Ustavni sud BiH odlučivao je danas o zahtjevima članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića i još dvije identične apelacije za donošenje privremene mjere kojom bi sud stavio van snage osporeni Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske do donošenja konačne odluke.

Sud je donio privremenu mjeru da zabrani primjeni Zakona o nepokretnoj imovini u RS-u do konačne odluke po meritumu.

Sud je objedinio sve četiri pristigle apelacije za odlučivanje o privremenoj mjeri. Podsjetimo, apelacije su podnijeli Denis Bećirović, Željko Komšić, 11 zastupnika u Predstavničkom domu i pet delegata u Domu naroda BiH.

Mišljenje je izdvojio samo sudac Zlatko Knežević.

Bećirović je od Ustavnog suda tražio donošenje privremene mjere kojom se sporni zakon stavlja van pravne snage sve do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

Budući da je Bećirović svoj zahtjev uputio na dan objave zakona u Službenom glasniku RS-a, a ne na dan stupanja na snagu zakona, nije bilo jasno kako će se Ustavni sud u tom slučaju odrediti i da li će uopšte razmatrati zahtjev ili će ga odbaciti.

Po tvrdnjama zvaničnika iz RS-a, taj bh. entitet želi prisvojiti 16.000 jedinica državne imovine.

Narodna skupština Republike Srpske danas odlučuje o odgovoru koji će poslati Ustavnom sudu zbog četiri zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona koji za cilj ima prenos vlasništva nad imovinom sa države na entitet, a koje će Ustavni sud BiH vjerovatno spojiti u jedan predmet.

Ustavni sud BiH prošle godine je u slučaju sličnog pokušaja, Zakon o nepokretnoj imovini RS-a stavio van snage jer je odlučeno da entitet nema pravo regulisati to pitanje budući da je država titutlar imovine.

Također, ranije je Ustavni sud zauzeo stav da je visoki predstavnik donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i istakao za njega da je adekvatan kako bi se pomogao proces donošenja zakona na državnom nivou.

Važno je naglasiti da u državnom ustavu nije navedeno da entiteti posjeduju određeni procenat zemlje već da vrše vlast na 49, odnosno 51 posto teritorije BiH, pa je potrebno pitanje imovine riješiti državnim zakonom.

Zbog brojnih procedura osporavanja Zakona o nepokrentoj imovini RS-a, zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona mogao bi u konačnici biti riješen tek sredinom godine.

Budući da je ovo pitanje već razmatrano, nije potrebno mnogo pripreme kako bi sud o spornom zakonu odlučivao na plenarnoj sjednici.

Ustavni sud BiH do sada nikada nije donio privremenu mjeru u slučaju državne imovine budući da je visoki predstavnik u BiH svaki put u slučaju stupanja zakona na snagu donosio odluku kojom suspendira primjenu zakona do donošenja konačne odluke.

Ustavni sud BiH odlučivao je danas o zahtjevima članova Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića i još dvije identične apelacije za donošenje privremene mjere kojom bi sud stavio van snage osporeni Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske do donošenja konačne odluke.

Sud je donio privremenu mjeru da zabrani primjeni Zakona o nepokretnoj imovini u RS-u do konačne odluke po meritumu.

Sud je objedinio sve četiri pristigle apelacije za odlučivanje o privremenoj mjeri. Podsjetimo, apelacije su podnijeli Denis Bećirović, Željko Komšić, 11 zastupnika u Predstavničkom domu i pet delegata u Domu naroda BiH.

Mišljenje je izdvojio samo sudac Zlatko Knežević.

Bećirović je od Ustavnog suda tražio donošenje privremene mjere kojom se sporni zakon stavlja van pravne snage sve do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.

Budući da je Bećirović svoj zahtjev uputio na dan objave zakona u Službenom glasniku RS-a, a ne na dan stupanja na snagu zakona, nije bilo jasno kako će se Ustavni sud u tom slučaju odrediti i da li će uopšte razmatrati zahtjev ili će ga odbaciti.

Po tvrdnjama zvaničnika iz RS-a, taj bh. entitet želi prisvojiti 16.000 jedinica državne imovine.

Narodna skupština Republike Srpske danas odlučuje o odgovoru koji će poslati Ustavnom sudu zbog četiri zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona koji za cilj ima prenos vlasništva nad imovinom sa države na entitet, a koje će Ustavni sud BiH vjerovatno spojiti u jedan predmet.

Ustavni sud BiH prošle godine je u slučaju sličnog pokušaja, Zakon o nepokretnoj imovini RS-a stavio van snage jer je odlučeno da entitet nema pravo regulisati to pitanje budući da je država titutlar imovine.

Također, ranije je Ustavni sud zauzeo stav da je visoki predstavnik donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i istakao za njega da je adekvatan kako bi se pomogao proces donošenja zakona na državnom nivou.

Važno je naglasiti da u državnom ustavu nije navedeno da entiteti posjeduju određeni procenat zemlje već da vrše vlast na 49, odnosno 51 posto teritorije BiH, pa je potrebno pitanje imovine riješiti državnim zakonom.

Zbog brojnih procedura osporavanja Zakona o nepokrentoj imovini RS-a, zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona mogao bi u konačnici biti riješen tek sredinom godine.

Budući da je ovo pitanje već razmatrano, nije potrebno mnogo pripreme kako bi sud o spornom zakonu odlučivao na plenarnoj sjednici.

Ustavni sud BiH do sada nikada nije donio privremenu mjeru u slučaju državne imovine budući da je visoki predstavnik u BiH svaki put u slučaju stupanja zakona na snagu donosio odluku kojom suspendira primjenu zakona do donošenja konačne odluke.