U prostoru galerije “Fra Ljubo Hrgić” u sklopu Župnog ureda Zenica, u subotu navečer je, povodom 25. godišnjice smrti Ljubomira Ljube Perčinlića, svečano otvorena likovna izložba tog poznatog zeničkog slikara pod nazivom “Tišina nedokučivog”.

Organizatori izložbe su župnik crkve svetog Ilije Proroka u Zenici fra Marko Kepić i zenički akademski slikar Muhamed Bajramović, koji su iz privatnih galerija odabrali 15-ak likovnih radova te jednu skulpturu pokojnog Perčinlića, koji je preminuo 7. septembra 1998. godine u Zagrebu. 

– Možemo reći da se susrećemo sa jednim umjetnikom koji je bio do kraja svoj, koji nikoga nije pratio i koji je, u toj svojoj izražajnosti u traženju onoga bitnoga – onoga što nije pri oku, jednostavno, pokazao da je veliki talent, veliki karakter i veliki slikar. Ono što možemo reći i iščitavati iz mnogih kritika i opisa Ljube, možemo reći da je njegovim dolaskom sa studija iz Beograda u svoj grad, u svoju zemlju podosta dinamizirana kulturna i likovna scena grada. Puno toga se novoga počelo događati – kazao je Kepić.

Najavio je kako će izložba biti otvorena desetak dana te da je samo jedan skromni doprinos, onoliko koliko je kapacitet ove zeničke galerije i mogućnosti, da naprave sjećanje na velikoga umjetnika.

– Vjerujemo da će, sigurno, veće galerije posvetiti i više pažnje te više valorizirati ovoga velikog slikara. Nadam se da ćemo s ovim pokrenuti neku priču i stalno osvješćivati naš grad, kako su veliki talenti tu živjeli i koliko je važno imati sjećanje na te velike ljude, na te velike slikare – kazao je Kepić.

Neka se djela, dodao je, prvi put izlažu upravo u subotu navečer, a u narednim danima, najavljuje, izložbu će posjetiti i đaci nekih zeničkih škola. Postoji mogućnost, dodao je, da se već tokom ove godine izložba slika ovog umjetnika organizira i u Zagrebu.

Bajramović je bio savremenik pokojnog Perčinlića pa njegova više nego mjerodavna i ocjena da bi djela ovog umjetnika, sasvim sigurno, uspješno prošla test i današnjeg vremena.

– Dovoljno je samo pročitati recentne likovne kritike i autore koji su pisali o Ljubi te donijeti zaključak da je stvaralaštvo Ljubomira Perčinlića među najznačajnijim djelima savremene bosanskohercegovačke umjetnosti. Neosporno je da je on izuzetno uticao na razvoj likovnog stvaralaštva u Zenici, u Bosni i Hercegovini i šire. Sama činjenica da Ljubina djela danas stoje u značajnim privatnim kolekcijama i najvećim muzejima umjetnosti, kao što je to Muzej savremene umjetrnosti u Beogradu, Muzej suvremene umjetrnosti u Zagrebu, Muzej savremene umjetnosti u Banja Luci, Umjetnička galerije BiH u Sarajevu i, na kraju, Muzej grada Zenice, dovoljno govori o kakvom se likovnom stvaraocu radi – istakao je Bajramović.

Ljubo je, napominje, bio jedan od osnivača grupe “Prostor i oblik”, koja je, kako je kazao, neosporno najznačajnija likovna grupa u BiH, koja je baštinila savremene likovne pokrete.

– Njihova su djela značajno uticala na razvoj savremene bh. likovne umjetnosti – podvukao je Bajramović.

Zbog svega navedenog, dodao je, Zenica bi se ovom umjetniku trebala odužiti i tako što bi njegova djela, koja su do rata u stalnoj postavci krasila foje zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, izvukla iz podruma te ih vratila gdje su bila i do rata.

– To je neki manji iskorak koji bi Zenica trebala napraviti. Zenica mora i treba, jer Zenica to i zaslužuje, ako želi da se priključi porodici urbano uređenih, kulturnih zelenih gradova Evrope. Mora puno više učiniti na svim područjima društvenih djelatnosti, a to jedan mali iskorak koji bi značio da se neke stvari počnu poštovati i da taj, neki kretaivni potencijal i kulturna baština zeničkih stvaralaca ugleda svjetlo dana – smatra Bajramović.

Naglasio je kako ova izložba, iako mala, prezentira sve faze stvaralaštva ovog velikog umjetnika, čije je slike za izložbu i on pozajmio, iz svoje privatne galerije. Većinu djela posudila je umjetnikova sestra, Tončika Perkučin, zatim Galerija “Ovnak” iz Viteza i jednu sliku pejzaža od Denis Bajramović.

Perčinlić je Akademiju likovnih umjetnosti diplomirao 1966. godine u Beogradu, nakon čega se vratio u Zenicu te predavao u Gimnaziji, a, od 1975. Godine, bio je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Počeo je izlagati još prije nego je okončao studije, a u zemlji i inostranstvu skupio je 59 samostalnih te 90-ak zajedničkih izložbi slika, crteža i skulptura, od kojih su neke izložene na otvorenom prostoru u kampusu Univerziteta Zenica, odnosno Instituta “Kemal Kapetanović”.

U prostoru galerije “Fra Ljubo Hrgić” u sklopu Župnog ureda Zenica, u subotu navečer je, povodom 25. godišnjice smrti Ljubomira Ljube Perčinlića, svečano otvorena likovna izložba tog poznatog zeničkog slikara pod nazivom “Tišina nedokučivog”.

Organizatori izložbe su župnik crkve svetog Ilije Proroka u Zenici fra Marko Kepić i zenički akademski slikar Muhamed Bajramović, koji su iz privatnih galerija odabrali 15-ak likovnih radova te jednu skulpturu pokojnog Perčinlića, koji je preminuo 7. septembra 1998. godine u Zagrebu. 

– Možemo reći da se susrećemo sa jednim umjetnikom koji je bio do kraja svoj, koji nikoga nije pratio i koji je, u toj svojoj izražajnosti u traženju onoga bitnoga – onoga što nije pri oku, jednostavno, pokazao da je veliki talent, veliki karakter i veliki slikar. Ono što možemo reći i iščitavati iz mnogih kritika i opisa Ljube, možemo reći da je njegovim dolaskom sa studija iz Beograda u svoj grad, u svoju zemlju podosta dinamizirana kulturna i likovna scena grada. Puno toga se novoga počelo događati – kazao je Kepić.

Najavio je kako će izložba biti otvorena desetak dana te da je samo jedan skromni doprinos, onoliko koliko je kapacitet ove zeničke galerije i mogućnosti, da naprave sjećanje na velikoga umjetnika.

– Vjerujemo da će, sigurno, veće galerije posvetiti i više pažnje te više valorizirati ovoga velikog slikara. Nadam se da ćemo s ovim pokrenuti neku priču i stalno osvješćivati naš grad, kako su veliki talenti tu živjeli i koliko je važno imati sjećanje na te velike ljude, na te velike slikare – kazao je Kepić.

Neka se djela, dodao je, prvi put izlažu upravo u subotu navečer, a u narednim danima, najavljuje, izložbu će posjetiti i đaci nekih zeničkih škola. Postoji mogućnost, dodao je, da se već tokom ove godine izložba slika ovog umjetnika organizira i u Zagrebu.

Bajramović je bio savremenik pokojnog Perčinlića pa njegova više nego mjerodavna i ocjena da bi djela ovog umjetnika, sasvim sigurno, uspješno prošla test i današnjeg vremena.

– Dovoljno je samo pročitati recentne likovne kritike i autore koji su pisali o Ljubi te donijeti zaključak da je stvaralaštvo Ljubomira Perčinlića među najznačajnijim djelima savremene bosanskohercegovačke umjetnosti. Neosporno je da je on izuzetno uticao na razvoj likovnog stvaralaštva u Zenici, u Bosni i Hercegovini i šire. Sama činjenica da Ljubina djela danas stoje u značajnim privatnim kolekcijama i najvećim muzejima umjetnosti, kao što je to Muzej savremene umjetrnosti u Beogradu, Muzej suvremene umjetrnosti u Zagrebu, Muzej savremene umjetnosti u Banja Luci, Umjetnička galerije BiH u Sarajevu i, na kraju, Muzej grada Zenice, dovoljno govori o kakvom se likovnom stvaraocu radi – istakao je Bajramović.

Ljubo je, napominje, bio jedan od osnivača grupe “Prostor i oblik”, koja je, kako je kazao, neosporno najznačajnija likovna grupa u BiH, koja je baštinila savremene likovne pokrete.

– Njihova su djela značajno uticala na razvoj savremene bh. likovne umjetnosti – podvukao je Bajramović.

Zbog svega navedenog, dodao je, Zenica bi se ovom umjetniku trebala odužiti i tako što bi njegova djela, koja su do rata u stalnoj postavci krasila foje zgrade Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, izvukla iz podruma te ih vratila gdje su bila i do rata.

– To je neki manji iskorak koji bi Zenica trebala napraviti. Zenica mora i treba, jer Zenica to i zaslužuje, ako želi da se priključi porodici urbano uređenih, kulturnih zelenih gradova Evrope. Mora puno više učiniti na svim područjima društvenih djelatnosti, a to jedan mali iskorak koji bi značio da se neke stvari počnu poštovati i da taj, neki kretaivni potencijal i kulturna baština zeničkih stvaralaca ugleda svjetlo dana – smatra Bajramović.

Naglasio je kako ova izložba, iako mala, prezentira sve faze stvaralaštva ovog velikog umjetnika, čije je slike za izložbu i on pozajmio, iz svoje privatne galerije. Većinu djela posudila je umjetnikova sestra, Tončika Perkučin, zatim Galerija “Ovnak” iz Viteza i jednu sliku pejzaža od Denis Bajramović.

Perčinlić je Akademiju likovnih umjetnosti diplomirao 1966. godine u Beogradu, nakon čega se vratio u Zenicu te predavao u Gimnaziji, a, od 1975. Godine, bio je i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Počeo je izlagati još prije nego je okončao studije, a u zemlji i inostranstvu skupio je 59 samostalnih te 90-ak zajedničkih izložbi slika, crteža i skulptura, od kojih su neke izložene na otvorenom prostoru u kampusu Univerziteta Zenica, odnosno Instituta “Kemal Kapetanović”.