Glavni državni tužilac Milanko Kajganić govorio je danas i o potencijalnim istragama u predmetima negiranja genocida u Srebrenici koje je zabranjeno odredbama Krivičnog zakona BiH.

Budući da je Milorad Dodik ponovno, otvoreno i javno na press konferenciji održanoj u Banjoj Luci negirao genocid u Srebrenici, Kajganić je odgovorio o predmetima u toj oblasti, a koji se tiču Krivičnog zakona BiH.

– Što se tiče navedene problematike, mi smo to objasnili u svom izvještaju koji smo poslali VSTV-u koji će biti objavljen. Mi smo se u njemu osvrnuli na svu tu problematiku koju mi radimo u tužilaštvu, između ostalih i na predmete koji se tiču izmjene Krivičnog zakona BiH u smjeru zabrane negiranja zločina genocida i mi smo objavili sve one prijave koje smo zaprimili te istakli kako nismo zaprimili niti jedan izvještaj od policijskih agencija u BiH o počinjenom krivičnom djelu koje tretira navedenu temu – odgovor je glavnog tužioca.

Objasnio je kako je javnost upoznata da su sve prijave od fizičkog i pravnog lica, između ostalih i protiv Dodika dodijeljene u rad tužiocima koji su do sada donijeli 30 negativnih odluka jer su naišli na određene poteškoće pri dokazivanju izvšenja krivičnog djela.

– U javnosti se netačno navedeno krivično djelo prezentuje u smjeru zabrane negiranja, ili zabrane negiranja samo genocida. Navedeno je jasno šta je biće krivičnog djela i na koji način to negiranje treba da bude izvršeno. Ono treba biti izvedeno na način koji može da proizvode posljedicu, to je ono što je otežavajući dio i mi smo sve naše naredbe o nesprovođenju istrage koje su naši tužioci donosili dostavili zainteresiranim stranama, između ostalih i OHR-u, medijskim kućama koje su vršile analize – istakao je.

Tužilaštvo sugeriše da zbog nedostatka sudske prakse u ovim predmetima, centri za edukciju sudija i tužilaca u 2023. godini angažuju međunarodne eksperte iz Evropskog suda za ljudskih prava ili drugih zemalja Evropske unije kako bi radili na edukaciji policijskih službenika, sudija i tužilaca u BiH.

Tužilaštvo se opredjeljuje po praksi Suda BiH u predmetu Fatmir Alispahić gdje se govori u dijelu granice između slobode govora i izvršenja krivičnog djela.

– Imamo u tom smijeru i osuđujuću presudu u predmetu Višegrad – objasnio je Kajganić.

Glavni državni tužilac Milanko Kajganić govorio je danas i o potencijalnim istragama u predmetima negiranja genocida u Srebrenici koje je zabranjeno odredbama Krivičnog zakona BiH.

Budući da je Milorad Dodik ponovno, otvoreno i javno na press konferenciji održanoj u Banjoj Luci negirao genocid u Srebrenici, Kajganić je odgovorio o predmetima u toj oblasti, a koji se tiču Krivičnog zakona BiH.

– Što se tiče navedene problematike, mi smo to objasnili u svom izvještaju koji smo poslali VSTV-u koji će biti objavljen. Mi smo se u njemu osvrnuli na svu tu problematiku koju mi radimo u tužilaštvu, između ostalih i na predmete koji se tiču izmjene Krivičnog zakona BiH u smjeru zabrane negiranja zločina genocida i mi smo objavili sve one prijave koje smo zaprimili te istakli kako nismo zaprimili niti jedan izvještaj od policijskih agencija u BiH o počinjenom krivičnom djelu koje tretira navedenu temu – odgovor je glavnog tužioca.

Objasnio je kako je javnost upoznata da su sve prijave od fizičkog i pravnog lica, između ostalih i protiv Dodika dodijeljene u rad tužiocima koji su do sada donijeli 30 negativnih odluka jer su naišli na određene poteškoće pri dokazivanju izvšenja krivičnog djela.

– U javnosti se netačno navedeno krivično djelo prezentuje u smjeru zabrane negiranja, ili zabrane negiranja samo genocida. Navedeno je jasno šta je biće krivičnog djela i na koji način to negiranje treba da bude izvršeno. Ono treba biti izvedeno na način koji može da proizvode posljedicu, to je ono što je otežavajući dio i mi smo sve naše naredbe o nesprovođenju istrage koje su naši tužioci donosili dostavili zainteresiranim stranama, između ostalih i OHR-u, medijskim kućama koje su vršile analize – istakao je.

Tužilaštvo sugeriše da zbog nedostatka sudske prakse u ovim predmetima, centri za edukciju sudija i tužilaca u 2023. godini angažuju međunarodne eksperte iz Evropskog suda za ljudskih prava ili drugih zemalja Evropske unije kako bi radili na edukaciji policijskih službenika, sudija i tužilaca u BiH.

Tužilaštvo se opredjeljuje po praksi Suda BiH u predmetu Fatmir Alispahić gdje se govori u dijelu granice između slobode govora i izvršenja krivičnog djela.

– Imamo u tom smijeru i osuđujuću presudu u predmetu Višegrad – objasnio je Kajganić.