Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bi na vanrednoj sjednici u ponedjeljak, 20. marta, trebalo da razmatra Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu – potvrđeno je Feni u toj instituciji.

Vijeće ministara BiH je 15. marta jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH za ovu godinu, koji je Ministarstvo finansija i trezora uputilo Predsjedništvu BiH, kao ovlaštenom predlagaču prema Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja taj zakon.

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2023. godinu iznose 1.315.400.000 KM, što je povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.

Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i povećani su za oko 155 miliona KM ili 18 posto u odnosu na budžet za 2022. godinu.

Ostali izvori finansiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 152.118.000 KM, namjenska sredstva za finansiranje institucija BiH u iznosu 692.000 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine u iznosu 141.100.000 KM i primici od prodaje stalnih sredstava u iznosu 990.000 KM.

Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.315.400.000 KM i veći su za 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.245.966.362 KM, što je povećanje za 426.777.243 KM u odnosu na budžet iz prethodne godine. Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2023. godinu iznose 2.561.366.362 KM i veći su za 668.577.243 KM u odnosu na 2022. godinu.

Nacrtom budžeta za 2023. godinu prioritetno se podržavaju nastavak reformi u vezi s ispunjavanjem uvjeta za Evropsko partnerstvo, provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), prilogođavanje programima i aktivnostima Ministarstva odbrane i drugih resornih ministarstava i institucija BiH proisteklih iz programa Partnerstvo za mir (PfP) i drugih vidova saradnje s NATO-om.

Istovremeno se budžetska sredstva usmjeravaju i na provođenje višegodišnjih projekata budžetskih korisnika, kao i za poboljšanje socijalnog i materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je ranije izjavila da između ostalog, ono uključuje povećanje osnovice sa 535 KM na 600 KM za narednih devet mjeseci u 2023. godini, te uvećanje regresa za godišnji odmor sa 300 KM na 450 KM.

Ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija je nakon utvrđivanja nacrta budžeta izjavio da je prošle godine, kada se govori o ukupnim primanjima zaposlenih u institucijama BiH, bila korekcija od 24,7 odsto, a s korekcijom koja će biti u ovoj godini, ukupne korekcije će iznositi 38,3 odsto.

Kazao je kako smatra da je to dobro, ali da uvijek ostaje pitanje da li su najniža primanja dovoljno velika ili su mala.

– Ono o čemu smo razgovarali na sjednici Vijeća ministara jeste da se započne izrada novog zakona o platama na nivou BiH, gdje će se  posebno govoriti  o rasponu najniže i najviše plaće na nivou BiH – naveo je ministar finansija i trezora BiH.

Izrazio je očekivanje da će Predsjedništvo BiH, koje je formalni predlagač budžeta, u ponedjeljak utvrditi prijedlog budžeta i uputiti ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje.

– Po meni, 10 dana je dovoljan okvir u kojem bi oba doma mogli da usvoje ovaj dokument. Ako želimo da usvojimo budžet do kraja ovog mjeseca, ne postoji drugačiji način već da Predsjedništvo BiH, kao zvanični predlagač, predloži da se o budžetu raspravlja u hitnoj proceduri. Nadam se da će tako biti – naveo je Tegeltija.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine bi na vanrednoj sjednici u ponedjeljak, 20. marta, trebalo da razmatra Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu – potvrđeno je Feni u toj instituciji.

Vijeće ministara BiH je 15. marta jednoglasno utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH za ovu godinu, koji je Ministarstvo finansija i trezora uputilo Predsjedništvu BiH, kao ovlaštenom predlagaču prema Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja taj zakon.

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2023. godinu iznose 1.315.400.000 KM, što je povećanje za 241,8 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2022. godinu.

Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu 1.020.500.000 KM i povećani su za oko 155 miliona KM ili 18 posto u odnosu na budžet za 2022. godinu.

Ostali izvori finansiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 152.118.000 KM, namjenska sredstva za finansiranje institucija BiH u iznosu 692.000 KM, preneseni višak sredstava iz prethodne godine u iznosu 141.100.000 KM i primici od prodaje stalnih sredstava u iznosu 990.000 KM.

Ukupni rashodi institucija BiH iznose 1.315.400.000 KM i veći su za 23 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.245.966.362 KM, što je povećanje za 426.777.243 KM u odnosu na budžet iz prethodne godine. Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2023. godinu iznose 2.561.366.362 KM i veći su za 668.577.243 KM u odnosu na 2022. godinu.

Nacrtom budžeta za 2023. godinu prioritetno se podržavaju nastavak reformi u vezi s ispunjavanjem uvjeta za Evropsko partnerstvo, provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), prilogođavanje programima i aktivnostima Ministarstva odbrane i drugih resornih ministarstava i institucija BiH proisteklih iz programa Partnerstvo za mir (PfP) i drugih vidova saradnje s NATO-om.

Istovremeno se budžetska sredstva usmjeravaju i na provođenje višegodišnjih projekata budžetskih korisnika, kao i za poboljšanje socijalnog i materijalnog statusa zaposlenih u institucijama BiH.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je ranije izjavila da između ostalog, ono uključuje povećanje osnovice sa 535 KM na 600 KM za narednih devet mjeseci u 2023. godini, te uvećanje regresa za godišnji odmor sa 300 KM na 450 KM.

Ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija je nakon utvrđivanja nacrta budžeta izjavio da je prošle godine, kada se govori o ukupnim primanjima zaposlenih u institucijama BiH, bila korekcija od 24,7 odsto, a s korekcijom koja će biti u ovoj godini, ukupne korekcije će iznositi 38,3 odsto.

Kazao je kako smatra da je to dobro, ali da uvijek ostaje pitanje da li su najniža primanja dovoljno velika ili su mala.

– Ono o čemu smo razgovarali na sjednici Vijeća ministara jeste da se započne izrada novog zakona o platama na nivou BiH, gdje će se  posebno govoriti  o rasponu najniže i najviše plaće na nivou BiH – naveo je ministar finansija i trezora BiH.

Izrazio je očekivanje da će Predsjedništvo BiH, koje je formalni predlagač budžeta, u ponedjeljak utvrditi prijedlog budžeta i uputiti ga Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje.

– Po meni, 10 dana je dovoljan okvir u kojem bi oba doma mogli da usvoje ovaj dokument. Ako želimo da usvojimo budžet do kraja ovog mjeseca, ne postoji drugačiji način već da Predsjedništvo BiH, kao zvanični predlagač, predloži da se o budžetu raspravlja u hitnoj proceduri. Nadam se da će tako biti – naveo je Tegeltija.