U tekućoj sedmici u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica će biti izvedene tri predstave.

U srijedu, 8. marta u 19.30 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će izvedena predstava „Tri dana“ prema tekstu Romana Sikore, u režiji Tanje Miletić-Oručević i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Prema riječima rediteljice Tanje Miletić Oručević: „Glavni lik i narator istovremeno (izuzetno zahtjevna uloga koju sjajno tumači Nusmir Muharemović) Gospodin B. je ogroman poklonik kapitalizma. Toliko gorljiv da i kad izgubi sve, vlasništvo i bankarsku karijeru i završi kao beskućnik ispod mosta drži drugim beskućnicima seminare o osnovnim stubovima kapitalizma. Tako je velika njegova vjera u, ‘homo fabera’ i tržišnu utakmicu da počinje funkcionisati kao luda, naivac kog varaju sitni prevaranti. Njegov konačni pad – situacija u kojoj s razbijenom glavom i slomljenom nogom umire tri dana na ulici pred očima ravnodušnog društva – samo je krajnja konsekvenca tržišne utakmice u kojoj je izgubio.“ U predstavi igraju: Nusmir Muharemović, Snežana Vidović, Zlatan Školjić, Siniša Vidović i Adem Smailhodžić. Dramaturgiju predstave potpisuje Nedžma Čizmo. Za scenografiju i kostimografiju je bila zadužena Sabina Trnka, a za muziku Husein Oručević.

Dan kasnije, u četvrtak, 9. marta u 19.30 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će izvedena predstava „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo“ prema motivima proze Danila Kiša, u režiji Zlatka Pakovića i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Prema riječima reditelja Zlatka Pakovića: „Prošlo je preko 40 godina od prvog izvođenja predstave ‘Grobnica za Borisa Davidoviča’ u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Za to vrijeme, izvršene su tektonske historijske promjene u Evropi. Sovjetski Savez je dekomponovan. S lica Evrope zbrisana je ideologija državnog komunizma, a iz istorijske svijesti i sama komunistička ideja kao ideja emancipacije. Nestala je Socijalistička Jugoslavija u krvavim ratovima. Na njenom tlu izvršeni su grozomorni ratni zločini. Nacionalizam je i dalje vladajuća ideologija u jugoslavenskim državama. U Evropi jačaju desnica, etnički i vjerski fundamentalizam, jednom riječju, fašizam se iznova rađa. Neoliberalni kapitalizam je globalna ideologija. Napadom Rusije na Ukrajinu u martu ove, 2022. godine, započeo je novi evropski, možda i Treći svjetski rat. Zbirka pripovijetki ‘Grobnica za Borisa Davidovića’, čudesna je oda čovjekovoj pobuni i hrabrosti da se suprotstavi državnom i ideološkom teroru. Oličenje tog terora bio je staljinizam. Ta knjiga se razračunava upravo s dogmatikom i praksom staljinizma. Otkad je ugledala svijeta, svijet je stariji za 46 godina i, kako stvari stoje, još i grublji, siromašniji i ružniji nego što je bio. Izgleda da je ostao bez ijedne ideje vodilje, osim “ideje” slobodnog tržišta, a ona se ukazuje danas kao najneodgovornija utopija. Ova pozorišna predstava teži tome da osvijesti i prezentira tu veliku poromjenu u Evropi i svijetu, koja se dogodila od Pada Berlinskoga zida do ratne agresije na Ukrajinu, a koja je staljinizam pervertirala u jedan novi oblik. Šta je to što danas čovjekovoj individualnoj slobodi prijeti kao što joj je nekad prijetio staljinizam? Koja je to ideoogija, koja kolektivna kultura koja guši slobodu stvaralaštva, sprečava demokratiju i razvoj slobodne ličnosti? Koje su to vrste otpora kojima se čovjek danas otima potčinjavanju? Najzad, koje su to moguće strategije otpora novonastalim oblicima potčinjavanja? To su pitanja kojima se ova predstava bavi. Dakle, licem u lice sa ‘staljinizmom’ našeg doba, kojem treba razotkriti ime i održati čas anatomije! Osnovna ideja predstave, nalazi se u ideji Kišove knjige: tragička i herojska sudbina pojedinca koji se suprotstavlja nemani kolektivnog terora. Bez tog suprotstavljanja, nema ljepote ni osnova za ljubav.“ U predstavi igraju: Adis Mehanović, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Mirza Bajramović, Uranela Agić, Lana Zablocki, Ermina Nišić i Adna Kaknjo. Kostimografiju predstave potpisuje Sabina Trnka, a muziku Damir Avdić.

U petak, 10. marta u 19.30 sati, također u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će izvedena predstava „Kuća“ prema tekstu Benjamina Hasića, u režiji Alena Šimića i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Autor Benjamin Hasić je o predstavi izjavio sljedeće: „Prateći priču o dva brata i ljudima iz njihovog okruženja, uočavamo da osjećaj pripadnosti određuje pristup svijetu. Mlada generacija, kojoj, usput budi rečeno, pripadaju autor dramskog teksta i reditelj predstave ‘Kuća’, zbog niza historijskih okolnosti, u potpunosti je otuđena od vlastitog života i zajednice u kojoj živi. Cilj ekipe koja je kreirala predstavu bio je da tu otuđenost prikaže pozorišnim sredstvima. Priča je dekonstruisana i rasparčana, prostor je simobličan i minimalan, tempo radnje i igre je hiperaktivan i stvara osjećaj nelagode. Dramaturški, rediteljski i glumački postupci i rješenja su tu sa jednim ciljem: da se prikaže kako mi ne cijenimo sebe, što vodi do toga da ne cijenimo druge, a sve to u konačnici stvara haos. Taj haos se ogleda u privatnim životima, ali i društvu uopće.“ U predstavi igraju: Zlatan Školjić, Saša Handžić, Selma Mehanović, Tamara Miličević-Stilić, Anđela Ilić i Benjamin Bajramović. Za scenografiju i kostimografiju predstave je bila zadužena Sabina Trnka, za muziku Mirza Rahmanović Indigo, a za scenski pokret Thomas Steyaert.

U tekućoj sedmici u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica će biti izvedene tri predstave.

U srijedu, 8. marta u 19.30 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će izvedena predstava „Tri dana“ prema tekstu Romana Sikore, u režiji Tanje Miletić-Oručević i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Prema riječima rediteljice Tanje Miletić Oručević: „Glavni lik i narator istovremeno (izuzetno zahtjevna uloga koju sjajno tumači Nusmir Muharemović) Gospodin B. je ogroman poklonik kapitalizma. Toliko gorljiv da i kad izgubi sve, vlasništvo i bankarsku karijeru i završi kao beskućnik ispod mosta drži drugim beskućnicima seminare o osnovnim stubovima kapitalizma. Tako je velika njegova vjera u, ‘homo fabera’ i tržišnu utakmicu da počinje funkcionisati kao luda, naivac kog varaju sitni prevaranti. Njegov konačni pad – situacija u kojoj s razbijenom glavom i slomljenom nogom umire tri dana na ulici pred očima ravnodušnog društva – samo je krajnja konsekvenca tržišne utakmice u kojoj je izgubio.“ U predstavi igraju: Nusmir Muharemović, Snežana Vidović, Zlatan Školjić, Siniša Vidović i Adem Smailhodžić. Dramaturgiju predstave potpisuje Nedžma Čizmo. Za scenografiju i kostimografiju je bila zadužena Sabina Trnka, a za muziku Husein Oručević.

Dan kasnije, u četvrtak, 9. marta u 19.30 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će izvedena predstava „Grobnica za Borisa Davidoviča, kako je danas zidamo“ prema motivima proze Danila Kiša, u režiji Zlatka Pakovića i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Prema riječima reditelja Zlatka Pakovića: „Prošlo je preko 40 godina od prvog izvođenja predstave ‘Grobnica za Borisa Davidoviča’ u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. Za to vrijeme, izvršene su tektonske historijske promjene u Evropi. Sovjetski Savez je dekomponovan. S lica Evrope zbrisana je ideologija državnog komunizma, a iz istorijske svijesti i sama komunistička ideja kao ideja emancipacije. Nestala je Socijalistička Jugoslavija u krvavim ratovima. Na njenom tlu izvršeni su grozomorni ratni zločini. Nacionalizam je i dalje vladajuća ideologija u jugoslavenskim državama. U Evropi jačaju desnica, etnički i vjerski fundamentalizam, jednom riječju, fašizam se iznova rađa. Neoliberalni kapitalizam je globalna ideologija. Napadom Rusije na Ukrajinu u martu ove, 2022. godine, započeo je novi evropski, možda i Treći svjetski rat. Zbirka pripovijetki ‘Grobnica za Borisa Davidovića’, čudesna je oda čovjekovoj pobuni i hrabrosti da se suprotstavi državnom i ideološkom teroru. Oličenje tog terora bio je staljinizam. Ta knjiga se razračunava upravo s dogmatikom i praksom staljinizma. Otkad je ugledala svijeta, svijet je stariji za 46 godina i, kako stvari stoje, još i grublji, siromašniji i ružniji nego što je bio. Izgleda da je ostao bez ijedne ideje vodilje, osim “ideje” slobodnog tržišta, a ona se ukazuje danas kao najneodgovornija utopija. Ova pozorišna predstava teži tome da osvijesti i prezentira tu veliku poromjenu u Evropi i svijetu, koja se dogodila od Pada Berlinskoga zida do ratne agresije na Ukrajinu, a koja je staljinizam pervertirala u jedan novi oblik. Šta je to što danas čovjekovoj individualnoj slobodi prijeti kao što joj je nekad prijetio staljinizam? Koja je to ideoogija, koja kolektivna kultura koja guši slobodu stvaralaštva, sprečava demokratiju i razvoj slobodne ličnosti? Koje su to vrste otpora kojima se čovjek danas otima potčinjavanju? Najzad, koje su to moguće strategije otpora novonastalim oblicima potčinjavanja? To su pitanja kojima se ova predstava bavi. Dakle, licem u lice sa ‘staljinizmom’ našeg doba, kojem treba razotkriti ime i održati čas anatomije! Osnovna ideja predstave, nalazi se u ideji Kišove knjige: tragička i herojska sudbina pojedinca koji se suprotstavlja nemani kolektivnog terora. Bez tog suprotstavljanja, nema ljepote ni osnova za ljubav.“ U predstavi igraju: Adis Mehanović, Saša Handžić, Benjamin Bajramović, Mirza Bajramović, Uranela Agić, Lana Zablocki, Ermina Nišić i Adna Kaknjo. Kostimografiju predstave potpisuje Sabina Trnka, a muziku Damir Avdić.

U petak, 10. marta u 19.30 sati, također u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će izvedena predstava „Kuća“ prema tekstu Benjamina Hasića, u režiji Alena Šimića i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Autor Benjamin Hasić je o predstavi izjavio sljedeće: „Prateći priču o dva brata i ljudima iz njihovog okruženja, uočavamo da osjećaj pripadnosti određuje pristup svijetu. Mlada generacija, kojoj, usput budi rečeno, pripadaju autor dramskog teksta i reditelj predstave ‘Kuća’, zbog niza historijskih okolnosti, u potpunosti je otuđena od vlastitog života i zajednice u kojoj živi. Cilj ekipe koja je kreirala predstavu bio je da tu otuđenost prikaže pozorišnim sredstvima. Priča je dekonstruisana i rasparčana, prostor je simobličan i minimalan, tempo radnje i igre je hiperaktivan i stvara osjećaj nelagode. Dramaturški, rediteljski i glumački postupci i rješenja su tu sa jednim ciljem: da se prikaže kako mi ne cijenimo sebe, što vodi do toga da ne cijenimo druge, a sve to u konačnici stvara haos. Taj haos se ogleda u privatnim životima, ali i društvu uopće.“ U predstavi igraju: Zlatan Školjić, Saša Handžić, Selma Mehanović, Tamara Miličević-Stilić, Anđela Ilić i Benjamin Bajramović. Za scenografiju i kostimografiju predstave je bila zadužena Sabina Trnka, za muziku Mirza Rahmanović Indigo, a za scenski pokret Thomas Steyaert.