Dok se ne stišavaju reakcije na ovaj slučaj, postavlja se pitanje kako zakoni u Bosni i Hercegovini regulišu ovakve slučajeve? U jednom entitetu presuđeni pedofili mogu raditi s djecom, a u drugom su zakonski spriječeni. Zakon o registru pedofila u Republici Srpskoj usvojen je 2018. godine. U Federaciji Bosne i Hercegovine još nije, iako je 2019. godine upućen u parlamentarnu proceduru. Čeka se na ocjenu zakona Federalne vlade. U Udruženju „Zemlja djece u BiH“ pozivaju federalne političare da podnesu ostavke ukoliko u narednih mjesec dana ne usvoje zakon.

U Republici Srpskoj postoji registar pedofila, ali su podaci tajni. Osim za ustanove koje rade s djecom. Njihova zakonska obaveza je da pri zapošljavanju provjere ima li ih u registru MUP-a. Prošle godine ih je bilo 196. Ombudsman za djecu Republike Srpske ističe da je pedofilima u registru zabranjeno da se posjećuju mjesta gdje djeca borave – igraonice, igrališta, školska dvorišta, vrtiće, školske priredbe i dječije manifestacije.

– Svi koji su osuđeni po bilo kojem zakonu i bilo kad naći će se u tom registru, što je jako bitno ako se uzme u obzir činjenica da je više od 90 odsto lica recidivista povratnika, a to znači da su takva djela učinili više puta. Podaci koji se upišu, lica koja budu u registru ostaju u njemu trajno – ne brišu se – ističe ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić.

Najnoviji slučaj vraćanja nastavnika, koji je proglašen krivim zbog pedofilije, u školu Grbavica u Sarajevu, alarm je nadležnima da se
ubrza donošenje zakona o registru pedofila i u Federaciji BiH, što će biti veliki iskorak u zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja.

– Prilikom zapošljavanja u radni odnos institucija poslodavca tamo gdje se tiče kontakta sa djecom moći će zatražiti od nadležnih za vođenje registra podatke o datom licu ima li te osobe ili nema – kaže poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Kanela Zuko.

– Svi nivoi vlasti treba da učestvuju u ovom da se vodi evidencija o pedofilima i svim tome što se dešava i što pravi primarno problem našoj djeci odnosno sigurnosti naše djece – ističe Elma Dizdarević iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

Psiholozi upozoravaju da su djeca izložena opasnosti, ne samo na javnim mjestima, nego i na društvenim mrežama. Zbog toga djeca ne treba
nikome da šalju lične podatke i fotografije. Bitno je, kažu, da roditelji razgovaraju s djecom o tome i da stvore odnos povjerenja da bi im prijavili svaku vrstu uznemiravanja.

– Psihopate kao u filmovima, najmanje u njih sumnjamo, spremni su kamuflirati određene osobine. Uobičajeni su pristupi djeci ljubaznošću, ponudama, slatkišima, darovima, pokazuju slike, crteže – pojašnjava psiholog Aleksandar Milić.

Naši sagovornici ističu da je zakon o registru pedofila mnogo ranije trebao biti donesen u oba entiteta i da su mnogi zakazali u tom lancu
odgovornosti. Apeluju na roditelje da obrate pažnju na promjenu ponašanja kod djece i da prijave policiji svaki slučaj uznemiravanja i zlostavljanja.

Dok se ne stišavaju reakcije na ovaj slučaj, postavlja se pitanje kako zakoni u Bosni i Hercegovini regulišu ovakve slučajeve? U jednom entitetu presuđeni pedofili mogu raditi s djecom, a u drugom su zakonski spriječeni. Zakon o registru pedofila u Republici Srpskoj usvojen je 2018. godine. U Federaciji Bosne i Hercegovine još nije, iako je 2019. godine upućen u parlamentarnu proceduru. Čeka se na ocjenu zakona Federalne vlade. U Udruženju „Zemlja djece u BiH“ pozivaju federalne političare da podnesu ostavke ukoliko u narednih mjesec dana ne usvoje zakon.

U Republici Srpskoj postoji registar pedofila, ali su podaci tajni. Osim za ustanove koje rade s djecom. Njihova zakonska obaveza je da pri zapošljavanju provjere ima li ih u registru MUP-a. Prošle godine ih je bilo 196. Ombudsman za djecu Republike Srpske ističe da je pedofilima u registru zabranjeno da se posjećuju mjesta gdje djeca borave – igraonice, igrališta, školska dvorišta, vrtiće, školske priredbe i dječije manifestacije.

– Svi koji su osuđeni po bilo kojem zakonu i bilo kad naći će se u tom registru, što je jako bitno ako se uzme u obzir činjenica da je više od 90 odsto lica recidivista povratnika, a to znači da su takva djela učinili više puta. Podaci koji se upišu, lica koja budu u registru ostaju u njemu trajno – ne brišu se – ističe ombudsman za djecu Republike Srpske Gordana Rajić.

Najnoviji slučaj vraćanja nastavnika, koji je proglašen krivim zbog pedofilije, u školu Grbavica u Sarajevu, alarm je nadležnima da se
ubrza donošenje zakona o registru pedofila i u Federaciji BiH, što će biti veliki iskorak u zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja.

– Prilikom zapošljavanja u radni odnos institucija poslodavca tamo gdje se tiče kontakta sa djecom moći će zatražiti od nadležnih za vođenje registra podatke o datom licu ima li te osobe ili nema – kaže poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Kanela Zuko.

– Svi nivoi vlasti treba da učestvuju u ovom da se vodi evidencija o pedofilima i svim tome što se dešava i što pravi primarno problem našoj djeci odnosno sigurnosti naše djece – ističe Elma Dizdarević iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

Psiholozi upozoravaju da su djeca izložena opasnosti, ne samo na javnim mjestima, nego i na društvenim mrežama. Zbog toga djeca ne treba
nikome da šalju lične podatke i fotografije. Bitno je, kažu, da roditelji razgovaraju s djecom o tome i da stvore odnos povjerenja da bi im prijavili svaku vrstu uznemiravanja.

– Psihopate kao u filmovima, najmanje u njih sumnjamo, spremni su kamuflirati određene osobine. Uobičajeni su pristupi djeci ljubaznošću, ponudama, slatkišima, darovima, pokazuju slike, crteže – pojašnjava psiholog Aleksandar Milić.

Naši sagovornici ističu da je zakon o registru pedofila mnogo ranije trebao biti donesen u oba entiteta i da su mnogi zakazali u tom lancu
odgovornosti. Apeluju na roditelje da obrate pažnju na promjenu ponašanja kod djece i da prijave policiji svaki slučaj uznemiravanja i zlostavljanja.