Na području Bosne i Hercegovine godišnje bude zabilježeno stotinjak zemljotresa slabijeg i jačeg intenziteta. Najkritičnija područja su istočna i zapadna Hercegovina, centralni dio Bosne i područje oko Banjaluke, javlja Anadolija.

Amra Krehić, viši samostalni referent u Centru za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, izjavila je da su svi zemljotresi koji se dešavaju na području Bosne i Hercegovine generisani zbog podvlačenja afričke pod evropsku ploču.

– Bosna i Hercegovina je relativno seizmički aktivno područje jer dolazi do podvlačenja afričke pod evropsku ploču. Svi zemljotresi koji se dešavaju na području Bosne i Hercegovine generisani su zbog tog podvlačenja afričke pod evropsku ploču. Najugroženija područja u Bosni i Hercegovini su istočna i zapadna Hercegovina, centralni dio Bosne i područje oko Banjaluke – istakla je Krehić.

Podsjetila je da su dva najjača zemljotresa koja su se dogodila na području Bosne i Hercegovine bila u Banjaluci magnitude 6,4 i Stocu magnitude 5,6.

U aprilu prošle godine u 23.07 sati snažan zemljotres pogodio je područje Hercegovine. Prvi podaci Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC) pokazali su da je magnituda bila 5,7 po Richteru, a epicentar 19 kilometara od grada Stoca i oko 40 kilometara od Mostara, odnosno u općini Berkovići.

– Zemljotres se ne može prognozirati. Zemljotres u Banjaluci je bio 1969. godine, a posljednji jači 2022. godine. To je razlika od oko 50 godina, ali nema pravila niti prognoze. Gdje su se dešavali zemljotresi u prošlosti, možemo ih očekivati i u budućnosti – pojasnila je Krehić.

Istakla je da je zemljotres prirodna pojava, nešto što se dešava u zemljinoj kori i dolazi do oslobađanja seizmičke energije.

– U Bosni i Hercegovini zemljotresi se dešavaju na dubini od dva do 30 kilometara. Dobro je kada ima slabijih zemljotresa, kada dolazi do oslobađanja seizmičke energije tada možemo reći da smo malo mirniji. Kada dolazi do oslobađanja seizmičke energije ne bi trebalo da bude jačih zemljotresa. U Bosni i Hercegovini svakodnevno imamo slabijih zemljotresa magnitude između dva i tri stepena i koje građani ne osjete – naglasila je Krehić.

Dotakla se i razornih zemljotresa koji su početkom februara pogodili Turkiye i Siriju.

– Turska je inače jako seizmički aktivno područje i tamo se svakodnevno dešavaju slabiji zemljotresi. Ovaj zemljotres na granici Turske i Sirije je jedan od najjačih zemljotresa u nekom njihovom periodu seizmičkog mjerenja – izjavila je Krehić za Anadoliju.

Navela je da nakon jačih zemljotresa uglavnom uslijede i oni slabiji i to je na neki način smirivanje tla.

Na području Bosne i Hercegovine godišnje bude zabilježeno stotinjak zemljotresa slabijeg i jačeg intenziteta. Najkritičnija područja su istočna i zapadna Hercegovina, centralni dio Bosne i područje oko Banjaluke, javlja Anadolija.

Amra Krehić, viši samostalni referent u Centru za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, izjavila je da su svi zemljotresi koji se dešavaju na području Bosne i Hercegovine generisani zbog podvlačenja afričke pod evropsku ploču.

– Bosna i Hercegovina je relativno seizmički aktivno područje jer dolazi do podvlačenja afričke pod evropsku ploču. Svi zemljotresi koji se dešavaju na području Bosne i Hercegovine generisani su zbog tog podvlačenja afričke pod evropsku ploču. Najugroženija područja u Bosni i Hercegovini su istočna i zapadna Hercegovina, centralni dio Bosne i područje oko Banjaluke – istakla je Krehić.

Podsjetila je da su dva najjača zemljotresa koja su se dogodila na području Bosne i Hercegovine bila u Banjaluci magnitude 6,4 i Stocu magnitude 5,6.

U aprilu prošle godine u 23.07 sati snažan zemljotres pogodio je područje Hercegovine. Prvi podaci Euromediteranskog seizmološkog centra (EMSC) pokazali su da je magnituda bila 5,7 po Richteru, a epicentar 19 kilometara od grada Stoca i oko 40 kilometara od Mostara, odnosno u općini Berkovići.

– Zemljotres se ne može prognozirati. Zemljotres u Banjaluci je bio 1969. godine, a posljednji jači 2022. godine. To je razlika od oko 50 godina, ali nema pravila niti prognoze. Gdje su se dešavali zemljotresi u prošlosti, možemo ih očekivati i u budućnosti – pojasnila je Krehić.

Istakla je da je zemljotres prirodna pojava, nešto što se dešava u zemljinoj kori i dolazi do oslobađanja seizmičke energije.

– U Bosni i Hercegovini zemljotresi se dešavaju na dubini od dva do 30 kilometara. Dobro je kada ima slabijih zemljotresa, kada dolazi do oslobađanja seizmičke energije tada možemo reći da smo malo mirniji. Kada dolazi do oslobađanja seizmičke energije ne bi trebalo da bude jačih zemljotresa. U Bosni i Hercegovini svakodnevno imamo slabijih zemljotresa magnitude između dva i tri stepena i koje građani ne osjete – naglasila je Krehić.

Dotakla se i razornih zemljotresa koji su početkom februara pogodili Turkiye i Siriju.

– Turska je inače jako seizmički aktivno područje i tamo se svakodnevno dešavaju slabiji zemljotresi. Ovaj zemljotres na granici Turske i Sirije je jedan od najjačih zemljotresa u nekom njihovom periodu seizmičkog mjerenja – izjavila je Krehić za Anadoliju.

Navela je da nakon jačih zemljotresa uglavnom uslijede i oni slabiji i to je na neki način smirivanje tla.