Čelnici Armenije i Azerbajdžana složili su se u ponedjeljak da neće koristiti silu i da će se držati ranijih sporazuma kojima se nastojalo prekinuti borbe između dva bivša sovjetska susjeda, objavila je novinska agencija RIA.

Na sastanku azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva i armenskog premijera Nikola Pašinjana, koji je održan u crnomorskoj luci Soči, sudjelovao je i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Najgore borbe između dviju zemalja od rata 2020. izbile su prošlog mjeseca, usmrtivši više od 200 ljudi. Sukobi su se dogodili unatoč sporazumima iz 2020. i 2021. da se pronađe mirno rješenje.

– Složili smo se suzdržati se od uporabe sile ili prijetnje silom, razgovarati i rješavati sva problematična pitanja isključivo na temelju uzajamnog priznavanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti granica – navodi se u priopćenju, a prenosi RIA.

Sukobi su povezani s desetljećima starim neprijateljstvima oko kontrole nad regijom Nagorno-Karabah, međunarodno priznatom kao dio Azerbajdžana, ali do 2020. u velikoj mjeri pod kontrolom većinskog etničkog armenskog stanovništva.

Ranije ovog mjeseca dvije su se strane složile da bi civilna misija Europske unije trebala otići na granicu kako bi procijenila situaciju.

Moskva, koja ima obrambeni pakt s Armenijom i ondje vojnu bazu, rasporedila je tisuće pripadnika mirovnih snaga u regiju nakon prekida vatre 2020. godine.

Čelnici Armenije i Azerbajdžana složili su se u ponedjeljak da neće koristiti silu i da će se držati ranijih sporazuma kojima se nastojalo prekinuti borbe između dva bivša sovjetska susjeda, objavila je novinska agencija RIA.

Na sastanku azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva i armenskog premijera Nikola Pašinjana, koji je održan u crnomorskoj luci Soči, sudjelovao je i ruski predsjednik Vladimir Putin.

Najgore borbe između dviju zemalja od rata 2020. izbile su prošlog mjeseca, usmrtivši više od 200 ljudi. Sukobi su se dogodili unatoč sporazumima iz 2020. i 2021. da se pronađe mirno rješenje.

– Složili smo se suzdržati se od uporabe sile ili prijetnje silom, razgovarati i rješavati sva problematična pitanja isključivo na temelju uzajamnog priznavanja suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti granica – navodi se u priopćenju, a prenosi RIA.

Sukobi su povezani s desetljećima starim neprijateljstvima oko kontrole nad regijom Nagorno-Karabah, međunarodno priznatom kao dio Azerbajdžana, ali do 2020. u velikoj mjeri pod kontrolom većinskog etničkog armenskog stanovništva.

Ranije ovog mjeseca dvije su se strane složile da bi civilna misija Europske unije trebala otići na granicu kako bi procijenila situaciju.

Moskva, koja ima obrambeni pakt s Armenijom i ondje vojnu bazu, rasporedila je tisuće pripadnika mirovnih snaga u regiju nakon prekida vatre 2020. godine.