Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je na dan Općih izbora u BiH, 2. oktobra, kao i u periodu prije i nakon toga zaprimilo i evidentiralo određen broj prijava koje se odnose na navode o nezakonitostima i nepravilnostima u kontekstu izbornog procesa.

Kako je Feni rečeno iz tog tužiteljstva, u međuvremenu je zaprimljeno još prijava od Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kao i od fizičkih osoba/građana.

Iz Tužiteljstva BiH ističu kako u okviru svojih nadležnosti, zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama, vrše provjere navoda iz prijava, te da su u predmetima koji se odnose na prijave nezakonitosti i nepravilnosti u izbornom procesu za entitetske razine, nadležne i postupaju entitetske pravosudne institucije i policijske agencije.

– Kada se radi o procesu izbora za predsjednika RS, to je u okviru nadležnosti Republičkog i okružnih javnih tužilaštava u RS, a Tužiteljstvo BiH će u slučaju potrebe, pružiti svaki vid asistencije i pomoći u skladu sa zakonom – navode iz državnog tužiteljstva.

Istovremeno, podsjećaju kako su Tužiteljstvo BiH i SIPA na dan Općih izbora zaprimili i evidentirali ukupno 27 prijava građana povezanih s izbornim procesom.

– Postupajući u dežurama određenim za dan Općih izbora, dežurni tužitelji, koji su zajedno sa policijskim službenicima SIPA-e dežurali u regionalnim centrima u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli, zaprimili su prijave građana ili institucija koje su se odnosile na narušavanje javnog reda i mira na biračkim mjestima, navode o izbornim neregularnostima koje su se odnosile na moguća krivična djela, kao i različite događaje i incidente vezane za izborni proces – saopćeno je ranije iz državnog tužiteljstva.

Inače, u Tužiteljstvu BiH su i prije održavanja izbora zaprimili nekoliko prijava s navodima o nezakonitim aktivnostima, a koje se odnose na registraciju birača, glasanje u inozemstvu, utjecanje na izbornu volju građana i druge nedozvoljene aktivnosti.

Iz državnog tužiteljstva, također, podsjećaju kako su krivična djela u vezi s izborima i zaprijećene kazne definirani u Krivičnom zakonu BiH (KZBiH) i to u članovima od 150. do 155. tog zakona.

Naime, za krivična djela sankcionirana KZ-om BiH – uskraćivanje biračkog prava, povreda slobodnog opredjeljenja birača, prevara pri glasanju, povreda tajnosti glasanja, izborna prevara i uništenje izbornih isprava, zaprijećene su kazne u rasponu od novčanih do zatvorskih kazni u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

Osim KZ-om BiH, izborne neregularnosti su sankcionirane i entitetskim i zakonima Distrikta Brčko BiH.

Kako je poznato, za određenu vrstu nepravilnosti kazne u formi novčanih ili zabrana izriče direktno CIKBiH.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je na dan Općih izbora u BiH, 2. oktobra, kao i u periodu prije i nakon toga zaprimilo i evidentiralo određen broj prijava koje se odnose na navode o nezakonitostima i nepravilnostima u kontekstu izbornog procesa.

Kako je Feni rečeno iz tog tužiteljstva, u međuvremenu je zaprimljeno još prijava od Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kao i od fizičkih osoba/građana.

Iz Tužiteljstva BiH ističu kako u okviru svojih nadležnosti, zajedno sa partnerskim institucijama i agencijama, vrše provjere navoda iz prijava, te da su u predmetima koji se odnose na prijave nezakonitosti i nepravilnosti u izbornom procesu za entitetske razine, nadležne i postupaju entitetske pravosudne institucije i policijske agencije.

– Kada se radi o procesu izbora za predsjednika RS, to je u okviru nadležnosti Republičkog i okružnih javnih tužilaštava u RS, a Tužiteljstvo BiH će u slučaju potrebe, pružiti svaki vid asistencije i pomoći u skladu sa zakonom – navode iz državnog tužiteljstva.

Istovremeno, podsjećaju kako su Tužiteljstvo BiH i SIPA na dan Općih izbora zaprimili i evidentirali ukupno 27 prijava građana povezanih s izbornim procesom.

– Postupajući u dežurama određenim za dan Općih izbora, dežurni tužitelji, koji su zajedno sa policijskim službenicima SIPA-e dežurali u regionalnim centrima u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli, zaprimili su prijave građana ili institucija koje su se odnosile na narušavanje javnog reda i mira na biračkim mjestima, navode o izbornim neregularnostima koje su se odnosile na moguća krivična djela, kao i različite događaje i incidente vezane za izborni proces – saopćeno je ranije iz državnog tužiteljstva.

Inače, u Tužiteljstvu BiH su i prije održavanja izbora zaprimili nekoliko prijava s navodima o nezakonitim aktivnostima, a koje se odnose na registraciju birača, glasanje u inozemstvu, utjecanje na izbornu volju građana i druge nedozvoljene aktivnosti.

Iz državnog tužiteljstva, također, podsjećaju kako su krivična djela u vezi s izborima i zaprijećene kazne definirani u Krivičnom zakonu BiH (KZBiH) i to u članovima od 150. do 155. tog zakona.

Naime, za krivična djela sankcionirana KZ-om BiH – uskraćivanje biračkog prava, povreda slobodnog opredjeljenja birača, prevara pri glasanju, povreda tajnosti glasanja, izborna prevara i uništenje izbornih isprava, zaprijećene su kazne u rasponu od novčanih do zatvorskih kazni u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

Osim KZ-om BiH, izborne neregularnosti su sankcionirane i entitetskim i zakonima Distrikta Brčko BiH.

Kako je poznato, za određenu vrstu nepravilnosti kazne u formi novčanih ili zabrana izriče direktno CIKBiH.