Pojedini gradovi u Bosni i Hercegovini se redovno ističu kao najzagađeniji, jer su vrijednosti sumpor-dioksida i prašine visoko iznad dopuštenih tokom zime. Mnogi kancerogeni polutanti se i ne mjere u kontinutietu. Šta udišu građani i koje su posljedice? Zašto je tema zagađenja u fokusu javnosti samo zimi?

Građani u Sarajevu, Visokom, Kaknju i Zenici i ove zime svjedočili su koncentraciji sumpordioksida i prašine, koje su bile visoko iznad dozvoljenih.

Centar za okoliš, vrši monitoring zraka na području Zeničko-dobojskog kantona. Prema njihovom mjerenju zrak u Zenici je bolji nego ranije, jer je stara toplana, zatvorena. Ipak koncentracije su tokom zime bile iznad dopuštenih u Zenici, Visokom i Kaknju.

– U pojedinim dijelovima kantona granične vrijednosti su prekoračene, kad je u pitanju sumpor-dioksid od dva do 30 puta, i veći broj prekoračenja kad je u pitanju prašina, to je od dva do pet puta veći broj prekoračenja – ističe Halim Prcanović iz Instituta “Kemal Kapetanović” u Zenici.

Prekoračenje dozvoljenig sumpor-dioksida, umjesto tri dana u toku godine, trajalo je od šest do 87 dana. O drugim polutantima koji mogu biti kancerogani, nema konstantnih mjerenja.

– Informacija o koncentraciji benzena i ogranskih polutanata, to se još uvijek ne mjeri i jedini podatak koji imamo je iz proljeća, marta 2022. kada je to mjereno tokom mjesec dana i kad su mjerni instrumenti pokazali katastrofalno visoke vrijednosti – navodi Samir Lemeš iz Eko Foruma 

A prašina teških, metala je, ističu stručnjaci, ono što je veoma opasno, pogotovo čestice pm10 ispod 2,5 mikrona.

– Za ovu prašinu ispod 2,5 mikrona organizam nema nikakve zaštite, sve to prolazi pluća, razara plućno tkivo, smanjuje kapacitet, a ona prašna ispod jedan mikron kroz alveole prolazi direktno u krv i naravno kola kroz organizam i gomila se na različitim mjestima – ističe Halim Prcanović.

Human Rights Watch procjenuju da svake godine u BiH više od tri hiljade ljudi prerano umre upravo od zagađenja zraka. Hiljade drugih, žive s posljedicama.

– Za primijetiti je značajan porast respiratornih oboljenja prije svega hroničnog opstruktivnog bronhitisa, koji je izravna posljedica nečistog zraka, astma je manje u tome zahvaćena – navodi Besim Prnjavorac, pulmolog u Opštoj bolnici Tešanj.

Iako su posljedice vidne i nesagledive za čovjeka i prirodu, nadležni se uglavnom bave posljedicama, i o njima govore zimi kada je zagađenje očigledno. U svom članku, Human Rights Watch zaključuje “Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočiti s još jednim zimskim udisanjem smrtonosnog zraka, kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljivu energiju”.

Pojedini gradovi u Bosni i Hercegovini se redovno ističu kao najzagađeniji, jer su vrijednosti sumpor-dioksida i prašine visoko iznad dopuštenih tokom zime. Mnogi kancerogeni polutanti se i ne mjere u kontinutietu. Šta udišu građani i koje su posljedice? Zašto je tema zagađenja u fokusu javnosti samo zimi?

Građani u Sarajevu, Visokom, Kaknju i Zenici i ove zime svjedočili su koncentraciji sumpordioksida i prašine, koje su bile visoko iznad dozvoljenih.

Centar za okoliš, vrši monitoring zraka na području Zeničko-dobojskog kantona. Prema njihovom mjerenju zrak u Zenici je bolji nego ranije, jer je stara toplana, zatvorena. Ipak koncentracije su tokom zime bile iznad dopuštenih u Zenici, Visokom i Kaknju.

– U pojedinim dijelovima kantona granične vrijednosti su prekoračene, kad je u pitanju sumpor-dioksid od dva do 30 puta, i veći broj prekoračenja kad je u pitanju prašina, to je od dva do pet puta veći broj prekoračenja – ističe Halim Prcanović iz Instituta “Kemal Kapetanović” u Zenici.

Prekoračenje dozvoljenig sumpor-dioksida, umjesto tri dana u toku godine, trajalo je od šest do 87 dana. O drugim polutantima koji mogu biti kancerogani, nema konstantnih mjerenja.

– Informacija o koncentraciji benzena i ogranskih polutanata, to se još uvijek ne mjeri i jedini podatak koji imamo je iz proljeća, marta 2022. kada je to mjereno tokom mjesec dana i kad su mjerni instrumenti pokazali katastrofalno visoke vrijednosti – navodi Samir Lemeš iz Eko Foruma 

A prašina teških, metala je, ističu stručnjaci, ono što je veoma opasno, pogotovo čestice pm10 ispod 2,5 mikrona.

– Za ovu prašinu ispod 2,5 mikrona organizam nema nikakve zaštite, sve to prolazi pluća, razara plućno tkivo, smanjuje kapacitet, a ona prašna ispod jedan mikron kroz alveole prolazi direktno u krv i naravno kola kroz organizam i gomila se na različitim mjestima – ističe Halim Prcanović.

Human Rights Watch procjenuju da svake godine u BiH više od tri hiljade ljudi prerano umre upravo od zagađenja zraka. Hiljade drugih, žive s posljedicama.

– Za primijetiti je značajan porast respiratornih oboljenja prije svega hroničnog opstruktivnog bronhitisa, koji je izravna posljedica nečistog zraka, astma je manje u tome zahvaćena – navodi Besim Prnjavorac, pulmolog u Opštoj bolnici Tešanj.

Iako su posljedice vidne i nesagledive za čovjeka i prirodu, nadležni se uglavnom bave posljedicama, i o njima govore zimi kada je zagađenje očigledno. U svom članku, Human Rights Watch zaključuje “Ljudi koji žive u Bosni i Hercegovini ne bi se trebali suočiti s još jednim zimskim udisanjem smrtonosnog zraka, kada zemlja ima značajan potencijal za obnovljivu energiju”.