Na današnji dan 1997.godine umrla je poznata zaštitnica nesretnih i dobitnica Nobelove nagrade za mir, Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, koju poznajemo pod imenom Majka Tereza. To je ime koje povezujemo s dobrotom, humanošću i požrtvovnošću, a da li je zaista bilo tako ili postoji druga strana medalje?
Majka Tereza kao svetica
Njezine riječi i djela ostali su zapamćeni i zapisani u historiji.
Majka Tereza 2003. je godine proglašena blaženom, a 2016. godine svetom. Mudre misli i riječi ove izvanredne žene albanskog porijekla među nama su danas prisutnije no ikad.
Upečatljive sličice ukrašene dubokim porukama koje promoviraju ljubav i nesebičnost, ukrašene bogatim fontovima slova, na društvenim mrežama susrećemo gotovo svakodnevno.
Upravo njezine poruke mira tjeraju na razmišljanje te da postanemo boljim ljudima, baš kao što je i sama Majka Terezija činila svoj čitav život, a mi smo izdvojili njezinih 15 najmoćnijih citata.
- Ako ne možeš nahraniti stotinu ljudi, nahrani samo jednog čovjeka.
- Oni koji osuđuju ljude, nemaju ih vremena voljeti.
- Neki ljudi uđu u tvoj život kao blagoslov, a neki kao lekcija.
- Nismo svi stvoreni da radimo velike stvari. Ali zato možemo raditi male stvari s puno ljubavi.
- Usamljenost i osjećaj da nisi voljen najveće je siromaštvo.
- Nije važno koliko radiš, već je važno koliko ljubavi unosiš u ono što radiš.
- Kako bismo vratili mir, ne trebaju nam oružje i bombe. Trebaju nam ljubav i suosjećanje.
- Mir započinje osmijehom.
- Dočekujte jedni druge s osmijehom jer je osmijeh početak ljubavi.
- Pronašla sam paradoks. Ako nekog voliš do bola, to znači da boli više neće biti, već samo puno ljubavi.
- Mir ne postoji. To je zato što smo zaboravili da pripadamo jedni drugima.
- Što možete napraviti kako biste promicali mir u svijetu? Idite kući i volite svoju obitelj.
- Nađi vremena za igru, to je tajna vječne mladosti.
- Svatko tko ti se približi neka ode od tebe bolji i sretniji.
- Više je gladi u svijetu za ljubavlju i poštovanjem nego za kruhom.
Majka Tereza kao zlostavljačica
Višestruko korištenje injekcija, slabo obrazovano osoblje i lijekovi s isteklim rokom trajanja, neke su od stvari koje opisuje Hemley Gonzales, a koje se rijetko povezuju sa zdravstvom. Pa ipak, on tvrdi da se s njima susreo volontirajući kod Misionarki ljubavi, organizacije koju je osnovala Majka Tereza, a koje bacaju drugačije svjetlo na reputaciju koju je stekla ova časna sestra albanskog podrijetla.
Doduše, njegova priča nije jedinstvena, jer je još jedna volonterka u časopisu New Internationalist opisala svoje iskustvo rada u sjedištu misinarki u Kalkuti, te je zaključila da bi organizacija ‘konačno trebala biti proglašena odgovornom za zlostavljanje i zapostavljanje koje je činila’.
Slične riječi pojavile su se i u britanskom dokumentarcu iz 1994. godine koji priča priču o 15-godišnjem pacijentu koji je došao kod misionarki s ‘relativno jednostavnim žaljenjem na bubrege’, da bi mu se stanje počelo jako pogoršavati nakon što su ga odbili prebaciti u lokalnu bolnicu gdje bi se mogao podvrgnuti operaciji. Kritike na račun Majke Tereze i njezine misije došle su i od strane zdravstvene profesije. Dr. Robin Fox opisao je ustanove misionarki kao opasno mjesto još 1994. godine, jer je ondje susreo mladića oboljelog od malarije kojeg su liječili samo neučinkovitim antibioticima i paracetamolom.
‘Uz zanemarivanje dijagnoze, pristup Majke Tereze vezan je i uz nedostatak analgezije.’ Danas Gonzales provodi online kampanju nazvanu ‘Zaustavimo Misionarke ljubavi’, te se nada da će uspjeti obrazovati donatore koji ‘ne znaju što se događa’, o tome kako se njihove donacije troše na nešto što on smatra ‘sustavnim kršenjem ljudskih prava’. Aroup Chatterjee dijeli njegovo mišljenje. On je rođen u Kalkuti i danas je liječnik u Velikoj Britaniji, a napisao je i knjigu o ostavštini Majke Tereze u kojoj je detaljno opisao kako su njezinim pacijentima zabranjivani posjeti i lijekovi protiv bolova, te su ih prisiljavali da obriju glave. ‘Kad bi ljudi znali kakva je ona ustvari bila, mislili bi da je odvratna’, kaže Chatterjee, koji je očito frustriran kako mediji prate vijesti da bi ona u rujnu ove godine trebala biti proglašena svetom. Je li Zapad spreman otvoriti oči? Ove tvrdnje su u potpunoj suprotnosti sa slikom koju o misionarki ima Zapad. Majka Tereza je dobitnica Nobelove nagrade za mir, kao i brojnih drugih priznanja, te je teško ovakve optužbe dočekati ikako drugačije nego s nevjericom. S obzirom da je tijekom godina primila stotine milijuna dolara u donacijama, ne postoji nikakvo opravdanje za slabu zdravstvenu skrb kakvu nekolicina opisuje, osim da je bila riječ o nepromišljenom ili zlonamjernom ponašanju.
No, čini se da red Majke Tereze navedene primjere uopće ne smatra svojim neuspjesima. 1997. godine, sama ja buduća svetica izjavila da ‘svijetu puno više pomažu patnje siromašnih ljudi’, opisujući kako je ‘predivno što siromašni dijele svoje patnje s mukom Kristovom’. Za Majku Terezu, siromaštvo i bolest su dakle bili darovi koji su im omogućavali da se povežu s Bogom, a njezina misija nije bila toliko da im ona umanji bol koliko da osigura da se ono odvija pod okriljem vjerskih uvjerenja. Drugim riječima, ona je i sama priznala da je motivira njezina želja da ispuni vlastita vjerska uvjerenja, a ne altruistička zabrinutost za siromahe svijeta. ‘Uvijek postoji opasnost da ćemo postati tek socijalni radnici… naš posao je odraz naše ljubavi prema Kristu’, izjavila je još 1969. godine.
Znajući sve ovo, mnogi će se upitati kako je ona postala jedna od najvećih junakinja 20. stoljeća? Nije nimalo čudno što je postala toliko popularna na Zapadu. Naime, ona predstavlja bajkovitu priču o časnoj sestri iz Europe koja odlazi pomoći siromašnima diljem svijeta. Na taj način ljudi kao da se rješavaju svojeg unutrašnjeg osjećaja krivice što ne čine više, nego su tek bogataši koji eventualno jednom tjedno odlaze u crkvu. Znajući da postoji netko kao Majka Tereza i pomažući njezinom radu, oni svoju religiju doživljavaju kao nešto što postiže više dobro, tj. pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija. Majka Tereza je imala fatalistički stav prema siromaštvu, dok je istodobno inzistirala na tome da ostane apolitična – čime je definirala svoju nezainteresiranost za suočavanje s uzrocima siromaštva. A na taj način je bila i savršena predstavnica Zapada i njezin uzor, kojoj nitko nije mogao osporiti njezin status quo. Ona je učinila da se zapad osjeća dobro, jer je ‘jedna od nas, koja ponovno spašava Treći svijet’. A iako bi je trebalo pamtiti kao uspješnu evanđelisticu, prozivati je prvakinjom altruzima, zdravstva ili humanitarnog rada značilo bi iz temelja krivo shvatiti njezinu misiju, piše Salon.
U svakom slučaju, ime Majke Tereze se pojavljuje u svakoj vezi sa humanošću, a da li ćemo ikad saznati kakva je zaista bila osoba, možemo se samo nadati.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
