Zalaganju Saudijske Arabije za brže povećanje proizvodnje nafte od strane članica OPEK plus grupe, koje je dogovoreno ovog mjeseca, prethodila je zakulisna diplomatija kako bi Rusija podržavala potez koji je uslijedio nakon poziva Sjedinjenih Država za većim isporukama, kazala su za Rojters dva upućena izvora.

Grupa OPEK plus – koja se sastoji od 13 članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i neformalne grupe država koje nijesu članice OPEK-a na čelu sa Rusijom – održale su juče onlajn sastanak i potvrdile odluku donijetu 2. juna da će u julu i avgustu na tržišta poslati dodatnih 648 000 barela nafte dnevno što je više u odnosu na prethodni plan koji je podrazumijevao povećanje od 432 000 barela dnevno. Većina dodatne proizvodne dolazi iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Odluku je pozdravila administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena, koji će sredinom ovog mjeseca mjeseca u okviru turneje na Bliskom istoku posjetiti i Saudijsku Arabiju, prvi put od kako je preuzeo dužnost.

Diplomatija iza kulisa, koju su opisali izvori britanske agencije, ukazuje da je Rijad primoran da balansira u naporu da poboljša zategnute odnose sa SAD dok istovremeno podržava naftni savez sa Rusijom na čijem uspostavljanju je decenijama radio.

Bajden je juče, tokom posljednjeg dana NATO samita u Madridu, kazao da prilikom posjete Saudijskoj Arabiji neće direktno od lidera u Rijadu tražiti da još povećaju proizvodnju nafte. “Nagovijestio sam da smatram da svi generalno treba da povećaju proizvodnju nafte, a ne naročito Saudijci”, kazao je Bajden novinarima.

Međutim, Rojtersov izvor, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da su na povećanju proizvodnje OPEK plus grupe insistirale SAD. “Sjedinjene Države su se zalagale za to. Zatim su Saudijci morali da provjere sa Rusijom, i djelovalo je da je njima to u redu”, kazao je izvor.

Drugi izvor takođe je izjavio za britansku agenciju da se Rijad pažljivo konsultovao sa Moskvom, koja je pod sve većim pritiskom zbog sankcija SAD uvedenih zbog invazije na Ukrajinu.

Američke demokrate traže od Bajdena da izvrši pritisak na Rijad kako bi izbacio Moskvu iz grupe OPEK plus, ali bi za Saudijce to značilo da odbace višegodišnje napore da uključe Rusiju u dogovor o proizvodnji.

OPEK plus je formiran 2016. godine ali je Rijad godinama prije toga radio na tome da uspostavi saradnju između dva najveća svjetska proizvođača nafte.

“Bilo je veoma važno zadržati Rusiju u grupi OPEK plus”, kazao je za Rojters jedan delegat iz grupe, potvrđujući komentare analitičara koji tvrde da Saudijska Arabija prije želi da zadrži Rusiju kako bi pojačala uticaj na tržišta nafte nego iz bilo kakvih političkih razloga.

Izvor upućen u način razmišljanja Rusije kazao je da Moskva ima korist od članstva u OPEK-u plus u trenutku kada zapad želi da je Izoluje zbog Ukrajine.

“Saudijci uživaju u visokim cijenama dok je Rusima neophodna zagarantovana podrška OPEK-a plus u sadašnjim okolnostima”, kazao je izvor. “Nikoga ne zanima kolaps na tržištu”.

Tokom posjete Rijadu Bajden će se sastati sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom (MbS), de fakto vladarom kraljevstva čiji su odnosi sa američkim predsjednikom zategnuti zbog brojnih pitanja počev od ubistva saudijskog novinara u Turskoj do rata u Jemenu. Bajden će se tokom turneje sastati i sa drugim zalivskim liderima.

Sa druge strane, ruski izvor tvrdi da su odnosi između ruskog predsjednika Vladimira Putina i MbS “prilično prisni”.

Izvor iz OPEK-a plus kazao je da je politika proizvodnje uvijek bila zasnovana na dogovoru između svih članica i da je dogovor o ubrzanom povećanju proizvodnje, kako je grupa i zvanično saopštila, bio reakcija na rast globalne ekonomske aktivnosti i mogućnosti za povećanje kapaciteta rafinerija poslije sezonskog održavanja.

U obraćanju tokom posjete ruskom ekonomskom forumu u junu, saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman kazao je da su rusko-saudijski odnosi “dobri kao i vrijeme u Rijadu”. Zamjenik ruskog premijera Aleksander Novak je kazao da Moskva može sarađivati sa OPEK-om plus i poslije 2022.

Američke demokrate traže od Bajdena da izvrši pritisak na Rijad kako bi izbacio Moskvu iz grupe OPEK plus, ali bi za Saudijce to značilo da odbace višegodišnje napore da uključe Rusiju u dogovor o proizvodnji.

Napori Saudijske Arabije da uključi Rusiju u OPEK datiraju još od 2001. godine, mada je tek sa formiranjem OPEK-a plus 2016. počela saradnja i dogovoreno smanjenje proizvodnje kako bi se podigle niske cijene nafte.

Grupa je dogovorila rekordna smanjenja proizvodnje ponovo 2020, kada je pandemija sasjekla potražnju, a cijena nafte prvi put put pala ispod nule. Dogovor iz 2020. godine podsticao je i tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp.

Ograničavanje proizvodnje dogovoreno 2020, biće poništeno do avgusta ove godine, mada ruska proizvodnja pada zbog zapadnih sankcija, što pokreće pitanja o obliku buduće saradnje.

Mohamed al-Fares, ministar za naftu Kuvajta, kazao je juče da je sadašnji plan OPEK-a plus za povećanje proizvodnje dovoljan za ispunjavanje rasta globalne potražnje.

Drugi ruski izvor tvrdi da je malo vjerovatno da će se način na koji OPEK plus funkcioniše promijeniti prije američkih izbora na sredini mandata, koji se održavaju u novembru kada bi republikanci mogli preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom od Bajdenovih demokrata.

Generalni sekretar OPEK-a Mohamed Barkindo ranije ovog mjeseca opisao je partnerstvo OPEK-a plus kao “sklonište i svetionik stabilnosti uprkos geopolitičkim previranjima”. On nije konkretno pomenuo Rusiju.

Veteranski analitičar OPEK-a Geri Ros kazao je: “Nakon što je preko 20 godina pokušavala da uključi Rusiju u upravljanje naftnim tržištem, Saudijska Arabija neće odustati od tog važnog partnerstva”.

Zalaganju Saudijske Arabije za brže povećanje proizvodnje nafte od strane članica OPEK plus grupe, koje je dogovoreno ovog mjeseca, prethodila je zakulisna diplomatija kako bi Rusija podržavala potez koji je uslijedio nakon poziva Sjedinjenih Država za većim isporukama, kazala su za Rojters dva upućena izvora.

Grupa OPEK plus – koja se sastoji od 13 članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i neformalne grupe država koje nijesu članice OPEK-a na čelu sa Rusijom – održale su juče onlajn sastanak i potvrdile odluku donijetu 2. juna da će u julu i avgustu na tržišta poslati dodatnih 648 000 barela nafte dnevno što je više u odnosu na prethodni plan koji je podrazumijevao povećanje od 432 000 barela dnevno. Većina dodatne proizvodne dolazi iz Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Odluku je pozdravila administracija predsjednika SAD Džoa Bajdena, koji će sredinom ovog mjeseca mjeseca u okviru turneje na Bliskom istoku posjetiti i Saudijsku Arabiju, prvi put od kako je preuzeo dužnost.

Diplomatija iza kulisa, koju su opisali izvori britanske agencije, ukazuje da je Rijad primoran da balansira u naporu da poboljša zategnute odnose sa SAD dok istovremeno podržava naftni savez sa Rusijom na čijem uspostavljanju je decenijama radio.

Bajden je juče, tokom posljednjeg dana NATO samita u Madridu, kazao da prilikom posjete Saudijskoj Arabiji neće direktno od lidera u Rijadu tražiti da još povećaju proizvodnju nafte. “Nagovijestio sam da smatram da svi generalno treba da povećaju proizvodnju nafte, a ne naročito Saudijci”, kazao je Bajden novinarima.

Međutim, Rojtersov izvor, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da su na povećanju proizvodnje OPEK plus grupe insistirale SAD. “Sjedinjene Države su se zalagale za to. Zatim su Saudijci morali da provjere sa Rusijom, i djelovalo je da je njima to u redu”, kazao je izvor.

Drugi izvor takođe je izjavio za britansku agenciju da se Rijad pažljivo konsultovao sa Moskvom, koja je pod sve većim pritiskom zbog sankcija SAD uvedenih zbog invazije na Ukrajinu.

Američke demokrate traže od Bajdena da izvrši pritisak na Rijad kako bi izbacio Moskvu iz grupe OPEK plus, ali bi za Saudijce to značilo da odbace višegodišnje napore da uključe Rusiju u dogovor o proizvodnji.

OPEK plus je formiran 2016. godine ali je Rijad godinama prije toga radio na tome da uspostavi saradnju između dva najveća svjetska proizvođača nafte.

“Bilo je veoma važno zadržati Rusiju u grupi OPEK plus”, kazao je za Rojters jedan delegat iz grupe, potvrđujući komentare analitičara koji tvrde da Saudijska Arabija prije želi da zadrži Rusiju kako bi pojačala uticaj na tržišta nafte nego iz bilo kakvih političkih razloga.

Izvor upućen u način razmišljanja Rusije kazao je da Moskva ima korist od članstva u OPEK-u plus u trenutku kada zapad želi da je Izoluje zbog Ukrajine.

“Saudijci uživaju u visokim cijenama dok je Rusima neophodna zagarantovana podrška OPEK-a plus u sadašnjim okolnostima”, kazao je izvor. “Nikoga ne zanima kolaps na tržištu”.

Tokom posjete Rijadu Bajden će se sastati sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom (MbS), de fakto vladarom kraljevstva čiji su odnosi sa američkim predsjednikom zategnuti zbog brojnih pitanja počev od ubistva saudijskog novinara u Turskoj do rata u Jemenu. Bajden će se tokom turneje sastati i sa drugim zalivskim liderima.

Sa druge strane, ruski izvor tvrdi da su odnosi između ruskog predsjednika Vladimira Putina i MbS “prilično prisni”.

Izvor iz OPEK-a plus kazao je da je politika proizvodnje uvijek bila zasnovana na dogovoru između svih članica i da je dogovor o ubrzanom povećanju proizvodnje, kako je grupa i zvanično saopštila, bio reakcija na rast globalne ekonomske aktivnosti i mogućnosti za povećanje kapaciteta rafinerija poslije sezonskog održavanja.

U obraćanju tokom posjete ruskom ekonomskom forumu u junu, saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman kazao je da su rusko-saudijski odnosi “dobri kao i vrijeme u Rijadu”. Zamjenik ruskog premijera Aleksander Novak je kazao da Moskva može sarađivati sa OPEK-om plus i poslije 2022.

Američke demokrate traže od Bajdena da izvrši pritisak na Rijad kako bi izbacio Moskvu iz grupe OPEK plus, ali bi za Saudijce to značilo da odbace višegodišnje napore da uključe Rusiju u dogovor o proizvodnji.

Napori Saudijske Arabije da uključi Rusiju u OPEK datiraju još od 2001. godine, mada je tek sa formiranjem OPEK-a plus 2016. počela saradnja i dogovoreno smanjenje proizvodnje kako bi se podigle niske cijene nafte.

Grupa je dogovorila rekordna smanjenja proizvodnje ponovo 2020, kada je pandemija sasjekla potražnju, a cijena nafte prvi put put pala ispod nule. Dogovor iz 2020. godine podsticao je i tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp.

Ograničavanje proizvodnje dogovoreno 2020, biće poništeno do avgusta ove godine, mada ruska proizvodnja pada zbog zapadnih sankcija, što pokreće pitanja o obliku buduće saradnje.

Mohamed al-Fares, ministar za naftu Kuvajta, kazao je juče da je sadašnji plan OPEK-a plus za povećanje proizvodnje dovoljan za ispunjavanje rasta globalne potražnje.

Drugi ruski izvor tvrdi da je malo vjerovatno da će se način na koji OPEK plus funkcioniše promijeniti prije američkih izbora na sredini mandata, koji se održavaju u novembru kada bi republikanci mogli preuzeti kontrolu nad Predstavničkim domom od Bajdenovih demokrata.

Generalni sekretar OPEK-a Mohamed Barkindo ranije ovog mjeseca opisao je partnerstvo OPEK-a plus kao “sklonište i svetionik stabilnosti uprkos geopolitičkim previranjima”. On nije konkretno pomenuo Rusiju.

Veteranski analitičar OPEK-a Geri Ros kazao je: “Nakon što je preko 20 godina pokušavala da uključi Rusiju u upravljanje naftnim tržištem, Saudijska Arabija neće odustati od tog važnog partnerstva”.