Hrvatski Nacional je objavio kako nije tačna informacija da se gradnja muzeja HVO-a na Heliodromu u Mostaru financira donacijom.

Naime, prava je istina da se ta kontroverzna institucija, koja se gradi upravo na mjestu na kojemu je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake, financira iz državnog budžeta Republike Hrvatske. Tu informaciju Nacionalu je potvrdilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

– Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu. Temeljem javnog poziva podržavaju se inicijative udruga iz Domovinskog rata i jedinica lokalne samouprave, a kroz javni poziv mogu biti sufinancirana i do tri spomen-obilježja na području Bosne i Hercegovine. Na Javni poziv objavljen u 2022. godini prijavila se Udruga nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Bosne i Hercegovine, uz suglasnost Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata HVO HB-a, HVIDRA-e HVO HB-a, Zajednice županijskih zajednica udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu HVO HB Mostar te Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata BiH, sa zahtjevom za sufinanciranje izgradnje muzeja HVO-a na lokaciji vojarna ‘Stanislav Baja Kraljević’ u naselju Rodoč kod Mostara. Zahtjevu za sufinanciranje priloženi su, između ostalog, projektna dokumentacija čiju je izradu financiralo Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i Memorandum o razumijevanju i suradnji između Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a FBiH i Ministarstva obrane BiH o suradnji na različitim područjima od interesa, među kojima i muzejske djelatnosti. Ugovor o sufinanciranju potpisan je 21. prosinca 2022., uz iste uvjete i financijska osiguranja koja se primjenjuju kod sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja vezanih uz Domovinski rat u Republici Hrvatskoj – navodi se.

Gradnja muzeja je još ranije izazvala oštre reakcije Udruženja logoraša Mostar koji poručuju da je to mjesto njihovog mučilišta.

– Logoraši grada Mostara i svi logoraši Bosne i Hercegovine koji su prošli pakao “Heliodroma” kampa za zaštitu kako to vole reći sljedbenici zločinačke tvorevine “HRHB” su iznenađeni da se Ministarstvo odbrane usudilo da finansira Muzej HVO-a u zgradi “Centralnog zatvora ” kojem već godinama nedaju pristup sljedbenici politike presuđene u Hagu – navode iz Udruženja logaraša Mostar.

Logoraši ističu da se radi o pokušaju brisanja historije i sakrivanja zločina počinjenih zarad jedne fašističke ideje.

– Godinama je pokušaj u HNK da se ovakvim i sličnim aktivnostima objekti koji su korišteni za mučenje i zatvaranje građana Mostara i Hercegovine pokuša mijenjati istorija. Svi ti koji misle da će uspjeti u tome mnogo se varaju jer mi nikada nećemo odustati od obilježavanja mjesta stradanja svih građana Mostara i Bosne i Hercegovine. Uzalud vam trud svirači jer pravljenjem Muzeja stradanja na mjestu zločina ste učinili baš ono što je u korjenu svakog zločina, a to je da se vraća na mjesto zločina pa tako i HVO koji je provodio zločine nad logorašima samo zato sto su bili Bošnjaci ili su voljeli svoju državu i bili su pripadnici drugih naroda i ostalih. Svi vi koji zarad nekih svoji političkih ciljeva želite da brišete istoriju ili želite da se dodvorite sljedbenicima presuđene politike, morate znati da sa druge strane imate one koji su prošli mučenja i stradanja u tom kazamatuu i nikada neće odustati od istine i podsjećanja na vrijeme fašizma za koje smo mislili da je prošlo – navode bivši logoraši.

Heliodrom je u vremenu hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu bio sabirni logor takozvane Hrvatske republike Herceg-Bosna.

Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu grada.

Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika, kako bi se civili oslobodili. Stanje u logoru bilo je katastrofalno.

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih.

Pojedini zatvorenici odvođeni su u grad kako bi vršili prisilni rad poput kopanja rovova, gradnje vojnih utvrda ili skupljanja tijela mrtvih vojnika HVO-a.

U najtežim slučajevima, bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a, kao živi štit.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.

Haški sud je u novembru 2017. pravomoćno osudio čelnike takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. godine.

Kroz logor na Heliodromu u Mostaru prošlo je preko 10 hiljada građana Mostara.

Oni su sada razasuti po čitavom svijetu, a mnogi od njih su ostavili svoje kosti na prostoru logora Heliodrom i na prostoru grada Mostara kao logoraši.

Prema nekim podacima, u logoru Heliodrom su ubijene 54 osobe i preko 170 ih je ranjeno, te se preko 50 osoba vode kao nestalo.

Hrvatski Nacional je objavio kako nije tačna informacija da se gradnja muzeja HVO-a na Heliodromu u Mostaru financira donacijom.

Naime, prava je istina da se ta kontroverzna institucija, koja se gradi upravo na mjestu na kojemu je HVO 1993. i 1994. držao logor za Bošnjake, financira iz državnog budžeta Republike Hrvatske. Tu informaciju Nacionalu je potvrdilo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

– Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi projekt sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu. Temeljem javnog poziva podržavaju se inicijative udruga iz Domovinskog rata i jedinica lokalne samouprave, a kroz javni poziv mogu biti sufinancirana i do tri spomen-obilježja na području Bosne i Hercegovine. Na Javni poziv objavljen u 2022. godini prijavila se Udruga nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Bosne i Hercegovine, uz suglasnost Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata HVO HB-a, HVIDRA-e HVO HB-a, Zajednice županijskih zajednica udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu HVO HB Mostar te Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata BiH, sa zahtjevom za sufinanciranje izgradnje muzeja HVO-a na lokaciji vojarna ‘Stanislav Baja Kraljević’ u naselju Rodoč kod Mostara. Zahtjevu za sufinanciranje priloženi su, između ostalog, projektna dokumentacija čiju je izradu financiralo Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine i Memorandum o razumijevanju i suradnji između Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a FBiH i Ministarstva obrane BiH o suradnji na različitim područjima od interesa, među kojima i muzejske djelatnosti. Ugovor o sufinanciranju potpisan je 21. prosinca 2022., uz iste uvjete i financijska osiguranja koja se primjenjuju kod sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spomen-obilježja vezanih uz Domovinski rat u Republici Hrvatskoj – navodi se.

Gradnja muzeja je još ranije izazvala oštre reakcije Udruženja logoraša Mostar koji poručuju da je to mjesto njihovog mučilišta.

– Logoraši grada Mostara i svi logoraši Bosne i Hercegovine koji su prošli pakao “Heliodroma” kampa za zaštitu kako to vole reći sljedbenici zločinačke tvorevine “HRHB” su iznenađeni da se Ministarstvo odbrane usudilo da finansira Muzej HVO-a u zgradi “Centralnog zatvora ” kojem već godinama nedaju pristup sljedbenici politike presuđene u Hagu – navode iz Udruženja logaraša Mostar.

Logoraši ističu da se radi o pokušaju brisanja historije i sakrivanja zločina počinjenih zarad jedne fašističke ideje.

– Godinama je pokušaj u HNK da se ovakvim i sličnim aktivnostima objekti koji su korišteni za mučenje i zatvaranje građana Mostara i Hercegovine pokuša mijenjati istorija. Svi ti koji misle da će uspjeti u tome mnogo se varaju jer mi nikada nećemo odustati od obilježavanja mjesta stradanja svih građana Mostara i Bosne i Hercegovine. Uzalud vam trud svirači jer pravljenjem Muzeja stradanja na mjestu zločina ste učinili baš ono što je u korjenu svakog zločina, a to je da se vraća na mjesto zločina pa tako i HVO koji je provodio zločine nad logorašima samo zato sto su bili Bošnjaci ili su voljeli svoju državu i bili su pripadnici drugih naroda i ostalih. Svi vi koji zarad nekih svoji političkih ciljeva želite da brišete istoriju ili želite da se dodvorite sljedbenicima presuđene politike, morate znati da sa druge strane imate one koji su prošli mučenja i stradanja u tom kazamatuu i nikada neće odustati od istine i podsjećanja na vrijeme fašizma za koje smo mislili da je prošlo – navode bivši logoraši.

Heliodrom je u vremenu hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu bio sabirni logor takozvane Hrvatske republike Herceg-Bosna.

Prema optužnici Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY), pripadnici HVO-a počeli su držati muškarce bošnjačke nacionalnosti u logoru od 1993. do aprila 1994. godine, a prethodno su uhapšene stotine civila koji su živjeli u zapadnom dijelu grada.

Pripadnici HVO-a nisu razlikovali civilne od vojnih zatvorenika, kako bi se civili oslobodili. Stanje u logoru bilo je katastrofalno.

Zatvorenici su svakodnevno psihički i fizički maltretirani, stražari su ih tukli, a zabilježeni su i slučajevi kada su psi čuvari puštani na neke od njih.

Pojedini zatvorenici odvođeni su u grad kako bi vršili prisilni rad poput kopanja rovova, gradnje vojnih utvrda ili skupljanja tijela mrtvih vojnika HVO-a.

U najtežim slučajevima, bili su prisiljeni hodati ispred snaga HVO-a, kao živi štit.

Prema podacima Udruženja logoraša Mostar, kroz logore tzv. Herceg-Bosne – Heliodrom, Dretelj, Gabela, Široki Brijeg i druge, prošlo je preko 20.000 nedužnih muškaraca, žena i djece. Veliki broj ih je ubijen ili ranjen, a još uvijek se traga za 50 logoraša koji se vode kao nestali.

Haški sud je u novembru 2017. pravomoćno osudio čelnike takozvane Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora, čime je potvrđena prvostepena presuda iz 2013. godine.

Kroz logor na Heliodromu u Mostaru prošlo je preko 10 hiljada građana Mostara.

Oni su sada razasuti po čitavom svijetu, a mnogi od njih su ostavili svoje kosti na prostoru logora Heliodrom i na prostoru grada Mostara kao logoraši.

Prema nekim podacima, u logoru Heliodrom su ubijene 54 osobe i preko 170 ih je ranjeno, te se preko 50 osoba vode kao nestalo.