Zgrada Bosanskog narodnog pozorišta Zenica već nekoliko godina uslijed oštećenja ravnog krova prokišnjava, a fleke na zidovima ostavljaju ružan dojam posjetiocima koji dolaze u najveću teatarsku zgradu u BiH.

Bosansko narodno pozorište Zenica djelo je bh. akademika Jahiela Fincija i Zlatka Ugljena te predstavlja kulturni spomenik, najveća teatarska zgrada u BiH i treća po veličini na području bivše Jugoslavije.

Specifična je zbog svog izgleda, a upravo ravni krov je njen najveći problem jer već neko vrijeme pokazuje znakove prokišnjavanja. Skoro 20-ak godina ova ustanova prokišnjava, dopisi se slali, rađene su studije, spominjao se ovaj problem osnivaču kada god je bilo prilike, ali krov i dalje kisne te je pitanje kada će posjetioci izlaziti mokri iz sale za predstave.

Direktor BNP-a Miroljub Mijatović je kazao da su manja prokišnjavanja pokušavali sanirati vlastitim snagama i sredstvima, a predračuni koji su rađeni za detaljni sanaciju ravnog krova prije par godina, danas nisu iskoristivi zbog promjene cijena, novih tehnoloških dostignuća i materijala. Kaže da se o ovom problemu priča, ali da nemaju pomoći finansijera i osnivača.

– Uz obnovu dijela fasade i staklenih ploha u medijima je najavljivana i hidroizolacija ravnog krova. Prilikom prezentiranja izvještaja o radu na Gradskom vijeću prošle godine, postavljano je pitanje o prokišnjavanju i tada se ponovo govorilo o tome. Od tada do danas smo poduzeli neke korake koje smo mi sami mogli. Prije dva mjeseca smo sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i vlastitim sredstavima, završili dokument kojim se propisuju mjere energetske efikasnosti i koji danas predstavlja ključni dokument koji je potreban za dalji rad na utopljavanju i rješavanju problema krova – kaže Mijatović te dodaje:

– Sada je potrebno izraditi glavni projekat troškova sanacije krova, pa tek onda je moguće tražiti potencijalne donatore, fondove, grantove i budžetska sredstva. Svakako da za izradu potrebne dokumentacije očekujemo finansijsku pomoć i podršku Grada Zenice i Zeničko-dobojskog kantona, uzimajući u obzir i da smo jedina profesionalna teatarska kuća u kantonu.

Na pitanje ko je odgovoran za prokišnjavanje krova najveće teatarske zgrade u BiH kaže da je kriv hronični nedostatak novca kada su institucije kulture u pitanju.

Grad i Kanton finansiraju BNP u dijelu sredstava za plaće, materijalne troškova i dio produkcije. Međutim, kada su infrastrukturna ulaganja u pitanju, dodatnog novca nema ni s jednog nivoa vlasti pa ni sa nivoa Federacije, a potrebno je, kako kaže, da bude planiran u budžetima.

S obzirom da svaka kiša nanosi više štete krovu i ovoj ustanovi, na pitanje šta se planira uraditi do jeseni, Mijatović kaže da je cilj upotpuniti potrebnu dokumentaciju i uz energetski audit je prevesti na engleski jezik i stvoriti uvjete za slanej na javne pozive stranih organizacija koje bi potencijalno mogle biti zainteresirane za ulaganej u BNP Zenica.

– Također, u narednim mjesecima se rade i budžetske projekcije Grada i Kantona te se nadamo da će krov naše teatarske kuće i tamo biti stavka koja bi se morala realizirati. Napominjemo da smo često domaćini osnovnim i srednjim školama, vrtićima, osnovnoj i srednjoj muzičkoj školi, na našim scenama se dešavaju svi značajni koncerti klasične muzike, kao i popularnih izvođača, programi kulturno-umjetničkih društava, promocije knjiga, izložbe i tribine. Dakle, naš prostor nije samo i jedino prostor u kome se igraju teatarske predstave, nego multifunkcionalan prostor od kojeg svi kulturni oblici i stvaraoci imaju koristi – zaključio je Mijatović u razgovoru za Klix.ba.

Zgrada Bosanskog narodnog pozorišta Zenica već nekoliko godina uslijed oštećenja ravnog krova prokišnjava, a fleke na zidovima ostavljaju ružan dojam posjetiocima koji dolaze u najveću teatarsku zgradu u BiH.

Bosansko narodno pozorište Zenica djelo je bh. akademika Jahiela Fincija i Zlatka Ugljena te predstavlja kulturni spomenik, najveća teatarska zgrada u BiH i treća po veličini na području bivše Jugoslavije.

Specifična je zbog svog izgleda, a upravo ravni krov je njen najveći problem jer već neko vrijeme pokazuje znakove prokišnjavanja. Skoro 20-ak godina ova ustanova prokišnjava, dopisi se slali, rađene su studije, spominjao se ovaj problem osnivaču kada god je bilo prilike, ali krov i dalje kisne te je pitanje kada će posjetioci izlaziti mokri iz sale za predstave.

Direktor BNP-a Miroljub Mijatović je kazao da su manja prokišnjavanja pokušavali sanirati vlastitim snagama i sredstvima, a predračuni koji su rađeni za detaljni sanaciju ravnog krova prije par godina, danas nisu iskoristivi zbog promjene cijena, novih tehnoloških dostignuća i materijala. Kaže da se o ovom problemu priča, ali da nemaju pomoći finansijera i osnivača.

– Uz obnovu dijela fasade i staklenih ploha u medijima je najavljivana i hidroizolacija ravnog krova. Prilikom prezentiranja izvještaja o radu na Gradskom vijeću prošle godine, postavljano je pitanje o prokišnjavanju i tada se ponovo govorilo o tome. Od tada do danas smo poduzeli neke korake koje smo mi sami mogli. Prije dva mjeseca smo sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i vlastitim sredstavima, završili dokument kojim se propisuju mjere energetske efikasnosti i koji danas predstavlja ključni dokument koji je potreban za dalji rad na utopljavanju i rješavanju problema krova – kaže Mijatović te dodaje:

– Sada je potrebno izraditi glavni projekat troškova sanacije krova, pa tek onda je moguće tražiti potencijalne donatore, fondove, grantove i budžetska sredstva. Svakako da za izradu potrebne dokumentacije očekujemo finansijsku pomoć i podršku Grada Zenice i Zeničko-dobojskog kantona, uzimajući u obzir i da smo jedina profesionalna teatarska kuća u kantonu.

Na pitanje ko je odgovoran za prokišnjavanje krova najveće teatarske zgrade u BiH kaže da je kriv hronični nedostatak novca kada su institucije kulture u pitanju.

Grad i Kanton finansiraju BNP u dijelu sredstava za plaće, materijalne troškova i dio produkcije. Međutim, kada su infrastrukturna ulaganja u pitanju, dodatnog novca nema ni s jednog nivoa vlasti pa ni sa nivoa Federacije, a potrebno je, kako kaže, da bude planiran u budžetima.

S obzirom da svaka kiša nanosi više štete krovu i ovoj ustanovi, na pitanje šta se planira uraditi do jeseni, Mijatović kaže da je cilj upotpuniti potrebnu dokumentaciju i uz energetski audit je prevesti na engleski jezik i stvoriti uvjete za slanej na javne pozive stranih organizacija koje bi potencijalno mogle biti zainteresirane za ulaganej u BNP Zenica.

– Također, u narednim mjesecima se rade i budžetske projekcije Grada i Kantona te se nadamo da će krov naše teatarske kuće i tamo biti stavka koja bi se morala realizirati. Napominjemo da smo često domaćini osnovnim i srednjim školama, vrtićima, osnovnoj i srednjoj muzičkoj školi, na našim scenama se dešavaju svi značajni koncerti klasične muzike, kao i popularnih izvođača, programi kulturno-umjetničkih društava, promocije knjiga, izložbe i tribine. Dakle, naš prostor nije samo i jedino prostor u kome se igraju teatarske predstave, nego multifunkcionalan prostor od kojeg svi kulturni oblici i stvaraoci imaju koristi – zaključio je Mijatović u razgovoru za Klix.ba.