Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Zeničko-dobojskog kantona stupio je na snagu 3. septembra ove godine, ali će se primjenjivati retroaktovno od 1. septembra – kazala je u razgovoru za Fenu ministrica rada i socijalne skrbi ZDK-a Azra Sinanović.

Ministarstvo je, međutim, već nakon utvrđivanja samog teksta tog zakona obavijestilo sve prvostepene organe, odnosno centre i nadležne službe socijalne zaštite da poduzmu aktivnosti te izvrše reorganizaciju poslova i zadataka kako bi se pravovremeno pristupilo provedbi.

Skupština ZDK-a spomenute je izmjene usvojila na sjednici od 24. augusta ove godine, a u skladu s početkom augusta usvojenim rebalansiranim budžetom ZDK-a u kojem je osiguran novac za isplatu porodiljnih naknada zaposlenim i nezaposlenim porodiljama u identičnom iznosu od po 1.000 KM mjesečno, najduže 12 mjeseci ili do povratka zaposlenih majki na posao.

– Danom stupanja na snagu ovog zakona, Ministarstvo je dostavilo Upute o postupanju u primjeni, kao i nove obrasce za podnošenje zahtjeva. Sve porodilje koje podnesu zahtjev u periodu od 60 dana od dana primjene zakona moći će ostvariti naknadu plaće ili pomoć u iznosu od 1.000 KM – navela je ministrica Sinanović.

Prvostepeni organi po službenoj su dužnosti obavezni da u roku od 45 dana, od dana stupanja na snagu izmijenjenog zakona, izvrše zamjenu rješenja.

-Trenutno, prvostepeni organi mijenjaju važeća rješenja i prema propisanim procedurama će izvršiti trebovanja sredstava. Ovisno o prispjelim trebovanjima potrebnih sredstava centara za socijalni rad i nadležnih službi, zavisi i dinamika isplata naknada i pomoći.
Sve porodilje koje dobiju rješenje u septembru, moći će očekivati i isplatu naknada i pomoći početkom novembra, a eventualno i ranije – najavljuje Sinanović.

Prvostepeni organi trenutno su, dodaje, u postupku zamjene rješenja za 1.258 porodilja koje su u radnom odnosu te 207 rješenja porodilja koje nisu u radnom odnosu, a što je ukupno 1.465 porodilja.

-Međutim, s obzirom da je novo zakonsko rješenje znatno povoljnjije i da je otvorena mogućnost da pravo ostvare sve porodilje koje imaju djecu uzrasta do godine dana, očekujemo da bi oko 3.200 porodilja moglo ostvariti propisanu naknadu u iznosu 1.000 KM mjesečno – ističe resorna ministrica.

Prvostepeni organi, kazala je, pravovremeno su upoznati te su već pristupili reorganizaciju poslova i zadataka, odnosno iznalaženju boljih tehničkih i drugih rješenja.

-Prema našim informacijama, nema poteškoća i rješenja bi trebala biti zamijenjena tokom septembra, dakle prije isteka roka od 45 dana, a kako je to propisano zakonom. Ministarstvo je proslijedilo Uputstvo za postupanje u provedbi ovog zakona te sve obrasce potrebne za podnošenje zahtjeva – napomenula je.

Kantonalni zakon uskladili su sa Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, od 01. 07. 2022. godine, a prava na naknadu mogu ostvariti sve porodilje.

-Sve zaposlene i nezaposlene porodilje, koje ranije nisu ispunjavale uslove za ostvarivanje ovog prava – bilo po osnovu imovinskog cenzusa ili zbog neispunjavanja uslova u pogledu radnog staža ili porodilja nije podnosila zahtjev – sada mogu ostvariti pravo na naknadu od 1.000 KM. Propisani su povoljniji uslovi i iznosi za ostvarivanje navedenog prava te omogućeno da, u izuzetnim okolnostima – smrti majke, napuštanja djeteta…, pravo može ostvariti i otac djeteta ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje. To do sada nije bilo regulisano – ističe Sinanović.

Pravo na porodiljnu naknadu, dodaje, omogućeno je i ženama povratnicama iz ZDK-a na područje entiteta Republika Srpska, koje će predmetno prava ostvarivati iz Budžeta ZDK-a ako je sjedište njihovog poslodavca na području ZDK-a te ukoliko isto pravo ne mogu ostvariti u mjestima povratka u RS-u, što također u dosadašnoj praksi nije bilo regulisano.

-Te porodilje podnose zahtjev u nadležni centar prema sjedištu poslodavca. Zakonom je propisano i da se porodiljama koje rode blizance, treće i svako slijedeće dijete, novčana pomoć na mjesečnom nivou uvećava za 20 posto za svako novorođeno dijete. Omogućeno je pravo i na zdravstveno osiguranje za porodilje koje nisu u radnom odnosu za vrijeme trudnoće, porođaja i uzrasta djeteta do godinu dana, ukoliko ne mogu biti osigurane po drugom osnovu. Propisano je da se mjesečna naknada roditelja-njegovatelja ne uzima u primanja, kao i to da hranitelj koji je srodnik hranjeniku ne učestvuje u finansiranju njegovog izdržavanja – kaže Sinanović.

ZDK je, podsjeća ona, drugi kanton u FBiH koji je u tekst svog zakona ugradio “reformske odredbe o načinu procjene, podrške i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju, u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja“. To će se realizirati na način da će na području tog kantona jedno stručno tijelo vršiti procjenu djecu i u koordinaciji sa ustanovama zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite prikupljati potrebne podatke te u kontinuitetu “pružati podršku djeci s teškoćama u razvoju – od detekcije poteškoće do 15 godine života djece“.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Zeničko-dobojskog kantona stupio je na snagu 3. septembra ove godine, ali će se primjenjivati retroaktovno od 1. septembra – kazala je u razgovoru za Fenu ministrica rada i socijalne skrbi ZDK-a Azra Sinanović.

Ministarstvo je, međutim, već nakon utvrđivanja samog teksta tog zakona obavijestilo sve prvostepene organe, odnosno centre i nadležne službe socijalne zaštite da poduzmu aktivnosti te izvrše reorganizaciju poslova i zadataka kako bi se pravovremeno pristupilo provedbi.

Skupština ZDK-a spomenute je izmjene usvojila na sjednici od 24. augusta ove godine, a u skladu s početkom augusta usvojenim rebalansiranim budžetom ZDK-a u kojem je osiguran novac za isplatu porodiljnih naknada zaposlenim i nezaposlenim porodiljama u identičnom iznosu od po 1.000 KM mjesečno, najduže 12 mjeseci ili do povratka zaposlenih majki na posao.

– Danom stupanja na snagu ovog zakona, Ministarstvo je dostavilo Upute o postupanju u primjeni, kao i nove obrasce za podnošenje zahtjeva. Sve porodilje koje podnesu zahtjev u periodu od 60 dana od dana primjene zakona moći će ostvariti naknadu plaće ili pomoć u iznosu od 1.000 KM – navela je ministrica Sinanović.

Prvostepeni organi po službenoj su dužnosti obavezni da u roku od 45 dana, od dana stupanja na snagu izmijenjenog zakona, izvrše zamjenu rješenja.

-Trenutno, prvostepeni organi mijenjaju važeća rješenja i prema propisanim procedurama će izvršiti trebovanja sredstava. Ovisno o prispjelim trebovanjima potrebnih sredstava centara za socijalni rad i nadležnih službi, zavisi i dinamika isplata naknada i pomoći.
Sve porodilje koje dobiju rješenje u septembru, moći će očekivati i isplatu naknada i pomoći početkom novembra, a eventualno i ranije – najavljuje Sinanović.

Prvostepeni organi trenutno su, dodaje, u postupku zamjene rješenja za 1.258 porodilja koje su u radnom odnosu te 207 rješenja porodilja koje nisu u radnom odnosu, a što je ukupno 1.465 porodilja.

-Međutim, s obzirom da je novo zakonsko rješenje znatno povoljnjije i da je otvorena mogućnost da pravo ostvare sve porodilje koje imaju djecu uzrasta do godine dana, očekujemo da bi oko 3.200 porodilja moglo ostvariti propisanu naknadu u iznosu 1.000 KM mjesečno – ističe resorna ministrica.

Prvostepeni organi, kazala je, pravovremeno su upoznati te su već pristupili reorganizaciju poslova i zadataka, odnosno iznalaženju boljih tehničkih i drugih rješenja.

-Prema našim informacijama, nema poteškoća i rješenja bi trebala biti zamijenjena tokom septembra, dakle prije isteka roka od 45 dana, a kako je to propisano zakonom. Ministarstvo je proslijedilo Uputstvo za postupanje u provedbi ovog zakona te sve obrasce potrebne za podnošenje zahtjeva – napomenula je.

Kantonalni zakon uskladili su sa Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, od 01. 07. 2022. godine, a prava na naknadu mogu ostvariti sve porodilje.

-Sve zaposlene i nezaposlene porodilje, koje ranije nisu ispunjavale uslove za ostvarivanje ovog prava – bilo po osnovu imovinskog cenzusa ili zbog neispunjavanja uslova u pogledu radnog staža ili porodilja nije podnosila zahtjev – sada mogu ostvariti pravo na naknadu od 1.000 KM. Propisani su povoljniji uslovi i iznosi za ostvarivanje navedenog prava te omogućeno da, u izuzetnim okolnostima – smrti majke, napuštanja djeteta…, pravo može ostvariti i otac djeteta ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje. To do sada nije bilo regulisano – ističe Sinanović.

Pravo na porodiljnu naknadu, dodaje, omogućeno je i ženama povratnicama iz ZDK-a na područje entiteta Republika Srpska, koje će predmetno prava ostvarivati iz Budžeta ZDK-a ako je sjedište njihovog poslodavca na području ZDK-a te ukoliko isto pravo ne mogu ostvariti u mjestima povratka u RS-u, što također u dosadašnoj praksi nije bilo regulisano.

-Te porodilje podnose zahtjev u nadležni centar prema sjedištu poslodavca. Zakonom je propisano i da se porodiljama koje rode blizance, treće i svako slijedeće dijete, novčana pomoć na mjesečnom nivou uvećava za 20 posto za svako novorođeno dijete. Omogućeno je pravo i na zdravstveno osiguranje za porodilje koje nisu u radnom odnosu za vrijeme trudnoće, porođaja i uzrasta djeteta do godinu dana, ukoliko ne mogu biti osigurane po drugom osnovu. Propisano je da se mjesečna naknada roditelja-njegovatelja ne uzima u primanja, kao i to da hranitelj koji je srodnik hranjeniku ne učestvuje u finansiranju njegovog izdržavanja – kaže Sinanović.

ZDK je, podsjeća ona, drugi kanton u FBiH koji je u tekst svog zakona ugradio “reformske odredbe o načinu procjene, podrške i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju, u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja“. To će se realizirati na način da će na području tog kantona jedno stručno tijelo vršiti procjenu djecu i u koordinaciji sa ustanovama zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite prikupljati potrebne podatke te u kontinuitetu “pružati podršku djeci s teškoćama u razvoju – od detekcije poteškoće do 15 godine života djece“.