Pandemija COVID-a-19 stvorila je globalnu krizu mentalnog zdravlja, potičući stresove i potkopavajući mentalno zdravlje miliona ljudi, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uoči obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. oktobra.

Još prije pandemije 2019. procjenjuje se da je jedna od osam osoba u svijetu živjela s mentalnim poremećajem, a COVID je dodatno mnoge aspekte mentalnog zdravlja doveo u pitanje, upozorava WHO te poziva da mentalno zdravlje i dobrobit postanu globalni prioritet, prenosi HRT.

Procjene pokazuju porast anksioznih i depresivnih poremećaja za više od 25 posto tijekom prve godine pandemije. U isto vrijeme, usluge mentalnog zdravlja ozbiljno su poremećene, a razlike u liječenju mentalnih poremećaja između bogatih i siromašnih dodatno su se povećale.

Usluga, vještina i financijskih sredstava dostupnih za mentalno zdravlje u mnogim je zemljama i dalje nedovoljno, ističe WHO te poziva na jačanje skrbi kako bi cijeli spektar potreba mentalnog zdravlja bio zadovoljen kroz mrežu dostupnih, pristupačnih i kvalitetnih usluga i podrške u zajednici.

Prvi znakovi smetnji i problema mentalnoga zdravlja najčešće se javljaju već u doba djetinjstva i adolescencije, a ako ne dobiju potrebnu pažnju i tretman, mogu imati značajan utjecaj na daljnji život. Istraživanja pokazuju da je zdravstvena pismenost odraslih značajna u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih jer znači rano prepoznavanje, primjereno djelovanje i destigmatizaciju.

Prema procjenama WHO-a, oko milijardu ljudi ima mentalni poremećaj i svatko, bilo gdje, može biti pogođen. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu i veliki je doprinos ukupnom globalnom opterećenju bolestima.

Pandemija COVID-a-19 stvorila je globalnu krizu mentalnog zdravlja, potičući stresove i potkopavajući mentalno zdravlje miliona ljudi, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uoči obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. oktobra.

Još prije pandemije 2019. procjenjuje se da je jedna od osam osoba u svijetu živjela s mentalnim poremećajem, a COVID je dodatno mnoge aspekte mentalnog zdravlja doveo u pitanje, upozorava WHO te poziva da mentalno zdravlje i dobrobit postanu globalni prioritet, prenosi HRT.

Procjene pokazuju porast anksioznih i depresivnih poremećaja za više od 25 posto tijekom prve godine pandemije. U isto vrijeme, usluge mentalnog zdravlja ozbiljno su poremećene, a razlike u liječenju mentalnih poremećaja između bogatih i siromašnih dodatno su se povećale.

Usluga, vještina i financijskih sredstava dostupnih za mentalno zdravlje u mnogim je zemljama i dalje nedovoljno, ističe WHO te poziva na jačanje skrbi kako bi cijeli spektar potreba mentalnog zdravlja bio zadovoljen kroz mrežu dostupnih, pristupačnih i kvalitetnih usluga i podrške u zajednici.

Prvi znakovi smetnji i problema mentalnoga zdravlja najčešće se javljaju već u doba djetinjstva i adolescencije, a ako ne dobiju potrebnu pažnju i tretman, mogu imati značajan utjecaj na daljnji život. Istraživanja pokazuju da je zdravstvena pismenost odraslih značajna u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih jer znači rano prepoznavanje, primjereno djelovanje i destigmatizaciju.

Prema procjenama WHO-a, oko milijardu ljudi ima mentalni poremećaj i svatko, bilo gdje, može biti pogođen. Depresija je vodeći uzrok invaliditeta u cijelom svijetu i veliki je doprinos ukupnom globalnom opterećenju bolestima.