Na osnovu dvogodišnje studije o raspodjeli izvora zagađenja zraka, koja je provedena u šest gradova u BiH, Švedska agencija za zaštitu okoliša (Swedish EPA) kompletirala je ukupnu analizu, a finalni izvještaj o rezultatima bit će uskoro poznat široj bh. javnosti.

Studija je ispitala koje zagađujuće čestice su prisutne u zraku, odakle dolaze i kako se šire.

Analiza je urađena u okviru IMPAQ projekta, koji se bavi različitim aspektima upravljanja kvalitetom zraka u Bosni i Hercegovini, a njeni rezultati bit će predstavljeni na završnom događaju projekta, koji će se tokom novembra održati u Sarajevu.

Ovo je prvi put da se u Bosni i Hercegovini provela studija o raspodjeli izvora zagađenja zraka koja se istovremeno temelji i na detaljnim mjerenjima, ali i na modeliranju disperzije.

Svrha studije o raspodjeli izvora je da se identifikuju izvori zagađenja zraka, a provedena je korištenjem rezultata mjerenja kvaliteta zraka i podataka inventara emisija. Različiti izvori informacija zatim su analizirani korištenjem različitih pristupa modeliranja. Ova sveobuhvatna forma analize omogućila je da se projektom potvrde i pravilno rasporede rezultati raspodjele izvora. Podaci inventara emisija također su korišteni za modeliranje tipičnog kretanja zagađivača unutar definisanih geografskih područja oko Banja Luke i Sarajeva u različito doba godine.

U decembru 2021., kao dio IMPAQ projekta, objavljeni su rezultati raspodjele izvora koji su bili fokusirani na izvore emisija sitnih čestica (PM2.5) u šest gradova Bosne i Hercegovine: Sarajevo, Tuzla, Zenica, Banja Luka, Bijeljina i Brod.
Oni su ukazali da se oko 25% zagađenja sitnim česticama PM2.5 emituje izgaranjem drva i peleta, koji se koriste za grijanje. Nadalje, rezultati su pokazali da 20% PM2.5 čestica nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, uključujući motorna vozila i sagorijevanje uglja. Udio pozadinskih ili aerosola koji se prenose s velikih udaljenosti predstavlja više od 25%.

Rezultati su dodatno analizirani koristeći lokalne meteorološke podatke, što je u određenim slučajevima pomoglo razumijevanju odakle i kada različiti izvori zagađenja potiču.

Iste vrste mjerenja obavljene su tokom zime 2021-2022. godine u Sarajevu i Banjoj Luci i podvrgnute preciznijem obliku hemijske analize. Za Sarajevo, drugi krug mjerenja i modeliranja receptora ponudio je rezultate slične onima iz prve studije, ali je identificirao više razine sagorijevanja fosilnih goriva nego u prethodnoj kampanji mjerenja. U drugom krugu identifikovane su razlike u sagorijevanju fosilnog goriva od sagorijevanja uglja (14 %) i od motornih vozila (30%). Za Banju Luku, u drugom krugu detektovan je doprinos sagorijevanja fosilnih goriva iz motornih vozila (9%).

Raspodjela izvora zasnovana na inventaru emisija i modeliranju disperzije sugerira da je sektor saobraćaja primarni izvor zagađenja kada je NO2 (nitrogen dioksid) u pitanju, dok je individualno grijanje stanova dominantan izvor zagađenja za PM, kako u Sarajevu tako i u Banjoj Luci. Za zagađenje sa SO₂ (sumpor dioksid), grijanje domaćinstava je primarni izvor, no veliki dio modeliranih koncentracija također potiče iz drugih sektora, uglavnom industrijskih, smještenih izvan grada.

Ova analiza potvrđuje rezultate raspodjele nakon kampanje mjerenja za PM čestice, međutim pruža nijansiranije informacije o razinama SO2 i NO2. Dodatno pokazuje i kako rani zimski vremenski uvjeti dovode do većih koncentracija
zagađujućih materija u gradovima.

– Iako su rezultati studije poprilično očekivani, oni nam omogućavaju da kvantifikujemo doprinose iz različitih izvora, što će u konačnici pomoći kreatorima politike da donesu odluke na osnovu boljih informacija – izjavio je Olivier Tasse iz Švedskog hidro-meteorološkog instituta (SMHI).

Konačni cilj ove studje, odnosno finalnog izvještaja je da pruži naučnu osnovu za kreiranje politike usmjerene na smanjenje emisija zagađenja i poboljšanje kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini.

Na osnovu dvogodišnje studije o raspodjeli izvora zagađenja zraka, koja je provedena u šest gradova u BiH, Švedska agencija za zaštitu okoliša (Swedish EPA) kompletirala je ukupnu analizu, a finalni izvještaj o rezultatima bit će uskoro poznat široj bh. javnosti.

Studija je ispitala koje zagađujuće čestice su prisutne u zraku, odakle dolaze i kako se šire.

Analiza je urađena u okviru IMPAQ projekta, koji se bavi različitim aspektima upravljanja kvalitetom zraka u Bosni i Hercegovini, a njeni rezultati bit će predstavljeni na završnom događaju projekta, koji će se tokom novembra održati u Sarajevu.

Ovo je prvi put da se u Bosni i Hercegovini provela studija o raspodjeli izvora zagađenja zraka koja se istovremeno temelji i na detaljnim mjerenjima, ali i na modeliranju disperzije.

Svrha studije o raspodjeli izvora je da se identifikuju izvori zagađenja zraka, a provedena je korištenjem rezultata mjerenja kvaliteta zraka i podataka inventara emisija. Različiti izvori informacija zatim su analizirani korištenjem različitih pristupa modeliranja. Ova sveobuhvatna forma analize omogućila je da se projektom potvrde i pravilno rasporede rezultati raspodjele izvora. Podaci inventara emisija također su korišteni za modeliranje tipičnog kretanja zagađivača unutar definisanih geografskih područja oko Banja Luke i Sarajeva u različito doba godine.

U decembru 2021., kao dio IMPAQ projekta, objavljeni su rezultati raspodjele izvora koji su bili fokusirani na izvore emisija sitnih čestica (PM2.5) u šest gradova Bosne i Hercegovine: Sarajevo, Tuzla, Zenica, Banja Luka, Bijeljina i Brod.
Oni su ukazali da se oko 25% zagađenja sitnim česticama PM2.5 emituje izgaranjem drva i peleta, koji se koriste za grijanje. Nadalje, rezultati su pokazali da 20% PM2.5 čestica nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, uključujući motorna vozila i sagorijevanje uglja. Udio pozadinskih ili aerosola koji se prenose s velikih udaljenosti predstavlja više od 25%.

Rezultati su dodatno analizirani koristeći lokalne meteorološke podatke, što je u određenim slučajevima pomoglo razumijevanju odakle i kada različiti izvori zagađenja potiču.

Iste vrste mjerenja obavljene su tokom zime 2021-2022. godine u Sarajevu i Banjoj Luci i podvrgnute preciznijem obliku hemijske analize. Za Sarajevo, drugi krug mjerenja i modeliranja receptora ponudio je rezultate slične onima iz prve studije, ali je identificirao više razine sagorijevanja fosilnih goriva nego u prethodnoj kampanji mjerenja. U drugom krugu identifikovane su razlike u sagorijevanju fosilnog goriva od sagorijevanja uglja (14 %) i od motornih vozila (30%). Za Banju Luku, u drugom krugu detektovan je doprinos sagorijevanja fosilnih goriva iz motornih vozila (9%).

Raspodjela izvora zasnovana na inventaru emisija i modeliranju disperzije sugerira da je sektor saobraćaja primarni izvor zagađenja kada je NO2 (nitrogen dioksid) u pitanju, dok je individualno grijanje stanova dominantan izvor zagađenja za PM, kako u Sarajevu tako i u Banjoj Luci. Za zagađenje sa SO₂ (sumpor dioksid), grijanje domaćinstava je primarni izvor, no veliki dio modeliranih koncentracija također potiče iz drugih sektora, uglavnom industrijskih, smještenih izvan grada.

Ova analiza potvrđuje rezultate raspodjele nakon kampanje mjerenja za PM čestice, međutim pruža nijansiranije informacije o razinama SO2 i NO2. Dodatno pokazuje i kako rani zimski vremenski uvjeti dovode do većih koncentracija
zagađujućih materija u gradovima.

– Iako su rezultati studije poprilično očekivani, oni nam omogućavaju da kvantifikujemo doprinose iz različitih izvora, što će u konačnici pomoći kreatorima politike da donesu odluke na osnovu boljih informacija – izjavio je Olivier Tasse iz Švedskog hidro-meteorološkog instituta (SMHI).

Konačni cilj ove studje, odnosno finalnog izvještaja je da pruži naučnu osnovu za kreiranje politike usmjerene na smanjenje emisija zagađenja i poboljšanje kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini.