Grčki premijer Kyriakos Micotakis izjavio je u petak da bi Evropska unija trebalo da ponudi integraciju svih šest zemalja zapadnog Balkana u EU do 2033. godine, što je, kako je rekao, “hrabar, ali neophodan korak”.

Ruska invazija na Ukrajinu dala je novi osjećaj hitnosti potrebe za povezivanjem Crne Gore, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova sa 27-članom EU, dijelom kako bi se suprotstavilo rastućem ruskom i kineskom uticaju u regionu. Povezivanje bi moglo podrazumijevati punopravno članstvo ili alternativnu zajednicu.

U članku objavljenom u Politicu uoči samita u Grčkoj o Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), Mitsotakis je rekao da EU treba da dokaže “da kada iznese viziju, da ima namjeru i kapacitet da je slijedi”, prenosi Reuters.

Vizija pristupanja u EU, za region, rekao je, postala je “mutna, blijedi u očima frustriranih i razočaranih građana” jer je širenje EU zastalo posljednjih godina zbog zabrinutosti za sigurnost, upravljanje i migracije.

Samit EU-Zapadni Balkan zakazan je za 23. juni.

– Moja poruka danas je jasna: u skladu sa postavljenim kriterijumima, hajde da ponudimo integraciju cijelog zapadnog Balkana u EU do 2033. godine – ambiciozan, ali ostvariv vremenski okvir. Ovo se davno trebalo desiti – rekao je Micotakis.

Prvi korak mora biti odluka za dvije sedmice u Briselu da se deblokira put Sjeverne Makedonije i Albanije – dodao je on.

Micotakis je naglasio kako Grčka pokušava da pojača svoju ulogu na Balkanu jer je izašla iz finansijske krize koja je narušila njen imidž.

Očekuje se da će njemački kancelar Olaf Scholz, koji u petak počinje dvodnevnu turneju po zapadnom Balkanu, također otputovati u Solun na sjeveru Grčke na večeru sa 13 učesnika SEECP-a.

Pridružit će im se predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.

Grčki premijer Kyriakos Micotakis izjavio je u petak da bi Evropska unija trebalo da ponudi integraciju svih šest zemalja zapadnog Balkana u EU do 2033. godine, što je, kako je rekao, “hrabar, ali neophodan korak”.

Ruska invazija na Ukrajinu dala je novi osjećaj hitnosti potrebe za povezivanjem Crne Gore, Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Kosova sa 27-članom EU, dijelom kako bi se suprotstavilo rastućem ruskom i kineskom uticaju u regionu. Povezivanje bi moglo podrazumijevati punopravno članstvo ili alternativnu zajednicu.

U članku objavljenom u Politicu uoči samita u Grčkoj o Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), Mitsotakis je rekao da EU treba da dokaže “da kada iznese viziju, da ima namjeru i kapacitet da je slijedi”, prenosi Reuters.

Vizija pristupanja u EU, za region, rekao je, postala je “mutna, blijedi u očima frustriranih i razočaranih građana” jer je širenje EU zastalo posljednjih godina zbog zabrinutosti za sigurnost, upravljanje i migracije.

Samit EU-Zapadni Balkan zakazan je za 23. juni.

– Moja poruka danas je jasna: u skladu sa postavljenim kriterijumima, hajde da ponudimo integraciju cijelog zapadnog Balkana u EU do 2033. godine – ambiciozan, ali ostvariv vremenski okvir. Ovo se davno trebalo desiti – rekao je Micotakis.

Prvi korak mora biti odluka za dvije sedmice u Briselu da se deblokira put Sjeverne Makedonije i Albanije – dodao je on.

Micotakis je naglasio kako Grčka pokušava da pojača svoju ulogu na Balkanu jer je izašla iz finansijske krize koja je narušila njen imidž.

Očekuje se da će njemački kancelar Olaf Scholz, koji u petak počinje dvodnevnu turneju po zapadnom Balkanu, također otputovati u Solun na sjeveru Grčke na večeru sa 13 učesnika SEECP-a.

Pridružit će im se predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.