o svojim očekivanjima od strazburškog suda, kaže kako je najbitnije da će na kraju ostati samo presude, koje se moraju provesti, da li sutra, prekosutra, za godinu, dvije, pet, deset, dvadeset…

“Na kraju ostaje presuda. Osim ako se ovdje ne nađu ljudi koji će svojim rukama u parlamentima na propisani način izglasati neka rješenja koja će biti ispod standarda koje te presude postavljaju. I zato je ovolika potraga i potjera da se nađu oni koji će dići ruke za ta rješenja koja su suprotna demokratskim principima i standardima”, govori Begić.

Ukoliko strazburški Sud presudi da su Schmidtove odluke rasističke i da se OHR i visoki predstavnik moraju pridržavati principa vladavine prava i Daytonskog mirovnog sporazuma – koji između ostalog upućuje i na primjenu Evropske konvencije za ljudska prava, Begić je mišljenja kako će to utrti put i budućem ponašanju visokog predstavnika, “da se više ne ponaša kao slon u staklarskoj radnji i kao neki razuzdani pojedinac koji nameće odluke kako je njemu volja, i ispunjavajući političke želje prema ličnim afinitetima”.

“Bit će to sudska potvrda da se OHR mora pridržavati principa vladavine prava, da mora poštovati presude i ljudska prava. Na kraju krajeva, OHR je po samom Daytonu vrhovna vlast za implementaciju civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma. A ima li važnijeg dijela civilnih aspekata od civilnih ili građanskih prava i sloboda?Čak mu se to dole i navodi – od poštenih izbora, do promovisanja ljudskih prava i sloboda… Odluke OHR-a moraju ići u tom pravcu, i on ima pravo da ih donosi, ali poštujući princip vladavine prava u smislu implementacije presuda koje su donesene, a ne da ispunjava političke želje, bilo čije, pa i moje – riječi su Begića.

Ističe kako je pravo na strani građana i države Bosne i Hercegovine. A trenutno je, tvrdi sagovornik, raspisan “konkurs” za one koji će mimo prava usvojiti određene zakone koji su ispod standarda tih presuda i faktički svojim rukama glasajući u parlamentima suspendovati njihovu primjenu.

“I onda se sutra kao argument vrlo lako može izvući – pa dobro, to je društveni ugovor, demokratski izabrani predstavnici su utvrdili neka nova rješenja. I sve to treba posmatrati u kontekstu onoga što Dragan Čović tvrdi – da će izmjene Izbornog zakona, po njegovom receptu, vrlo brzo biti provedene. I da su se pojavile određene političke snage, koje se nominalno deklarišu kao Bosanci i Hercegovci, koji su spremni da daju dalju podršku takvim nedemokratskim rješenjima”, upozorava Begić.

Politički džuboks za HDZ

Tvrdi i da neće niko iz međunarodne zajednice pozivati na kršenje presuda Evropskog suda, već da pokušavaju pronaći domaće aktere koji će za to dići ruke kroz institucije.

“I onda će i ovi iz međunarodne zajednice vrlo lako oprati sebe od odgovornosti i reći – pa to su oni dogovorili. A u stvari i međunarodna zajednica je debelo u ovo uključena – i kroz Murphyja i kroz Schmidta, i mislim da je to sada već svima jasno”, dodaje Begić.

Pojasnio nam je i kako je ovo treći put da se obraća Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

“Prvi put sam podnio apelaciju zbog nejednake vrijednosti mog glasa u Zastupničkom domu Parlamenta BiH u proceduri donošenja zakona i drugih odluka. To je ono poznato entitetsko glasanje. Taj predmet “Begić protiv Bosne i Hercegovine” je u toku. Pismeni postupak je završen i sad čekam da vidim kakva će biti odluka”, kazao je.

Navodi kako nam je svima sasvim jasna diskriminacija u pogledu izbornog sistema, ali da postoji i druga – skrivena diskriminacija koja se ne vidi na prvi pogled, a tiče se procedura donošenja zakona.

“Ono kad vidite, recimo, da dva delegata u Domu naroda iz Rs-a mogu blokirati usvajanje zakona. Ili, recimo, kada u Zastupničkom domu možete prilikom glasanja imati 30 glasova “za”, 0 protiv, 0 suzdržanih, ali da zakon ipak ne prođe, jer nema najmanje 5 glasova “za” iz entiteta Rs. To je zapravo nejednakost glasa izabranih predstavnika građana, a samim tim i građana”, potcrtava Begić.

Drugi postupak pred strazburškim Sudom pokrenuo je zbog toga što nije mogao biti kandidat za rukovodstvo Predstavničkog doma Parlamenta BiH jer ne pripada jednom od tri konstitutivna naroda. A treći je praktično ovaj koji je usmjeren protiv Schmidtovih odluka.

“Nigdje u svijetu nemate ovakve procedure odlučivanja. Kad se kod nas bude odlučivalo poštujući jednakost glasa i građana u tim procedurama, pa mi imamo većinu evo sad da usvojimo sve evropske zakone koji su nam potrebni, i uvijek smo i imali.Tu je ključ sistema. Ja naprosto želim sudski da popečatim sve te izvore diskriminacije u Bosni i Hercegovini, koji su došli uz učešće zapadnih zemalja. Mi ne tražimo ništa drugo osim da se poštuju presude kao što se moraju poštovati i u tim zemljama. A ovako, gospodin Schmidt se postavio kao jedan politički džuboks za HDZ, koji ima žetone a svi drugi nemaju”, zaključuje Begić u razgovoru za Patriju.