U utorak počinju pregovori o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini. U Dom HDZ-a BiH u Mostaru, na noge predsjedniku te stranke Draganu Čoviću, doći će predstavnici “Osmorke”, koalicije stranaka koje su nedavno potpisale sporazum o zajedničkom učešću u procesu formiranja vlasti, a koju čine SDP, NiP, Naša stranka, NES, Stranka za BiH, BHI – Fuad Kasumović, PDA i Za nove generacije.

Čović je za naredni ponedjeljak najavio sastanak sa SNSD-om, sa kojim je ta stranka već načelno dogovorila nastavak saradnje na državnom nivou. Koji politički blok će biti treći partner, odlučit će raspodjela mandata u Domu naroda FBiH. Da budemo precizniji, u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH.

S obzirom na to da “Osmorka” s jedne i SDA s druge strane tvrde da će imati većinu u Klubu Bošnjaka, jasno je da je ta “bitka” neizvjesna. Trinaest delegata garantuje nekom od tih blokova učešće u vlasti. Ukoliko jedan blok bude imao 12, a drugi 11 delegata, HDZBiH i SNSD će biti u prilici da biraju partnera, odnosno da ih ucjenjuju u zamjenu za ustupke. Glavni je, naravno, Izborni zakon BiH.

SNSD je već najavio takav pristup. Oni koji žele sa SNSD-om u vlast, najavio je predsjednik te stranke Milorad Dodik, morat će “prihvatiti da se deblokiraju projekti u RS-u u vezi s gasovodom, aerodromom u Trebinju i s Buk-Bijelom”. Ta će stranka, dodao je Dodik, u raspodjeli pozicija u Vijeću ministara BiH “preferirati Ministarstvo finansija i još tri ili četiri ministarstva”. Ranije su najavili da je među tim ministarstvima i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Apsurd ove situacije najbolje ilustruju brojke. Blok stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH i SNSD-a, koji je skupio nešto manje od 450.000 glasova, ucjenjivat će probosanske stranke zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH, koje su osvojile ukupno 700.000 glasova. Još bolje, apsurdnost ove situacije ilustruju brojke koje se odnose na mandate u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

SNSD i njihovi partneri iz entiteta RS, DEMOS i Ujedinjena Srpska, imaju ukupno osam mandata. HDZBiH ima četiri mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, što znači da ove dvije grupacije imaju ukupno 12 mandata. S druge strane, sve stranke koje se deklarišu kao probosanske osvojile su 25 mandata.

SDA je osvojila devet, SDP pet, Demokratska fronta i NiP po tri, Naša stranka i NES po dva i BHI – Kasumović Fuad jedan mandat. Samo SDA, SDP i Demokratska fronta, kao najjače probosanske stranke, imaju ogromnih 17 mandata u Zastupničkom domu, što je, uz pet mandata opozicije iz entiteta RS, dovoljno za formiranje državne vlasti. Zbog međusobnih podjela, stranačkih i ličnih interesa, ambicija i sujeta, probosanski politički blok se doveo u situaciju da ovise o “dobroj volji” HDZ-a BiH i SNSD-a i da se međusobno takmiče.

Logičan epilog takve borbe jesu ogromne štete za državu BiH. Sada već nije tajna da na jačanju tih podjela unutar probosanskog bloka aktivno rade predstavnici određenih stranih ambasada, koji bi u takvom međusobno posvađanom i podijeljenom bloku lakše mogli dobiti partnere koji su spremni prihvatiti ono što se od njih traži. Poput izmjena Izbornog zakona BiH, državne imovine i svega onoga što bi, posmatrano iz perspektive tih diplomata, unaprijedilo odnose u BiH.

Ti diplomati će za godinu ili dvije napustiti BiH, a građani će ostati živjeti sa posljedicama djelovanja tih diplomata. O intenzitetu aktivnosti tih međunarodnih predstavnika svjedoče i stalni susreti sa predstavnicima stranaka, nakon kojih ti predstavnici mijenjaju svoje političke ciljeve i svrstavaju se uz određenu političku grupaciju.

Pojedini zvaničnici iz stranaka “Osmorke” čak tvrde da će, zahvaljujući tim diplomatama i njihovom utjecaju na Centralnu izbornu komisiju, dobiti delegate iz onih kantona u kojima će se izbor za Klub Bošnjaka vršiti žrijebanjem. Zahvaljujući takvom pristupu međunarodne zajednice i ostrašćenosti unutar probosanskog bloka, sa sigurnošću se može reći da su SNSD i HDZBiH jedini pobjednici proteklih Općih izbora. S te dvije stranke kao dominantne snage u političkom životu BiH, iluzorno je očekivati bilo kakav boljitak za državu BiH i njene građane.

U utorak počinju pregovori o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini. U Dom HDZ-a BiH u Mostaru, na noge predsjedniku te stranke Draganu Čoviću, doći će predstavnici “Osmorke”, koalicije stranaka koje su nedavno potpisale sporazum o zajedničkom učešću u procesu formiranja vlasti, a koju čine SDP, NiP, Naša stranka, NES, Stranka za BiH, BHI – Fuad Kasumović, PDA i Za nove generacije.

Čović je za naredni ponedjeljak najavio sastanak sa SNSD-om, sa kojim je ta stranka već načelno dogovorila nastavak saradnje na državnom nivou. Koji politički blok će biti treći partner, odlučit će raspodjela mandata u Domu naroda FBiH. Da budemo precizniji, u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH.

S obzirom na to da “Osmorka” s jedne i SDA s druge strane tvrde da će imati većinu u Klubu Bošnjaka, jasno je da je ta “bitka” neizvjesna. Trinaest delegata garantuje nekom od tih blokova učešće u vlasti. Ukoliko jedan blok bude imao 12, a drugi 11 delegata, HDZBiH i SNSD će biti u prilici da biraju partnera, odnosno da ih ucjenjuju u zamjenu za ustupke. Glavni je, naravno, Izborni zakon BiH.

SNSD je već najavio takav pristup. Oni koji žele sa SNSD-om u vlast, najavio je predsjednik te stranke Milorad Dodik, morat će “prihvatiti da se deblokiraju projekti u RS-u u vezi s gasovodom, aerodromom u Trebinju i s Buk-Bijelom”. Ta će stranka, dodao je Dodik, u raspodjeli pozicija u Vijeću ministara BiH “preferirati Ministarstvo finansija i još tri ili četiri ministarstva”. Ranije su najavili da je među tim ministarstvima i Ministarstvo vanjskih poslova BiH.

Apsurd ove situacije najbolje ilustruju brojke. Blok stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH i SNSD-a, koji je skupio nešto manje od 450.000 glasova, ucjenjivat će probosanske stranke zastupljene u Parlamentarnoj skupštini BiH, koje su osvojile ukupno 700.000 glasova. Još bolje, apsurdnost ove situacije ilustruju brojke koje se odnose na mandate u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

SNSD i njihovi partneri iz entiteta RS, DEMOS i Ujedinjena Srpska, imaju ukupno osam mandata. HDZBiH ima četiri mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, što znači da ove dvije grupacije imaju ukupno 12 mandata. S druge strane, sve stranke koje se deklarišu kao probosanske osvojile su 25 mandata.

SDA je osvojila devet, SDP pet, Demokratska fronta i NiP po tri, Naša stranka i NES po dva i BHI – Kasumović Fuad jedan mandat. Samo SDA, SDP i Demokratska fronta, kao najjače probosanske stranke, imaju ogromnih 17 mandata u Zastupničkom domu, što je, uz pet mandata opozicije iz entiteta RS, dovoljno za formiranje državne vlasti. Zbog međusobnih podjela, stranačkih i ličnih interesa, ambicija i sujeta, probosanski politički blok se doveo u situaciju da ovise o “dobroj volji” HDZ-a BiH i SNSD-a i da se međusobno takmiče.

Logičan epilog takve borbe jesu ogromne štete za državu BiH. Sada već nije tajna da na jačanju tih podjela unutar probosanskog bloka aktivno rade predstavnici određenih stranih ambasada, koji bi u takvom međusobno posvađanom i podijeljenom bloku lakše mogli dobiti partnere koji su spremni prihvatiti ono što se od njih traži. Poput izmjena Izbornog zakona BiH, državne imovine i svega onoga što bi, posmatrano iz perspektive tih diplomata, unaprijedilo odnose u BiH.

Ti diplomati će za godinu ili dvije napustiti BiH, a građani će ostati živjeti sa posljedicama djelovanja tih diplomata. O intenzitetu aktivnosti tih međunarodnih predstavnika svjedoče i stalni susreti sa predstavnicima stranaka, nakon kojih ti predstavnici mijenjaju svoje političke ciljeve i svrstavaju se uz određenu političku grupaciju.

Pojedini zvaničnici iz stranaka “Osmorke” čak tvrde da će, zahvaljujući tim diplomatama i njihovom utjecaju na Centralnu izbornu komisiju, dobiti delegate iz onih kantona u kojima će se izbor za Klub Bošnjaka vršiti žrijebanjem. Zahvaljujući takvom pristupu međunarodne zajednice i ostrašćenosti unutar probosanskog bloka, sa sigurnošću se može reći da su SNSD i HDZBiH jedini pobjednici proteklih Općih izbora. S te dvije stranke kao dominantne snage u političkom životu BiH, iluzorno je očekivati bilo kakav boljitak za državu BiH i njene građane.