Iako je ETIAS odgođen, prema schengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uvjete, u trajanju najviše do 90 dana unutar perioda od 180 dana.
Schengen na graničnim prijelazima s Hrvatskom još nije ni krenuo, a već zapinje. ETIAS sistem, kojim su se trebali kontrolirati državljani BiH i trećih zemalja prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, odgođen je do daljnjega, navodno do kraja 2023. godine. Ipak, neke novine uvode se od 1. januara.
Najviše kontraverzi koje je ETIAS izazvao nisu bile dodatne kontrole i sigurnosne provjere putnika, već taksa od sedam eura. Toliko je svaki državljanin, BIH, Srbije ili neke druge treće zemlje morao platiti na graničnom prijelazu.
Iako je ETIAS odgođen, prema schengenskim pravilima državljani trećih zemalja, dakle i BiH, u Hrvatskoj mogu boraviti kratkotrajno, ako ispunjavaju sve propisane uvjete, u trajanju najviše do 90 dana unutar perioda od 180 dana, piše Slobodna Dalmacija.
Dužina boravka
– Ako je osoba na schengenskom prostoru boravila 90 dana, mora napustiti taj prostor- Dužina prethodnog boravka računa se za period 180 dana koje prethodi svakom danu boravka. Tako naprimjer, ako je osoba u proteklih kalendarskih 180 dana boravila 45 dana na schengenskom prostoru, ona može na području bilo koje države EU boraviti još 45 dana – pojašnjavaju iz MUP-a RH.
Vrijeme boravka se računa pomoću takozvanog schengenskog kalkulatora. U schengenski kalkulator se upisuju svi datumi ulaska i izlaska iz Hrvatske prema graničnim štambiljima otisnutim u pasoš u prethodnih 180 dana.
Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Međutim, brojni bh. državljani imaju vikendice na moru na makarskom i pelješkom području. Često putuju preko granice pa im nova schengenska pravila nisu najbolje sjela.
– Razumijem da je Hrvatska u Europskoj uniji, ali trebalo bi primjenjivati drugačija pravila prema onima koji imaju nekretnine u Hrvatskoj. Zašto sedam eura na granici – rekla je jedna državljanka BiH koja ima vikendicu u Gradcu.
Za razliku od ETIASA koji je samo na papiru, schengenska pravila prometa robe i putnika su puno strožija. Zasigurno će se primjenjivati na međunarodnim graničnim prijelazima.
Šta se mijenja na ovim prijelazima od prvog dana Nove godine? Šta građani koji svakodnevno prelaze granicu između Hrvatske i BiH, bilo da idu u školu, na posao ili ljekaru mogu očekivati od novih pravila?
Riba može, ali
Generalno gledano kontrole putnika koji dolaze iz trećih zemalja će biti detaljnije. Većinu dnevnih migracija čine hrvatski državljani koji žive u BiH. Za njih ne bi trebalo biti značajnijih promjena prilikom prelaska državne granice i ulaska u RH.
Naime, svi hrvatski državljani koji prebivaju izvan EU prostora tretiraju se kao državljani Evropske unije. Prema njima se primjenjuju “blaža” pravila kontrole. Osim toga, svi prijelazi za pogranični promet s BiH ostaju i dalje u funkciji. Na njihov sistem ne utječu schengenska pravila. To je veliko olakšanje za lokalne stanovnike u pograničnom pojasu od pet kilometara koji za ulazak u RH koriste pogranične propusnice.
Šta se tiče unosa u RH različitih roba i hrane iz BiH, tu se ništa nije promijenilo sa ulaskom u Schengen. I dalje su zabranjeni meso i mliječni proizvodi. Međutim, može se unijeti ograničena količina voća i povrća te jaja, proizvoda od jaja i meda. Dopuštene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.
Tako se preko granice bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, očišćene, sušene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica, 125 grama kavijara, dok je zabranjeno unijeti jednu paštetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopušteno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad. Ista količina propisana je za hranu za kućne ljubimce, med ili jaja.
Koliko novca
Što se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća u RH se za ličnu potrošnju može unijeti samo tropsko voće. To su banane, ananas, hurme, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, citrusa i sjemenskog krompira je zabranjeno.
Krompir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cvekla, celer rotkvica, kupus, karfiol, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, šafran, kurkuma, paradajz, jabuke, kruške, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podnošenje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.
Putnici iz trećih zemalja u svom prtljagu mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 eura u cestovnom i željezničkom prometu te 430 eura u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara tekućine, četiri litra vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dva litra alkoholnog pića.
Kućni ljubimci
Putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10.000 eura ili više obavezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti i kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili pasoš.
S obzirom na nova schengenska pravila, ali i sve veće cijene, šoping preko granice u Hercegovini već je odavno opao. Nisu više atraktivne ni bh. benzinske pumpe jer je gorivo posljednjih mjeseci jeftinije u Hrvatskoj. Jedino što se stvarno isplati kupiti jesu cigarete, koje su značajno jeftinije u BiH nego u Hrvatskoj.
Međutim, ako se poštuju schengenska pravila odzvonilo je kupovini cigareta preko granice jer je dozvoljeno unijeti samo 40 cigareta, odnosno dvije kutije. Građani koji su ostali vjerni šopingu preko granice kažu da im se isplati u Hercegovini kupovati rezani duhan pa kod kuće “motati” cigarete. Ali s novim schengenskim pravilima mnogi će se morati odreći ovoga gušta.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
