Bosna i Hercegovina obilježava danas Dan državnosti, datum na koji je prije 79 godina BiH obnovila svoju državnost.

Na taj dan 1943. godine na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), što je bio najviši politički – predstavnički i zakonodavni organ Federalne Države Bosne i Hercegovine, u Mrkonjić Gradu obnovljena je bh. državnost.

Tada je osigurana ravnopravnost svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini, kao i ravnopravnost Republike BiH unutar jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

ZAVNOBiH je konstituiran 25. novembra 1943. godine, a na zasjedanju su izabrana 172 vijećnika iz svih srezova BiH.

Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U rezoluciji, koja je glavni dokument, između ostalog, ističe se da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo, ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, ZAVNOBiH se konstituira u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.

Ovom, kao i nizom drugih odluka, “BiH je ostvarila vjekovne težnje svojih naroda da ujedinjenjem u svojoj državnoj zajednici, oslobođeni prevlasti i tutorstva drugih država, osiguraju svoj slobodan razvoj”.

Time je BiH obnovila svoju državnost po prvi put nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine u ruke Osmanlija, odnosno nakon tačno 480 godina.

Nakon nekoliko dana odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu.

BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.

Zbog toga se 25. novembar obilježava kao Dan državnosti BiH kada se isticanjem zastava na zgradama institucija BiH, ulicama, fasadama stambenih i drugih poslovnih zgrada, ugostiteljskim objektima i radnjama, šalje poruku o državnosti i opstojnosti BiH – cjelovite i nedjeljive domovine.

Bosna i Hercegovina obilježava danas Dan državnosti, datum na koji je prije 79 godina BiH obnovila svoju državnost.

Na taj dan 1943. godine na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), što je bio najviši politički – predstavnički i zakonodavni organ Federalne Države Bosne i Hercegovine, u Mrkonjić Gradu obnovljena je bh. državnost.

Tada je osigurana ravnopravnost svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini, kao i ravnopravnost Republike BiH unutar jugoslavenske federacije, s historijskim granicama koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne.

ZAVNOBiH je konstituiran 25. novembra 1943. godine, a na zasjedanju su izabrana 172 vijećnika iz svih srezova BiH.

Istovremeno je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, sa dr. Vojislavom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.

U rezoluciji, koja je glavni dokument, između ostalog, ističe se da narodi BiH kroz svoje jedino političko predstavništvo, ZAVNOBiH, hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na drugom zasjedanju u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, ZAVNOBiH se konstituira u vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo, u najviši organ državne vlasti Bosne i Hercegovine, ravnopravne federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji.

Ovom, kao i nizom drugih odluka, “BiH je ostvarila vjekovne težnje svojih naroda da ujedinjenjem u svojoj državnoj zajednici, oslobođeni prevlasti i tutorstva drugih država, osiguraju svoj slobodan razvoj”.

Time je BiH obnovila svoju državnost po prvi put nakon pada srednjovjekovne bosanske države 1463. godine u ruke Osmanlija, odnosno nakon tačno 480 godina.

Nakon nekoliko dana odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu.

BiH je, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.

Zbog toga se 25. novembar obilježava kao Dan državnosti BiH kada se isticanjem zastava na zgradama institucija BiH, ulicama, fasadama stambenih i drugih poslovnih zgrada, ugostiteljskim objektima i radnjama, šalje poruku o državnosti i opstojnosti BiH – cjelovite i nedjeljive domovine.