U posljednjih pet godina na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje BiH broj prijavljenih nezaposlenih osoba smanjen je za oko 90.000, ali zvanični podaci govore da u istom periodu gotovo polovina njih nije našla zaposlenje u BiH.

Prema podacima dostupnim na sajtu Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaključno sa 30. junom ove godine, bilo je prijavljeno 359.607 nezaposlenih, dok je na kraju juna 2018. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 448.071. Samo od početka ove godine, sa evidencije nezaposlenih skinuto je oko 18.000.

Međutim, sudeći po podacima nadležnih službi, od 90.000 odjavljenih sa zavoda za zapošljavanje u prethodnih pet godina, više od 38.000 nije prijavilo zaposlenje u BiH.

Naime, dostupni podaci govore da je junu 2018. godine u BiH bio zaposlen 806.031 građanin, dok je u maju ove godine (podaci za jun još nisu dostupni) broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 844.792.

Ekonomista Milenko Stanić za “Nezavisne novine” kaže da je ovo trend koji traje već duži niz godina i da je nesporno da većina onih koji se odjave sa zvaničnih zavoda za zapošljavanje ne nalazi posao u BiH.

“Nije otvoren prostor za nova zapošljavanja. Ti radnici ili su otišli u inostranstvo na stalne poslove ili su otišli na privremeni rad”, smatra Stanić.

Ipak, on pojašnjava da su se u Republici Srpskoj ranijih godina mnogi radnici prijavljivali na Zavod za zapošljavanje samo po osnovu potrebe za neka socijalna davanja.

“S obzirom na to da je ovo sada prebačeno na FZO RS, nakon toga došlo je do značajnog smanjena broja radnika na Zavodu za zapošljavanje. To je osnovni faktor koji se ogleda u smanjenju broja prijavljenih na Zavod za zapošljavanje”, ističe Stanić.

Ali, kako dodaje za “Nezavisne novine”, nedostatak radne snage u BiH toliko je evidentan da poslodavci već traže radnike iz inostranstva.

“Polako ostajemo bez kritične radne snage i to direktno ide na štetu države”, naglašava Stanić.

Da je odliv kvalifikovane radne snage prema inostranstvu, prvenstveno zemljama Evropske unije, kontinuiran i pojačan, potvrđuju i poslodavci. Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je to posebno izraženo nakon popuštanja pandemije virusa korona.

“Naši podaci ukazuju na to da je negdje oko 260.000 ljudi već do sada dobilo status boravišta, odnosno boravišnu dozvolu u zemljama EU”, navodi Aćić za “Nezavisne novine i poručuju da bi se trend mogao nastaviti i u narednim godinama.

On naglašava da se odlazak građana iz BiH prema EU direktno odražava na demografske pokazatelje, a što dalje utiče na tržište rada.

“To u konačnici rezultira i našim zahtjevima za angažovanje stranaca. U suštini, mi u nekom narednom periodu možemo očekivati da će broj onih ljudi koje ćemo angažovati, a da nisu rezidenti BiH, biti sve veći i veći”, zaključuje Aćić.

U posljednjih pet godina na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje BiH broj prijavljenih nezaposlenih osoba smanjen je za oko 90.000, ali zvanični podaci govore da u istom periodu gotovo polovina njih nije našla zaposlenje u BiH.

Prema podacima dostupnim na sajtu Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaključno sa 30. junom ove godine, bilo je prijavljeno 359.607 nezaposlenih, dok je na kraju juna 2018. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio 448.071. Samo od početka ove godine, sa evidencije nezaposlenih skinuto je oko 18.000.

Međutim, sudeći po podacima nadležnih službi, od 90.000 odjavljenih sa zavoda za zapošljavanje u prethodnih pet godina, više od 38.000 nije prijavilo zaposlenje u BiH.

Naime, dostupni podaci govore da je junu 2018. godine u BiH bio zaposlen 806.031 građanin, dok je u maju ove godine (podaci za jun još nisu dostupni) broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 844.792.

Ekonomista Milenko Stanić za “Nezavisne novine” kaže da je ovo trend koji traje već duži niz godina i da je nesporno da većina onih koji se odjave sa zvaničnih zavoda za zapošljavanje ne nalazi posao u BiH.

“Nije otvoren prostor za nova zapošljavanja. Ti radnici ili su otišli u inostranstvo na stalne poslove ili su otišli na privremeni rad”, smatra Stanić.

Ipak, on pojašnjava da su se u Republici Srpskoj ranijih godina mnogi radnici prijavljivali na Zavod za zapošljavanje samo po osnovu potrebe za neka socijalna davanja.

“S obzirom na to da je ovo sada prebačeno na FZO RS, nakon toga došlo je do značajnog smanjena broja radnika na Zavodu za zapošljavanje. To je osnovni faktor koji se ogleda u smanjenju broja prijavljenih na Zavod za zapošljavanje”, ističe Stanić.

Ali, kako dodaje za “Nezavisne novine”, nedostatak radne snage u BiH toliko je evidentan da poslodavci već traže radnike iz inostranstva.

“Polako ostajemo bez kritične radne snage i to direktno ide na štetu države”, naglašava Stanić.

Da je odliv kvalifikovane radne snage prema inostranstvu, prvenstveno zemljama Evropske unije, kontinuiran i pojačan, potvrđuju i poslodavci. Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je to posebno izraženo nakon popuštanja pandemije virusa korona.

“Naši podaci ukazuju na to da je negdje oko 260.000 ljudi već do sada dobilo status boravišta, odnosno boravišnu dozvolu u zemljama EU”, navodi Aćić za “Nezavisne novine i poručuju da bi se trend mogao nastaviti i u narednim godinama.

On naglašava da se odlazak građana iz BiH prema EU direktno odražava na demografske pokazatelje, a što dalje utiče na tržište rada.

“To u konačnici rezultira i našim zahtjevima za angažovanje stranaca. U suštini, mi u nekom narednom periodu možemo očekivati da će broj onih ljudi koje ćemo angažovati, a da nisu rezidenti BiH, biti sve veći i veći”, zaključuje Aćić.