Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je, na vanrednoj sjednici, Izvještaj o pregovorima i utvrdilo Prijedlog sporazuma između Evropske unije i Bosne Hercegovine o učestvovanju BiH u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu.

Dat je pristanak da se Sporazum, koji stupa na snagu 1. 1. 2023. godine, privremeno primjenjuje u skladu sa članom 5, stavom (3), što znači da će privremena primjena početi od datuma kad se strane u Sporazumu međusobno obavijeste o završetku svojih internih procedura neophodnih za tu svrhu.

Ministarstvo sigurnosti BiH zaduženo je da Izvještaj o pregovorima, koji su vođeni u online formatu 23. 8. 2022. godine, i Prijedlog sporazuma, dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi ministar sigurnosti BiH.

Zaključivanjem tog sporazuma BiH će postati punopravna članica Mehanizma EU za civilnu zaštitu, što će značajno ojačati njene kapacitete i spremnost za efikasniji odgovor na prirodne i druge nesreće.

Na taj način stvaraju se uslovi da se institucije iz sistema zaštite i spasavanja BiH, u saradnji sa drugim zemljama članicama tog mehanizma, opremaju, obučavaju i osposobljavaju prema standardima EU.

Takođe, zemlje članice tog mehanizma dužne su da podržavaju druge države članice pogođene katastrofom kad je to potrebno i do stepena koji mogu ponuditi. Saradnja, između ostalog, uključuje razmjenu informacija, koordiniranje njihovih operacija i, kad je to moguće, podjelu resursa (npr. sredstava za transport) da bi se osigurao brži i efikasniji odgovor na katastrofu, kako unutar EU tako i van nje.

Istovremeno, punopravnim članstvom u tom mehanizmu, između ostalog, dobija se mogućnost pristupa pozivima za apliciranje na projekte prevencije i pripravnosti, kao i razmjene eksperata u toj oblasti.

Evropska unija projektima prevencije i pripravnosti, putem Mehanizma civilne zaštite, olakšava saradnju 27 država članica, kao i Islanda, Crne Gore, Norveške, Srbije, Republike Sjeverne Makedonije i Turske s ciljem zaštite ljudi, životne sredine, imovine i kulturne baštine od katastrofa, te povećanja nivoa spremnosti za brz i efikasan odgovor na katastrofe.

Za učešće u tom mehanizmu države članice plaćaju godišnju finansijsku kontribuciju, s tim da je Evropska komisija Bosni i Hercegovini tu obavezu umanjila za 70 posto u odnosu na planirane finansijske obaveze, s ciljem podrške proceduri pristupa.

“Prethodno je BiH u potpunosti provela Projekt specijalne mjere za oporavak od poplava i upravljanje rizikom od poplava/Podrška civilnoj zaštiti, za koji je Evropska komisija u okviru IPA-e izdvojila 2,5 miliona eura (1,5 miliona eura za obuku i milion eura za nabavku opreme), čime su ispunjeni uslovi za članstvo u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu”, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je, na vanrednoj sjednici, Izvještaj o pregovorima i utvrdilo Prijedlog sporazuma između Evropske unije i Bosne Hercegovine o učestvovanju BiH u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu.

Dat je pristanak da se Sporazum, koji stupa na snagu 1. 1. 2023. godine, privremeno primjenjuje u skladu sa članom 5, stavom (3), što znači da će privremena primjena početi od datuma kad se strane u Sporazumu međusobno obavijeste o završetku svojih internih procedura neophodnih za tu svrhu.

Ministarstvo sigurnosti BiH zaduženo je da Izvještaj o pregovorima, koji su vođeni u online formatu 23. 8. 2022. godine, i Prijedlog sporazuma, dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi ministar sigurnosti BiH.

Zaključivanjem tog sporazuma BiH će postati punopravna članica Mehanizma EU za civilnu zaštitu, što će značajno ojačati njene kapacitete i spremnost za efikasniji odgovor na prirodne i druge nesreće.

Na taj način stvaraju se uslovi da se institucije iz sistema zaštite i spasavanja BiH, u saradnji sa drugim zemljama članicama tog mehanizma, opremaju, obučavaju i osposobljavaju prema standardima EU.

Takođe, zemlje članice tog mehanizma dužne su da podržavaju druge države članice pogođene katastrofom kad je to potrebno i do stepena koji mogu ponuditi. Saradnja, između ostalog, uključuje razmjenu informacija, koordiniranje njihovih operacija i, kad je to moguće, podjelu resursa (npr. sredstava za transport) da bi se osigurao brži i efikasniji odgovor na katastrofu, kako unutar EU tako i van nje.

Istovremeno, punopravnim članstvom u tom mehanizmu, između ostalog, dobija se mogućnost pristupa pozivima za apliciranje na projekte prevencije i pripravnosti, kao i razmjene eksperata u toj oblasti.

Evropska unija projektima prevencije i pripravnosti, putem Mehanizma civilne zaštite, olakšava saradnju 27 država članica, kao i Islanda, Crne Gore, Norveške, Srbije, Republike Sjeverne Makedonije i Turske s ciljem zaštite ljudi, životne sredine, imovine i kulturne baštine od katastrofa, te povećanja nivoa spremnosti za brz i efikasan odgovor na katastrofe.

Za učešće u tom mehanizmu države članice plaćaju godišnju finansijsku kontribuciju, s tim da je Evropska komisija Bosni i Hercegovini tu obavezu umanjila za 70 posto u odnosu na planirane finansijske obaveze, s ciljem podrške proceduri pristupa.

“Prethodno je BiH u potpunosti provela Projekt specijalne mjere za oporavak od poplava i upravljanje rizikom od poplava/Podrška civilnoj zaštiti, za koji je Evropska komisija u okviru IPA-e izdvojila 2,5 miliona eura (1,5 miliona eura za obuku i milion eura za nabavku opreme), čime su ispunjeni uslovi za članstvo u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu”, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.