Reisul-ulema prisustvuje naučnoj konferenciji ‘Građanski aktivizam i otpor fašizmu kao izraz demokratije i ljudskih prava – Osamdeset godina od potpisivanja Zeničke rezolucije i sto deset godina od rođenja Fadila Imamovića’, koja se održava na Pravnom fakultetu u Zenici, javila je agencija Mina.

U svom obraćanju na ovoj konferenciji reisul-ulema je kazao kako “naš kolektivni odgovor i danas kao i onomad treba biti hrabar, snažan, jasan i rezolutan: Ne damo da se ljudi dijele po boji kože, po etničkoj i vjerskoj pripadnosti, po imenima koja nose ili po bilo kom drugom osnovu”.

Svi oni su ‘naši ljudi’ i trebaju biti jednako tretirani kao odlikovana Božija stvorenja i da jedina razlika među njima bude – koliko su ljudi, koliko su aktivni u borbi za dobro svih, koliko se bore protiv društvenih zala i koliko su korisni za druge, koliko su odani svojoj zemlji. S ponosom mogu kazati da mi se čini da je ovo konstanta našeg kolektivnog bića, da smo i danas jednako odlučni braniti isti onaj stav koji su branili i naši preci koji su usvajali Zeničku i druge rezolucije, i iskreno ga zastupati. Baš kao i rahmetli Fadil Imamović. Držim da će taj stav, na koncu, podržati i najveći broj bosanskohercegovačkih ljudi, bez obzira na razlike u nekim njihovim pripadnostima – kazao je reisul-ulema Kavazović.

Reisul-ulema je izrazio radost zbog organiziranja ove konferencije, ocijenivši da se “na svoj način potvrđuje da smo budni, da smo ponosni na ispravne postupke naših predaka učinjene u dramatičnim okolnostima – kad se zlo u svijetu, ali i u našoj Bosni, širilo kao zaraza i prijetilo svakom dobru i svakom humanom ispoljavanju”.

Dići glas protiv tog zla, javno ga osuditi i svijetu ukazati na njegovu opasnost, gesta je koja u našoj vjeri i kulturi zauzima istaknuto mjesto i emanira snažnu svjetlost. Upravo to su učinili brojni bošnjački uglednici iz vjerskih, naučnih, kulturnih, privrednih i drugih krugova: javno su osudili fašizam, progon i ubijanje nevinih ljudi samo zato što se nisu uklapali u svjetopogled i vrijednosni sistem fašističkih ideologa i nosilaca profašističke vlasti. Kod nas su na toj osnovi naročito proganjani Romi, ali i druge etničke i vjerske skupine i pojedinci koji nisu bili po volji ondašnjih profašističkih vlasti. Na taj bunt, na taj hrabri čin tih naših uglednika iz tog vremena ponosni smo sasvim – naglasio je reisul-ulema.

Dodao je da se o tome malo pisalo, malo govorilo i malo znalo.

Neko je očigledno htio da se to obesmisli, obezvrijedi i, ako ikako može – zaboravi. Mi smo, u izdanju svog izdavačkog centra El-Kalem, prije nekoliko godina objavili sve te rezolucije koje su usvajali i promovirali ti naši velikani, te objasnili historijski kontekst i okolnosti u kojima su donošene. Objavili smo ih na bosanskom i engleskom jeziku pod naslovom ‘Nasuprot zlu’ i nadam se da će one naći svoje mjesto i potaknuti dodatna istraživanja kod nas i u svijetu – naveo je reisul-ulema.
Istaknuo je da je muslimanske rezolucije iz 1941. i 1942. godine Islamska zajednica podržavala nedvosmisleno.

Ova Zenička rezolucija je čak i potpisana u Sultan Ahmedovoj medresi i jedina je iza koje je Islamska zajednica stala otvoreno i objavila je u svom Glasniku, čime se jasno svrstala na stranu antifašizma. A vrijednost jedne zajednice mjeri se po vrijednostima koje zastupa – poručio je, između ostalog reisul-ulema.

Reisul-ulema prisustvuje naučnoj konferenciji ‘Građanski aktivizam i otpor fašizmu kao izraz demokratije i ljudskih prava – Osamdeset godina od potpisivanja Zeničke rezolucije i sto deset godina od rođenja Fadila Imamovića’, koja se održava na Pravnom fakultetu u Zenici, javila je agencija Mina.

U svom obraćanju na ovoj konferenciji reisul-ulema je kazao kako “naš kolektivni odgovor i danas kao i onomad treba biti hrabar, snažan, jasan i rezolutan: Ne damo da se ljudi dijele po boji kože, po etničkoj i vjerskoj pripadnosti, po imenima koja nose ili po bilo kom drugom osnovu”.

Svi oni su ‘naši ljudi’ i trebaju biti jednako tretirani kao odlikovana Božija stvorenja i da jedina razlika među njima bude – koliko su ljudi, koliko su aktivni u borbi za dobro svih, koliko se bore protiv društvenih zala i koliko su korisni za druge, koliko su odani svojoj zemlji. S ponosom mogu kazati da mi se čini da je ovo konstanta našeg kolektivnog bića, da smo i danas jednako odlučni braniti isti onaj stav koji su branili i naši preci koji su usvajali Zeničku i druge rezolucije, i iskreno ga zastupati. Baš kao i rahmetli Fadil Imamović. Držim da će taj stav, na koncu, podržati i najveći broj bosanskohercegovačkih ljudi, bez obzira na razlike u nekim njihovim pripadnostima – kazao je reisul-ulema Kavazović.

Reisul-ulema je izrazio radost zbog organiziranja ove konferencije, ocijenivši da se “na svoj način potvrđuje da smo budni, da smo ponosni na ispravne postupke naših predaka učinjene u dramatičnim okolnostima – kad se zlo u svijetu, ali i u našoj Bosni, širilo kao zaraza i prijetilo svakom dobru i svakom humanom ispoljavanju”.

Dići glas protiv tog zla, javno ga osuditi i svijetu ukazati na njegovu opasnost, gesta je koja u našoj vjeri i kulturi zauzima istaknuto mjesto i emanira snažnu svjetlost. Upravo to su učinili brojni bošnjački uglednici iz vjerskih, naučnih, kulturnih, privrednih i drugih krugova: javno su osudili fašizam, progon i ubijanje nevinih ljudi samo zato što se nisu uklapali u svjetopogled i vrijednosni sistem fašističkih ideologa i nosilaca profašističke vlasti. Kod nas su na toj osnovi naročito proganjani Romi, ali i druge etničke i vjerske skupine i pojedinci koji nisu bili po volji ondašnjih profašističkih vlasti. Na taj bunt, na taj hrabri čin tih naših uglednika iz tog vremena ponosni smo sasvim – naglasio je reisul-ulema.

Dodao je da se o tome malo pisalo, malo govorilo i malo znalo.

Neko je očigledno htio da se to obesmisli, obezvrijedi i, ako ikako može – zaboravi. Mi smo, u izdanju svog izdavačkog centra El-Kalem, prije nekoliko godina objavili sve te rezolucije koje su usvajali i promovirali ti naši velikani, te objasnili historijski kontekst i okolnosti u kojima su donošene. Objavili smo ih na bosanskom i engleskom jeziku pod naslovom ‘Nasuprot zlu’ i nadam se da će one naći svoje mjesto i potaknuti dodatna istraživanja kod nas i u svijetu – naveo je reisul-ulema.
Istaknuo je da je muslimanske rezolucije iz 1941. i 1942. godine Islamska zajednica podržavala nedvosmisleno.

Ova Zenička rezolucija je čak i potpisana u Sultan Ahmedovoj medresi i jedina je iza koje je Islamska zajednica stala otvoreno i objavila je u svom Glasniku, čime se jasno svrstala na stranu antifašizma. A vrijednost jedne zajednice mjeri se po vrijednostima koje zastupa – poručio je, između ostalog reisul-ulema.