Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda, YIHR Srbija, je regionalna organizacija koja se od 2003. godine bori za mir, ljudska prava, istinu i uspostavljanje novih veza među zemljama i ljudima udaljenih ratom. Ova organizacija je na svojoj Facebook stranici objavila je konkurs za rješenje spomenika posvećenog žrtvama Srebrenice, gdje pozivaju sve vizuelne umjetnike i umjetnice na teritoriji Srbije da daju svoju ideju da se da počast žrtvama genocida. Njihovu objavu prenosimo u cjelosti:

“Šta se dešava kada u zemlji ne postoji mesto sećanja, skulptura, natpis, ploča, spomenik ili bilo kakvo umetničko rešenje koje svedoči o zločinu?
Za pamćenje genocida počinjenog u Srebrenici nema mesta u srpskoj javnosti.
Pozivamo vizuelne umetnike i umetnice sa teritorije Republike Srbije, ili umetničke kolektive u kojima je makar jedan član iz Srbije, da nam pošalju svoje rešenje spomenika koji će odgovoriti na temu ‘Praznina’.

Verujući da umetnost ima moć da podstakne introspekciju, da otvori prostor za izražavanje pijeteta prema žrtvama, da inicira preispitivanje odgovornosti zarad budućnosti i podstakne suočavanje sa zločinom, pozivamo umetnike/ce da svojim rešenjima učestvuju u kreiranju prostora, odnosno u procesu zamišljanja tog prostora. Ideja konkursa je stvaranje spomeničkih incijativa koje svedoče o neophodnosti pamćenja koje nije bazirano isključivo na poklapanju etničke pripadnosti žrtava i mesta na kojima se one pamte. Ukazivanjem na političko-ideološki okvir i režim koji je do zločina doveo, sećanje na žrtve srebreničkog genocida moći će da živi u Srbiji kao trajni zalog miru u našem regionu.

Rešenje može biti realistično u smislu njegove izrade u sadašnjosti, ali može biti i u današnjim okolnostima neostvariv poduhvat, odnosno ideal kome će se težiti, a koji služi kao pokretačka sila daljih napora koji se ulažu u pamćenje žrtava genocida.

Zašto Srebrenica?

U Srbiji, u razgovorima o suočavanju sa prošlošću posebno mesto zauzima pitanje priznanja genocida u Srebrenici i izražavanje pijeteta prema žrtvama ovog zločina. Odnos prema činjenici da je Srbija prva država koja je proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o genocidu, kao i za nesprečavanje ovog zločina, suštinski definiše pozicije svih političkih aktera. Srebrenica i sve činjenice u vezi sa genocidom predstavljaju ključnu tačku artikulisanja društvenih vrednosti, odn. individualne i institucionalne (ne)sposobnosti uspostavljanja empatije, ali i prihvatanja odgovornosti za način na koji se zločin pamti i stvara osnov za nova povezivanja.

Pozivamo vizuelne umetnike i umetnice sa teritorije Republike Srbije, ili umetničke kolektive u kojima je makar jedan član iz Srbije, da nam pošalju svoje rešenje spomenika koji će odgovoriti na temu “Praznina”. Naziv ukazuje na prazninu koja ostaje nakon svakog izostanka reakcije na negiranje i umanjivanje boli “drugog”, ali sa druge strane simbolizuje prostor koji možemo ispuniti pijetetom bez ijednog “ali”, jer se kroz empatiju prepoznajemo i priznajemo.”

Ako ovo nije primjer želje za suživotom i pomirenjem, kao i zdravih stavova, ne znamo šta je.

Podsjetimo, ista organizacija je na 27. godišnjicu genocida predstavila digitalni spomenik žrtvama Srebrenice, gdje se preko aplikacije i filtera na Instagram-u i Facebook-u, ovaj ‘#digitalniSpomenik’ omogućio je prisutnima da zakroče u “proširenu realnost” u kojoj se mogu vidjeti i čuti imena žrtava genocida, kao i njihovi datumi rođenja.

Inicijativa mladih za ljudska prava iz Beograda, YIHR Srbija, je regionalna organizacija koja se od 2003. godine bori za mir, ljudska prava, istinu i uspostavljanje novih veza među zemljama i ljudima udaljenih ratom. Ova organizacija je na svojoj Facebook stranici objavila je konkurs za rješenje spomenika posvećenog žrtvama Srebrenice, gdje pozivaju sve vizuelne umjetnike i umjetnice na teritoriji Srbije da daju svoju ideju da se da počast žrtvama genocida. Njihovu objavu prenosimo u cjelosti:

“Šta se dešava kada u zemlji ne postoji mesto sećanja, skulptura, natpis, ploča, spomenik ili bilo kakvo umetničko rešenje koje svedoči o zločinu?
Za pamćenje genocida počinjenog u Srebrenici nema mesta u srpskoj javnosti.
Pozivamo vizuelne umetnike i umetnice sa teritorije Republike Srbije, ili umetničke kolektive u kojima je makar jedan član iz Srbije, da nam pošalju svoje rešenje spomenika koji će odgovoriti na temu ‘Praznina’.

Verujući da umetnost ima moć da podstakne introspekciju, da otvori prostor za izražavanje pijeteta prema žrtvama, da inicira preispitivanje odgovornosti zarad budućnosti i podstakne suočavanje sa zločinom, pozivamo umetnike/ce da svojim rešenjima učestvuju u kreiranju prostora, odnosno u procesu zamišljanja tog prostora. Ideja konkursa je stvaranje spomeničkih incijativa koje svedoče o neophodnosti pamćenja koje nije bazirano isključivo na poklapanju etničke pripadnosti žrtava i mesta na kojima se one pamte. Ukazivanjem na političko-ideološki okvir i režim koji je do zločina doveo, sećanje na žrtve srebreničkog genocida moći će da živi u Srbiji kao trajni zalog miru u našem regionu.

Rešenje može biti realistično u smislu njegove izrade u sadašnjosti, ali može biti i u današnjim okolnostima neostvariv poduhvat, odnosno ideal kome će se težiti, a koji služi kao pokretačka sila daljih napora koji se ulažu u pamćenje žrtava genocida.

Zašto Srebrenica?

U Srbiji, u razgovorima o suočavanju sa prošlošću posebno mesto zauzima pitanje priznanja genocida u Srebrenici i izražavanje pijeteta prema žrtvama ovog zločina. Odnos prema činjenici da je Srbija prva država koja je proglašena odgovornom za kršenje Konvencije o genocidu, kao i za nesprečavanje ovog zločina, suštinski definiše pozicije svih političkih aktera. Srebrenica i sve činjenice u vezi sa genocidom predstavljaju ključnu tačku artikulisanja društvenih vrednosti, odn. individualne i institucionalne (ne)sposobnosti uspostavljanja empatije, ali i prihvatanja odgovornosti za način na koji se zločin pamti i stvara osnov za nova povezivanja.

Pozivamo vizuelne umetnike i umetnice sa teritorije Republike Srbije, ili umetničke kolektive u kojima je makar jedan član iz Srbije, da nam pošalju svoje rešenje spomenika koji će odgovoriti na temu “Praznina”. Naziv ukazuje na prazninu koja ostaje nakon svakog izostanka reakcije na negiranje i umanjivanje boli “drugog”, ali sa druge strane simbolizuje prostor koji možemo ispuniti pijetetom bez ijednog “ali”, jer se kroz empatiju prepoznajemo i priznajemo.”

Ako ovo nije primjer želje za suživotom i pomirenjem, kao i zdravih stavova, ne znamo šta je.

Podsjetimo, ista organizacija je na 27. godišnjicu genocida predstavila digitalni spomenik žrtvama Srebrenice, gdje se preko aplikacije i filtera na Instagram-u i Facebook-u, ovaj ‘#digitalniSpomenik’ omogućio je prisutnima da zakroče u “proširenu realnost” u kojoj se mogu vidjeti i čuti imena žrtava genocida, kao i njihovi datumi rođenja.