U marketima u Bosni i Hercegovini litra mlijeka košta gotovo kao litra goriva.

Primarni proizvođač po litri dobije najviše 80 feninga, kupac ga plati čak tri marke u nekim trgovinama.

Gdje nestaje razlika ili ko uzima taj novac?

Proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini na pravom je ispitu. Poskupljenje hrane i repromaterijala za proizvodnju ne prati i otkupna cijena, pa sve više farmera zasušuje grla.

– Kad je cijena bila 65 feninga bili smo zadovoljni jer je hrana bila 5 feninga, ali sad je hrana otišla na sto maraka i tu nema matematike za proizvodnju – kaže za BHRT Milenko Nikolić, proizvođač mlijeka.

– Ja sam računao, da bih samo poklopio sebe mene mora izaći mlijeko na 1,40 ja sam izračunao svaki moj ulaz i izlaz, faktički ja na mlijeku gubim i nemojte se čuditi što narod smanjuje stoku – ističe Petar Dragojlović, proizvođač mlijeka.

Dok litar mlijeka u marketima košta i više od tri marke, primarnom proizvođaču otkupna cijena je od 80 do 90 feninga. Na pitanje u čiji džep odlazi razlika od preko dvije marke, proizvođači odgovaraju.

– Razlika ide mljekarama i lancima velikim trgovinskim centrima. Građani moraju da shvate da je otkupna cijena mlijeka od 85 feninga do marke, to je ono što proizvođač ima, a razlika od 2,5 marke je u problemu sa onima koji drže mljekare – kaže Boško Radić iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

Zbog niske otkupne cijene, mljekari se okreću tzv. prodaji “od vrata do vrata”.

– Nose mušterijama, imaju stalne mušterije kojim nose kući, na kućnu dostavu dobijaju mlijeko i ljudima se malo više isplati, nemaju maltretiranja oko premija – ističe Milenko Nikolić, proizvođač mlijeka.

Iako su u više navrata tražili da otkupna cijena bude viša, u tome nisu uspjeli.

Stočarstvo u Bosni i Hercegovini nema perspektivu, a ukoliko ovaj trend bude nastavljen, gašenje farmi je neminovno.

Na kraju, mljekarima i stočarima u BiH ostaje samo da se uzdaju u veće podsticaje koji su najavljeni ove godine kako bi održali proizvodnju.

U marketima u Bosni i Hercegovini litra mlijeka košta gotovo kao litra goriva.

Primarni proizvođač po litri dobije najviše 80 feninga, kupac ga plati čak tri marke u nekim trgovinama.

Gdje nestaje razlika ili ko uzima taj novac?

Proizvodnja mlijeka u Bosni i Hercegovini na pravom je ispitu. Poskupljenje hrane i repromaterijala za proizvodnju ne prati i otkupna cijena, pa sve više farmera zasušuje grla.

– Kad je cijena bila 65 feninga bili smo zadovoljni jer je hrana bila 5 feninga, ali sad je hrana otišla na sto maraka i tu nema matematike za proizvodnju – kaže za BHRT Milenko Nikolić, proizvođač mlijeka.

– Ja sam računao, da bih samo poklopio sebe mene mora izaći mlijeko na 1,40 ja sam izračunao svaki moj ulaz i izlaz, faktički ja na mlijeku gubim i nemojte se čuditi što narod smanjuje stoku – ističe Petar Dragojlović, proizvođač mlijeka.

Dok litar mlijeka u marketima košta i više od tri marke, primarnom proizvođaču otkupna cijena je od 80 do 90 feninga. Na pitanje u čiji džep odlazi razlika od preko dvije marke, proizvođači odgovaraju.

– Razlika ide mljekarama i lancima velikim trgovinskim centrima. Građani moraju da shvate da je otkupna cijena mlijeka od 85 feninga do marke, to je ono što proizvođač ima, a razlika od 2,5 marke je u problemu sa onima koji drže mljekare – kaže Boško Radić iz Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.

Zbog niske otkupne cijene, mljekari se okreću tzv. prodaji “od vrata do vrata”.

– Nose mušterijama, imaju stalne mušterije kojim nose kući, na kućnu dostavu dobijaju mlijeko i ljudima se malo više isplati, nemaju maltretiranja oko premija – ističe Milenko Nikolić, proizvođač mlijeka.

Iako su u više navrata tražili da otkupna cijena bude viša, u tome nisu uspjeli.

Stočarstvo u Bosni i Hercegovini nema perspektivu, a ukoliko ovaj trend bude nastavljen, gašenje farmi je neminovno.

Na kraju, mljekarima i stočarima u BiH ostaje samo da se uzdaju u veće podsticaje koji su najavljeni ove godine kako bi održali proizvodnju.