Mnoga udruženja u našoj zemlji bore se za zaštitu prirode, pa makar to bio i jedan centimetar. Ovakva situacija je i u Zenici, a u našem studiju ugostili smo Jakuba Spahića, predsjednika UG “Eko Tvrtkovac”.

U Maglaju je krajem jula ove godine održana konferencija “(Ne)zaštićena područja BiH”, u organizaciji “World Wide Fund for Nature Adria u BiH”, udruženja “Fojničani” Maglaj i Koalicije za zaštitu prirode Zeničko-dobojskog kantona, uz podršku Centra za promociju civilnog društva i Švedske. Ova Konferencija se realizirala kao dio inicijative za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini s ciljem povećanje broja i površine zaštićenih područja, kao i unapređenje upravljanja istima.

Povodom, skoro pa očajničke borbe za zaštitu prirode, razgovarali smo sa Jakubom Spahićem.

– Mi smo se na početku, prve dvije godine, samo oglašavali, ali pošto smo vidjeli da to ne pije vode, odlučili smo da uradimo nešto što je vidljivo, nešto što je opipljivo. Mi smo htjeli da prikažemo Babinski sliv u realnom svjetlu i pokažemo konkretnim aktivnostima da se taj sliv kreće naprijed. Mi sad u tom području imamo 24 sela, a ne postoji ni jedno ozbiljno preduzeće na tom području, tako da su procjene da je pola tih sela ispražnjeno i svake godine se i dalje prazni jer ne vidimo nikakvog pomaka od strane vlasti. Onda smo mi počeli malo po malo, projekat po projekat, da ulažemo u prirodu, i napravili smo pet javnih česmi, deset šadrvana, klupe i stolove, kanale za vodu, očistili šume, tako da je to sad najljepše područje Zenice. Osim toga mi smo pravili projekat brdsko-biciklističkih staza, koji je obuhvao oko 78 km, i interesantna stvar je da smo od Grada Zenice za to dobili 500 KM. Napravili smo stadion, postavili smo dva jarbola, uradili smo arheološko istraživanje Markovog kamena, i onda smo skontali da to objedini u Park prirode Babino – rekao je Spahić o aktivnostima svoje organizacije, te dodao:

– Poruka je jasna, Zenica treba da ima zaštićeni park prirode. Ne mora to biti Babino, gdje proglase gdje god hoće, ali moraju imati na umu da je država BiH potpisala da je će do 2020, sedamnaest posto teritorije proglasiti zaštiženim. Mi u Zenici nemamo ni jedan metar zaštićene prirode, a u kantonu imamo samo spomenik prirode Tajan, i to je premalo.

Kompletan intervju možete pogledati uskoro u nastavku:

Mnoga udruženja u našoj zemlji bore se za zaštitu prirode, pa makar to bio i jedan centimetar. Ovakva situacija je i u Zenici, a u našem studiju ugostili smo Jakuba Spahića, predsjednika UG “Eko Tvrtkovac”.

U Maglaju je krajem jula ove godine održana konferencija “(Ne)zaštićena područja BiH”, u organizaciji “World Wide Fund for Nature Adria u BiH”, udruženja “Fojničani” Maglaj i Koalicije za zaštitu prirode Zeničko-dobojskog kantona, uz podršku Centra za promociju civilnog društva i Švedske. Ova Konferencija se realizirala kao dio inicijative za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini s ciljem povećanje broja i površine zaštićenih područja, kao i unapređenje upravljanja istima.

Povodom, skoro pa očajničke borbe za zaštitu prirode, razgovarali smo sa Jakubom Spahićem.

– Mi smo se na početku, prve dvije godine, samo oglašavali, ali pošto smo vidjeli da to ne pije vode, odlučili smo da uradimo nešto što je vidljivo, nešto što je opipljivo. Mi smo htjeli da prikažemo Babinski sliv u realnom svjetlu i pokažemo konkretnim aktivnostima da se taj sliv kreće naprijed. Mi sad u tom području imamo 24 sela, a ne postoji ni jedno ozbiljno preduzeće na tom području, tako da su procjene da je pola tih sela ispražnjeno i svake godine se i dalje prazni jer ne vidimo nikakvog pomaka od strane vlasti. Onda smo mi počeli malo po malo, projekat po projekat, da ulažemo u prirodu, i napravili smo pet javnih česmi, deset šadrvana, klupe i stolove, kanale za vodu, očistili šume, tako da je to sad najljepše područje Zenice. Osim toga mi smo pravili projekat brdsko-biciklističkih staza, koji je obuhvao oko 78 km, i interesantna stvar je da smo od Grada Zenice za to dobili 500 KM. Napravili smo stadion, postavili smo dva jarbola, uradili smo arheološko istraživanje Markovog kamena, i onda smo skontali da to objedini u Park prirode Babino – rekao je Spahić o aktivnostima svoje organizacije, te dodao:

– Poruka je jasna, Zenica treba da ima zaštićeni park prirode. Ne mora to biti Babino, gdje proglase gdje god hoće, ali moraju imati na umu da je država BiH potpisala da je će do 2020, sedamnaest posto teritorije proglasiti zaštiženim. Mi u Zenici nemamo ni jedan metar zaštićene prirode, a u kantonu imamo samo spomenik prirode Tajan, i to je premalo.

Kompletan intervju možete pogledati uskoro u nastavku: