Visoki predstavnik za vanjske odnose i sigurnosnu politiku Evropske unije (EU) Josep Borrell izjavio je kako bi EU trebala odustati od principa jednoglasnosti, koje joj onemogućuje donošenje važnih odluka u trenutku kada je proširenje ponovno na dnevnom redu, javlja Anadolu Agency (AA).

Borrell je napisao članak u vezi s rezultatima prošlosedmičnog summita čelnika EU-a.

– Kako potičemo proširenje EU-a, trebali bismo uložiti sličan napor za reformu EU-a i našeg donošenja odluka. Zato što bi proširena EU trebala moći djelovati lakše. To također znači sužavanje obima pravila konsenzusa u vanjskoj politici i drugim područjima, donošenje više odluka s kvalificiranom većinom glasova – naveo je Borrell.

Borell je istakao da je EU-u trebao mjesec dana da prihvati 6. paket sankcija Rusiji krajem maja, međutim neke od stavki dogovorenih u Vijeću (kao što je sankcija patrijarhu Ruske pravoslavne crkve Kirilu) nisu mogle odraziti se u konačnom paketu.

– Sličnu dinamiku smo doživjeli u otpočinjanju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, pri čemu je jedna zemlja (Bugarska) blokirala odluku koju bi svi ostali mogli prihvatiti – naveo je Borrell.

Borrell je istakao da sistem jednoglasnosti ima negativne posljedice po kredibilitet i efikasnost EU-a.

Naveo da su ideju Evropske političke zajednice francuskog predsjednika Emmanuela Macrona prihvatili svi lideri na samitu.

– Evropska politička zajednica može omogućiti zemljama kandidatima da odmah učestvuju u različitim politikama EU-a. Također može obuhvatiti, ako žele, određene zemlje od kojih se ne traži da se pridruže Uniji, kao što su Norveška, Švicarska ili Velika Britanija – naveo je Borrell.

Visoki predstavnik za vanjske odnose i sigurnosnu politiku Evropske unije (EU) Josep Borrell izjavio je kako bi EU trebala odustati od principa jednoglasnosti, koje joj onemogućuje donošenje važnih odluka u trenutku kada je proširenje ponovno na dnevnom redu, javlja Anadolu Agency (AA).

Borrell je napisao članak u vezi s rezultatima prošlosedmičnog summita čelnika EU-a.

– Kako potičemo proširenje EU-a, trebali bismo uložiti sličan napor za reformu EU-a i našeg donošenja odluka. Zato što bi proširena EU trebala moći djelovati lakše. To također znači sužavanje obima pravila konsenzusa u vanjskoj politici i drugim područjima, donošenje više odluka s kvalificiranom većinom glasova – naveo je Borrell.

Borell je istakao da je EU-u trebao mjesec dana da prihvati 6. paket sankcija Rusiji krajem maja, međutim neke od stavki dogovorenih u Vijeću (kao što je sankcija patrijarhu Ruske pravoslavne crkve Kirilu) nisu mogle odraziti se u konačnom paketu.

– Sličnu dinamiku smo doživjeli u otpočinjanju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, pri čemu je jedna zemlja (Bugarska) blokirala odluku koju bi svi ostali mogli prihvatiti – naveo je Borrell.

Borrell je istakao da sistem jednoglasnosti ima negativne posljedice po kredibilitet i efikasnost EU-a.

Naveo da su ideju Evropske političke zajednice francuskog predsjednika Emmanuela Macrona prihvatili svi lideri na samitu.

– Evropska politička zajednica može omogućiti zemljama kandidatima da odmah učestvuju u različitim politikama EU-a. Također može obuhvatiti, ako žele, određene zemlje od kojih se ne traži da se pridruže Uniji, kao što su Norveška, Švicarska ili Velika Britanija – naveo je Borrell.