Prema podacima za 2021. godinu (FIA), broj registrovanih privrednih subjekata u Federaciji BiH je 24.821. Vrijednost njihove imovine iznosila je 73,9 milijardi maraka, a prihod koji su ostvarili iznosio je 56,3 milijarde maraka.

Broj subjekata koji je poslovao sa profitom iznosio je 16.881. Profit koji su ostvarili iznosio je skoro 4,2 milijarde maraka. Dakle, više od 4 milijarde maraka čistog profita ostvarili su poslodavci u postpandemijskoj, „kriznoj“ 2021. godini.

Ove rezultate uglavnom nije pratio značajan rast plata, iako na sceni imamo galopirajuću inflaciju od preko 17% (u Evropi samo još Češka ima inflaciju iznad 17%).

Prema saznanjima Sindikata Metalaca ZDK, u skladu sa Uredbom o pomoći stanovništvu iz jula mjeseca ove godine (Službene novine Federacije BiH broj 55/22, 77/22), pomoć svojim radnicima dosad su isplatili (u prosjeku od 700 do 1080 KM):

1.      BH Telekom
2.      BH Pošte
3.      Autoceste Federacije BiH
4.      Elektroprivreda BiH
5.      Natron Hayat
6.      Željeznice Federacije BiH
7.      Igman Konjic
8.      Pobjeda Tehnology Goražde
9.      Premijer kladionce
10.     Željezara Zenica
11.     Miviko Posušje
12.     CaDa Solutions Sarajevo
13.     Agromarket Murta
14.     Red Berry Sarajevo
15.     Centrotrans Sarajevo
16.     Medimpex Sarajevo
17.     Penik Company Kiseljak
18.     ArcelorMittal Zenica
19.     Limorad Gračanica
20.     ADK Novi Travnik
21.     RINGSPANN Bosanska Krupa
22.     SMM Bihać
23.     Hidroring Tešanj
24.     Inmer/Dukat Gradačac
25.     Radial Bosanska Krupa
26.     Magaza Bosanska Otoka
27.     Krupafarm Bosanska Krupa
28.     Kovgrad Gradačac
29.     Automotiv Gradačac
30.     MIBO Brčko
31.     GS TMT Novi Travnik-donesena odluka o isplati na tri rate
32.     Rudnici (koncern JP EP BiH)-donesena odluka o isplati

– Ne možemo tvrditi da smo obuhvatili sve poslodavce koji su isplatili pomoć, ali smo prilično sigurni da broj nije drastično veći. Kako god, u pitanju je nekoliko desetina privrednih društava od 25 hiljada registrovanih u Federaciji, ili 0,1 do 0,2%. Prema našim informacijama, ovdje ima i onih koji su pomoć isplatili umjesto redovne isplate dijela plate „u koverti“, ali to je poseban problem – kazali su iz Sindikata Metalaca ZDK-a, te dodali:

– Kao razlog zašto ne povećaju plate, poslodavci navode da su prevelike obaveze. Kada im se omogući da radnicima isplate cijelu platu bez marke obaveza, onda je opravdanje da nemaju para. Gornji primjer je najbolja potvrda da  „visoki nameti“ nisu glavna prepreka povećanju plata, nego glad za profitom. U tom smislu je i pomenuta Uredba, koja počiva na dobroj volji poslodavaca, promašaj. Svakako treba istaći i da su radnici koji nisu dobili ovu pomoć praktično diskriminirani u odnosu na radnike koji jesu. Izvjesno je da se ne možemo pouzdati u dobru volju poslodavaca, ili većine njih, da na ovaj način olakšaju svojim radnicima teret u uslovima ovog nenormalnog rasta cijena. – Zato smo stava da Uredbu treba izmijeniti na način da odgovara svojoj svrsi, odnosno da se poslodavci OBAVEŽU da radnicima isplate predmetnu pomoć/podršku (bez obzira što će tvrditi da se to ne može nametati na takav način, da je to nezakonito, neustavno itd). Kako god prihvataju mogućnost da ih vlast Uredbom oslobodi obaveza utvrđenih Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima (i drugim zakonima), tako bi trebali prihvatiti kao obavezu to da svojim radnicima isplate pomoć u skladu sa ovom Uredbom.

Smatraju da bi se pored navedenog, imajući u vidu da Uredba predviđa pomoć „do“ 1080 KM, trebao utvrditi donji iznos pomoći, npr. 540 KM ili 50% iznosa navedenog u Uredbi, kako bi se onemogućile zloupotrebe i isplata nekih simboličnih i mizernih iznosa.

Obzirom da se dopuna ove Uredbe (novi stav 5.) tumači kao mogućnost da se pomoć isplati u ratama, trebalo bi brisati riječ „jednokratne“.

Obzirom da se kraj godine bliži, potrebno je hitno usvojiti ove izmjene, ili važenje Uredbe eventualno produžiti  (npr. do kraja januara naredne godine).

Donošenje Zakona o minimalnoj plati, izmjena poreskih propisa, odnosno smanjenje poreza i doprinosa, ostaje prioritetan i hitan zadatak  federalne Vlade i Parlamenta u cilju značajnog povećanja svih plata!

Prema podacima za 2021. godinu (FIA), broj registrovanih privrednih subjekata u Federaciji BiH je 24.821. Vrijednost njihove imovine iznosila je 73,9 milijardi maraka, a prihod koji su ostvarili iznosio je 56,3 milijarde maraka.

Broj subjekata koji je poslovao sa profitom iznosio je 16.881. Profit koji su ostvarili iznosio je skoro 4,2 milijarde maraka. Dakle, više od 4 milijarde maraka čistog profita ostvarili su poslodavci u postpandemijskoj, „kriznoj“ 2021. godini.

Ove rezultate uglavnom nije pratio značajan rast plata, iako na sceni imamo galopirajuću inflaciju od preko 17% (u Evropi samo još Češka ima inflaciju iznad 17%).

Prema saznanjima Sindikata Metalaca ZDK, u skladu sa Uredbom o pomoći stanovništvu iz jula mjeseca ove godine (Službene novine Federacije BiH broj 55/22, 77/22), pomoć svojim radnicima dosad su isplatili (u prosjeku od 700 do 1080 KM):

1.      BH Telekom
2.      BH Pošte
3.      Autoceste Federacije BiH
4.      Elektroprivreda BiH
5.      Natron Hayat
6.      Željeznice Federacije BiH
7.      Igman Konjic
8.      Pobjeda Tehnology Goražde
9.      Premijer kladionce
10.     Željezara Zenica
11.     Miviko Posušje
12.     CaDa Solutions Sarajevo
13.     Agromarket Murta
14.     Red Berry Sarajevo
15.     Centrotrans Sarajevo
16.     Medimpex Sarajevo
17.     Penik Company Kiseljak
18.     ArcelorMittal Zenica
19.     Limorad Gračanica
20.     ADK Novi Travnik
21.     RINGSPANN Bosanska Krupa
22.     SMM Bihać
23.     Hidroring Tešanj
24.     Inmer/Dukat Gradačac
25.     Radial Bosanska Krupa
26.     Magaza Bosanska Otoka
27.     Krupafarm Bosanska Krupa
28.     Kovgrad Gradačac
29.     Automotiv Gradačac
30.     MIBO Brčko
31.     GS TMT Novi Travnik-donesena odluka o isplati na tri rate
32.     Rudnici (koncern JP EP BiH)-donesena odluka o isplati

– Ne možemo tvrditi da smo obuhvatili sve poslodavce koji su isplatili pomoć, ali smo prilično sigurni da broj nije drastično veći. Kako god, u pitanju je nekoliko desetina privrednih društava od 25 hiljada registrovanih u Federaciji, ili 0,1 do 0,2%. Prema našim informacijama, ovdje ima i onih koji su pomoć isplatili umjesto redovne isplate dijela plate „u koverti“, ali to je poseban problem – kazali su iz Sindikata Metalaca ZDK-a, te dodali:

– Kao razlog zašto ne povećaju plate, poslodavci navode da su prevelike obaveze. Kada im se omogući da radnicima isplate cijelu platu bez marke obaveza, onda je opravdanje da nemaju para. Gornji primjer je najbolja potvrda da  „visoki nameti“ nisu glavna prepreka povećanju plata, nego glad za profitom. U tom smislu je i pomenuta Uredba, koja počiva na dobroj volji poslodavaca, promašaj. Svakako treba istaći i da su radnici koji nisu dobili ovu pomoć praktično diskriminirani u odnosu na radnike koji jesu. Izvjesno je da se ne možemo pouzdati u dobru volju poslodavaca, ili većine njih, da na ovaj način olakšaju svojim radnicima teret u uslovima ovog nenormalnog rasta cijena. – Zato smo stava da Uredbu treba izmijeniti na način da odgovara svojoj svrsi, odnosno da se poslodavci OBAVEŽU da radnicima isplate predmetnu pomoć/podršku (bez obzira što će tvrditi da se to ne može nametati na takav način, da je to nezakonito, neustavno itd). Kako god prihvataju mogućnost da ih vlast Uredbom oslobodi obaveza utvrđenih Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima (i drugim zakonima), tako bi trebali prihvatiti kao obavezu to da svojim radnicima isplate pomoć u skladu sa ovom Uredbom.

Smatraju da bi se pored navedenog, imajući u vidu da Uredba predviđa pomoć „do“ 1080 KM, trebao utvrditi donji iznos pomoći, npr. 540 KM ili 50% iznosa navedenog u Uredbi, kako bi se onemogućile zloupotrebe i isplata nekih simboličnih i mizernih iznosa.

Obzirom da se dopuna ove Uredbe (novi stav 5.) tumači kao mogućnost da se pomoć isplati u ratama, trebalo bi brisati riječ „jednokratne“.

Obzirom da se kraj godine bliži, potrebno je hitno usvojiti ove izmjene, ili važenje Uredbe eventualno produžiti  (npr. do kraja januara naredne godine).

Donošenje Zakona o minimalnoj plati, izmjena poreskih propisa, odnosno smanjenje poreza i doprinosa, ostaje prioritetan i hitan zadatak  federalne Vlade i Parlamenta u cilju značajnog povećanja svih plata!