Troškovi života u Bosni i Hercegovini ne prate jednako rast plaća, međutim podaci sindikalne potrošačke korpe nisu relevantni, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća iznosi 1.154 KM, dok prema podacima izračuna Saveza samostalnih sindikata BiH sindikalna potrošačka korpa za mjesec novembar iznosi 2.986,85 KM.

Prosječna neto plaća u Federaciji od 2021. godine, kada je iznosila 998 KM, do danas je povećana za 142 KM i iznosi 1.140 KM, podaci su to Federalne agencije za statistiku. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 543 KM, dok je u decembru 2021. godine sindikalna potrošačka korpa iznosila 2.265,67 KM, što je za 721,18 KM manje u odnosu na sadašnji iznos.

Međutim, građani često ovaj podatak sindikalne potrošačke korpe ističu bez razumijevanja toga da ti podaci nisu relevantni.

– Dakle, to nije formalni, zvanični Vladin instrument i indikator, već predstavlja nešto što objavljuju sindikati, odnosno predstavnici nevladinih organizacija. Ne može se taj podatak koristiti u ozbiljnim ekonomskim ili bilo kakvim drugim analizama. To izaziva malo konfuziju u javnosti kada se kompariraju potrošačke korpe iz susjednih zemalja kao što su Crna Gora, Srbija i slično. Ispade da je u BiH duplo skuplje živjeti, mada to nije istina. Dakle, cijene su visoke svuda i približno je sličan standard – naglašava Čavalić te objašnjava šta je cilj iznošenja visokih iznosa sindikalne potrošačke korpe.

– Sindikalna potrošačka korpa se obično precjenjuje da bi se prije svega povećala pregovaračka moć sindikata u javnom sektoru. Što znači da sindikalna potrošačka korpa služi kako bi se dizale plaće u perspektivi javnom sektoru – kazao je Čavalić.

Kada je riječ o cijenama, jasno je da njih u velikoj mjeri formira cijena nafte na svjetskom tržištu, koja je u ovom trenutku najniža u ovoj godini.

– Vjerovatno će doći do pada cijena drugih proizvoda, prije svega prehrambenih, zbog pada cijene nafte. Već vidimo da se pokrenuo taj val pada cijene nafte. To je zato što se približava recesija. Dakle, usporava inflacija i inflatorni efekti – poručuje ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Troškovi života u Bosni i Hercegovini ne prate jednako rast plaća, međutim podaci sindikalne potrošačke korpe nisu relevantni, kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća iznosi 1.154 KM, dok prema podacima izračuna Saveza samostalnih sindikata BiH sindikalna potrošačka korpa za mjesec novembar iznosi 2.986,85 KM.

Prosječna neto plaća u Federaciji od 2021. godine, kada je iznosila 998 KM, do danas je povećana za 142 KM i iznosi 1.140 KM, podaci su to Federalne agencije za statistiku. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 543 KM, dok je u decembru 2021. godine sindikalna potrošačka korpa iznosila 2.265,67 KM, što je za 721,18 KM manje u odnosu na sadašnji iznos.

Međutim, građani često ovaj podatak sindikalne potrošačke korpe ističu bez razumijevanja toga da ti podaci nisu relevantni.

– Dakle, to nije formalni, zvanični Vladin instrument i indikator, već predstavlja nešto što objavljuju sindikati, odnosno predstavnici nevladinih organizacija. Ne može se taj podatak koristiti u ozbiljnim ekonomskim ili bilo kakvim drugim analizama. To izaziva malo konfuziju u javnosti kada se kompariraju potrošačke korpe iz susjednih zemalja kao što su Crna Gora, Srbija i slično. Ispade da je u BiH duplo skuplje živjeti, mada to nije istina. Dakle, cijene su visoke svuda i približno je sličan standard – naglašava Čavalić te objašnjava šta je cilj iznošenja visokih iznosa sindikalne potrošačke korpe.

– Sindikalna potrošačka korpa se obično precjenjuje da bi se prije svega povećala pregovaračka moć sindikata u javnom sektoru. Što znači da sindikalna potrošačka korpa služi kako bi se dizale plaće u perspektivi javnom sektoru – kazao je Čavalić.

Kada je riječ o cijenama, jasno je da njih u velikoj mjeri formira cijena nafte na svjetskom tržištu, koja je u ovom trenutku najniža u ovoj godini.

– Vjerovatno će doći do pada cijena drugih proizvoda, prije svega prehrambenih, zbog pada cijene nafte. Već vidimo da se pokrenuo taj val pada cijene nafte. To je zato što se približava recesija. Dakle, usporava inflacija i inflatorni efekti – poručuje ekonomski analitičar Admir Čavalić.