Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini, posebno u oblasti visokog obrazovanja, i pored stalnih priča o reformama, po mišljenju mnogih, na izuzetno je lošem nivou i svjetlosnim godinama udaljen od idealnog. Hiperprodukcija sumnjivih diploma, privatni fakulteti kao unosan biznis niču kao gljive poslije kiše, a i one u državnom vlasništvu svako malo potresaju neke afere.

Među posljednjim za koje se zna su dvije optužnice, potvrđene protiv visokorangiranih osoba Univerzita u Tuzli i Zenici.

Nermina Hadžigrahić, rekotorica Univerziteta u Tuzli, potvrđenom optužnicom tereti se za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Ona je nedavno pred Općinskim sudom u Tuzli negirala krivnju po optužnici koja je tereti da nije ispoštovala odluku suda, kojom je naloženo poništenje konkursa za izbor kandidata za docenta u naučno-nastavnoj oblasti “biljna proizvodnja, šumarstvo i ribarstvo” na Tehnološkom fakultetu.

Prema optužnici, ona, i pored odluke suda, nije prekinula radni odnos osobi izabranoj na toj mjesto, čime joj je pribavila nezakonitu imovinsku korist.
Rektorica Univerziteta u Tuzli negirala krivnju za zloupotrebu položaja
Univerzitet u Zenici također je u posljednje vrijeme u fokusu istražnih organa. U decembru prošle godine pred Općinskim sudom u tom gradu potvrđena je optužnica protiv bivšeg rektora Univerziteta u Zenici Damira Kukića, kao i Alaudina Brkića, Nedžada Polića i Ilhana Bušatlića zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.

Ovom optužnicom Kukić se tereti da je u svojstvu dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici u namjeri pribavljanja nezakonite imovinske koristi dodatno radio kao profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Za ovo je imao odobrenje Senata, ali da to čini van radnog vremena, međutim on je to činio u toku radnog vremena, a odlaske je pravdao “službenim putovanjima”. Na teret mu je stavljeno i angažiranje penzionisanog profesora Slave Kukića, bez raspisivanja konkursa.

Brkić, Polić i Bušatlić su, prema optužnici, od 2017. do 2019. s namjerom pribavljanja koristi za sebe i drugog postupili suprotno odredbama Zakona o visokom obrazovanju ZDK tako što je Brkić pribavio sebi korist u vidu dodatnog angažovanja na drugoj visokoškolskoj ustanovi u Mostaru bez prethodnog odobrenja Senata. Bušatlić se tereti da je pribavio korist Brkiću u vidu retroaktivnog pribavljanja tog odobrenja, odnosno, prikrivanja neregularnosti dodatnog angažmana. Na sličan način i Polić je pribavio korist Brkiću u vidu omogućavanja retroaktivnog pribavljanja odobrenja.

Svi oni su pred Sudom, u februaru ove godine, negirali krivnju za ova krivična djela.

Kompletna ova optužnica javno je dostupna na stanici Tužilaštva ZDK na ovom linku.

Ono što na prvi pogled privlači pažnju je da pored imena optuženog Ilhana Bušatlića, bivšeg dekana Tehnološko-metalurškog fakulteta i aktuelnog prorektora za finansije i razvoj Univerziteta u Zenici stoji da je on ranije osuđivan.

Radi se, naime, o presudi Općinskog suda u Bugojnu iz 2018. godine koja je također javno dostupna na ovom linku, a kojom je Bušatlić, zajedno sa suoptuženikom Irhadom Čurićem osuđen za nanošenje tjelesnih povreda. Presuda je koji mjesec kasnije postala i pravosnažna.

Njih dvojica su, prema presudi, u novembru 2011. godine u ugostiteljskom objektu “Bor” u mjesu Vrbanja kod Bugojna, napali oštećenog Darka Kajića, kojeg su “udarali zatvorenim pesnicama po glavi i nanijeli mu povrede u vidu nagnječenja poglavine, krvnih podljeva oko oba oka, kao i iščašenje donjeg desnog zuba – sjekutića”.

Iz presude se jasno vidi da je optužnica Kantonalnog tužilaštva u Travniku za ovo krivično djelo podignuta u maju 2015. godine.

Dvije i po godine kasnije na web stranici Univerziteta objavljen je konkurs za dekana, također i dalje dostupan na ovom linku, na koji se Bušatlić prijavio i nakon provedene procedure izabran je za dekana Metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta u Zenici. Kao jedan od uvjeta konkursa, a što se može vidjeti u tekstu konkursa je i taj “da da se protiv kandidata za dekana ne vodi sudski postupak za krivično djelo i privredni prijestup nespojiv s funkcijom dekana”.

Mediji su i ranije problematizirali pitanje o tome kako je Bušatlić, ako je u to vrijeme protiv njega vođen postupak, dokazao Univerzitetu da se protiv njega ne vodi postupak.

Upit o tome kada je i kako predmet pravosnažno okončan, koje sankcije su izrečene optuženima, kada se izrečene sankcije brišu iz kaznene evidencije i da li su im se optuženi u međuvremenu obraćali za sa zahtjevom za izdavanje izvoda iz kaznene evidencije poslali smo Općinskom sudu u Bugojnu.

– U vezi vašeg zahtjeva kojim tražite dostavljanje informacije o predmetu br. 46 0 K 060657 17 K, odnosno u krivičnom postupku protiv optuženih Ilhana Bušatlića i Irhada Čurića iz Bugojna, obvaještavamo Vas da je uvidom u spis utvrđeno da je u tom predmetu vođen krivični postupak protiv imenovanih radi počinjenja krivičnog djela laka tjelesna povreda iz čl. 173. st. 1. KZ FBiH i teška tjelesna povreda iz čl. 172. st. 1. KZ FBiH.

Dana 05.10.2018. godine donesena je presuda kojom su imenovanim radi počinjenja krivičnog djela laka tjelesna povreda izrečene novčane kazne u iznosu od po 600 KM, a istovremeno su oslobođeni da su počinili krivično djelo teška tjelesna povreda.

Presuda je pravosnažna sa danom 11.03.2019. godine. Dana 24.04.2019. izvršili su plaćanje izrečenih novčanih kazni te troškova postupka.

Što se tiče postupka brisanja kazne, obavještavamo vas da su imenovani tek podnijeli prijedloge za brisanje navedenih kazni te da još nisu donesena rješenja o brisanju. Članom 125. st. 1. tačka c. KZ FBiH, propisano je da se osuda na novčanu kaznu i kaznu zatvora u trajanju do 1 (jedne) godine, briše iz kaznene evidencije po proteku roka od 3 godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne ako za to vrijeme osuđeni ne počini nova krivična djela – navedeno je u odgovoru Suda na naš upit.

Iz Suda su nam također kazali da, što se tiče informacije da li su se imenovani obraćali sudu sa zahtjevom za izvod iz kaznene evidencije, te izvode izdaje policija po mjestu rođenja osobe, a ne Sud.

Ukoliko je Bušatliću, umjesto potvrde određenog organa bilo dovoljno da samo da vlastitu izjavu o tome da se protiv njega ne vodi krivični postupak, više je nego jasno da je on u vrijeme konkurisanja morao biti svjestan da protiv njega postoji potvrđena optužnica. Da li je to naveo ili prešutio, u ovom trenutku, nije poznato.

Slična situacija ponovila se i prilikom izbora na mjesto prorektora za finasije Univerziteta u Zenici kada je Bušatlić, za kojeg je glasalo 24 od 27 članova Senata, izabran za prorektora za finansije UNZE. Izabran je krajem januara 2020. godine, odnosno 10 mjeseci nakon što mu je kazna za nanošenje povreda postala pravosnažna.

Prema napisima medija, zbog ovih “manevara” navodno se protiv Bušatlića vodi određena istraga, zbog čega smo kontaktirali i Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona sa upitom koliko predmeta u toj pravosudnoj instituciji postoji protiv Ilhana Bušatlića, te na što se odnose.

Iz Tužilaštva ZDK su u odgovoru na naš upit naveli da protiv Bušatlića imaju evidentirana dva predmeta. Prvi se odnosi na već ranije spomenutu istragu koja je okončana podizanjem optužnice protiv Damira Kukića i ostalih, dok je drugi predmet evidentiran na osnovu akta Federalne uprave policije u čijem prilogu su dostavljene anonimne prijave koje se odnose na korupciju u visokom obrazovanju na Univerzitetu u Zenici.

Iz Tužilaštva nam nisu saopćili detalje ovih prijava budući da su one, kako su naveli, u fazi prijave.

Faktor je i od Rektorata zatražio objašnjenje kako je pravosnažno osuđena osoba mogla biti izabrana na mjesto dekana, a kasnije i prorektora za finansije, a s obzirom na to da se u najnovijoj optužnici navodi da je osoba ranije osuđivana, dakle presuda nije brisana iz evidencije, ali je naš prvi upit, što zbog godišnjih odmora službenika, što zbog određenih tehničkih problema, “zalutao” negdje na putu do Zenice.

Nakon tog saznanja, smo ponovili upit, te dobili potvrdu da je on zaprimljen u ovoj visokoškolskoj instituciji.

Ukoliko nam iz Rektorata u narednim danima dostave odgovore na postavljena pitanja, mi ćemo ih i objaviti.

Faktor je o ovome pokušao razgovarati i lično sa rektorom Bušatlićem, ali prije nego što smo mu uspjeli postaviti i jedno pitanje, optužio nas je da smo neozbiljni što ga zovemo telefonom, kao i da radimo po nalogu nama nepoznate osobe.

– To je vrlo neozbiljno od vas da tako zovete telefonom i postavljate pitanja. Imate moj e-mail, postavite pitanja konkretna, ja ću vam sve odmah odgovoriti pod uslovom da ćete objaviti u potpunosti moje odgovore. Pošaljite mi e- mailom konkretna pitanja, ja ću vam na svako konkretno pitanje dati konkretan odgovoru nadi da ćete vi to objaviti a ne da radite vi to po narudžbi dr. Čehića – poručio nam je Bušatlić.

Potom nas je posavjetovao da “pritom uđemo u procedure i zakonske propise ko može biti imenovan, ko ne može, šta su pravne posljedice osude, ko može biti biran, ko ne može biti biran, ko može biti imenovan na funkciju…”

– Po tome vam Tegeltija nikad ne bi mogao biti predsjedavajući Vijeća ministara, ne bi Alija Izetbegović mogao biti predsjednik nikada. Stoga vam predlažem da mi pošaljete upite, na sve i jedno pitanje dobit ćete odgovor i skeniran svaki dokument na koji se budem u odgovoru pozivao. Dobit ćete u toku istog dana ili sutradan odgovor – kazao je Bušatlić.

Odmah po okončanju razgovora, kako smo i obećali, Bušatliću smo na e-mail adresu koju nam je sam dao, poslali pismeni upit sa tri ili četiri više nego konkretna pitanja.

To je bilo u srijedu. Odgovor od Bušatlića nismo dobili ni isti, a ni sljedeći dan, kako nam je to obećao, pa smo u petak, treći dan od slanja upita, odlučili da ga na to podsjetimo telefonom.

Ovog puta na naše telefonske pozive uopće nije odgovorio.

Odgovori Bušatlića o cijelom slučaju bit će objavljeni kad ih dostavi redakciji Faktora.

Obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini, posebno u oblasti visokog obrazovanja, i pored stalnih priča o reformama, po mišljenju mnogih, na izuzetno je lošem nivou i svjetlosnim godinama udaljen od idealnog. Hiperprodukcija sumnjivih diploma, privatni fakulteti kao unosan biznis niču kao gljive poslije kiše, a i one u državnom vlasništvu svako malo potresaju neke afere.

Među posljednjim za koje se zna su dvije optužnice, potvrđene protiv visokorangiranih osoba Univerzita u Tuzli i Zenici.

Nermina Hadžigrahić, rekotorica Univerziteta u Tuzli, potvrđenom optužnicom tereti se za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Ona je nedavno pred Općinskim sudom u Tuzli negirala krivnju po optužnici koja je tereti da nije ispoštovala odluku suda, kojom je naloženo poništenje konkursa za izbor kandidata za docenta u naučno-nastavnoj oblasti “biljna proizvodnja, šumarstvo i ribarstvo” na Tehnološkom fakultetu.

Prema optužnici, ona, i pored odluke suda, nije prekinula radni odnos osobi izabranoj na toj mjesto, čime joj je pribavila nezakonitu imovinsku korist.
Rektorica Univerziteta u Tuzli negirala krivnju za zloupotrebu položaja
Univerzitet u Zenici također je u posljednje vrijeme u fokusu istražnih organa. U decembru prošle godine pred Općinskim sudom u tom gradu potvrđena je optužnica protiv bivšeg rektora Univerziteta u Zenici Damira Kukića, kao i Alaudina Brkića, Nedžada Polića i Ilhana Bušatlića zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.

Ovom optužnicom Kukić se tereti da je u svojstvu dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici u namjeri pribavljanja nezakonite imovinske koristi dodatno radio kao profesor na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Za ovo je imao odobrenje Senata, ali da to čini van radnog vremena, međutim on je to činio u toku radnog vremena, a odlaske je pravdao “službenim putovanjima”. Na teret mu je stavljeno i angažiranje penzionisanog profesora Slave Kukića, bez raspisivanja konkursa.

Brkić, Polić i Bušatlić su, prema optužnici, od 2017. do 2019. s namjerom pribavljanja koristi za sebe i drugog postupili suprotno odredbama Zakona o visokom obrazovanju ZDK tako što je Brkić pribavio sebi korist u vidu dodatnog angažovanja na drugoj visokoškolskoj ustanovi u Mostaru bez prethodnog odobrenja Senata. Bušatlić se tereti da je pribavio korist Brkiću u vidu retroaktivnog pribavljanja tog odobrenja, odnosno, prikrivanja neregularnosti dodatnog angažmana. Na sličan način i Polić je pribavio korist Brkiću u vidu omogućavanja retroaktivnog pribavljanja odobrenja.

Svi oni su pred Sudom, u februaru ove godine, negirali krivnju za ova krivična djela.

Kompletna ova optužnica javno je dostupna na stanici Tužilaštva ZDK na ovom linku.

Ono što na prvi pogled privlači pažnju je da pored imena optuženog Ilhana Bušatlića, bivšeg dekana Tehnološko-metalurškog fakulteta i aktuelnog prorektora za finansije i razvoj Univerziteta u Zenici stoji da je on ranije osuđivan.

Radi se, naime, o presudi Općinskog suda u Bugojnu iz 2018. godine koja je također javno dostupna na ovom linku, a kojom je Bušatlić, zajedno sa suoptuženikom Irhadom Čurićem osuđen za nanošenje tjelesnih povreda. Presuda je koji mjesec kasnije postala i pravosnažna.

Njih dvojica su, prema presudi, u novembru 2011. godine u ugostiteljskom objektu “Bor” u mjesu Vrbanja kod Bugojna, napali oštećenog Darka Kajića, kojeg su “udarali zatvorenim pesnicama po glavi i nanijeli mu povrede u vidu nagnječenja poglavine, krvnih podljeva oko oba oka, kao i iščašenje donjeg desnog zuba – sjekutića”.

Iz presude se jasno vidi da je optužnica Kantonalnog tužilaštva u Travniku za ovo krivično djelo podignuta u maju 2015. godine.

Dvije i po godine kasnije na web stranici Univerziteta objavljen je konkurs za dekana, također i dalje dostupan na ovom linku, na koji se Bušatlić prijavio i nakon provedene procedure izabran je za dekana Metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta u Zenici. Kao jedan od uvjeta konkursa, a što se može vidjeti u tekstu konkursa je i taj “da da se protiv kandidata za dekana ne vodi sudski postupak za krivično djelo i privredni prijestup nespojiv s funkcijom dekana”.

Mediji su i ranije problematizirali pitanje o tome kako je Bušatlić, ako je u to vrijeme protiv njega vođen postupak, dokazao Univerzitetu da se protiv njega ne vodi postupak.

Upit o tome kada je i kako predmet pravosnažno okončan, koje sankcije su izrečene optuženima, kada se izrečene sankcije brišu iz kaznene evidencije i da li su im se optuženi u međuvremenu obraćali za sa zahtjevom za izdavanje izvoda iz kaznene evidencije poslali smo Općinskom sudu u Bugojnu.

– U vezi vašeg zahtjeva kojim tražite dostavljanje informacije o predmetu br. 46 0 K 060657 17 K, odnosno u krivičnom postupku protiv optuženih Ilhana Bušatlića i Irhada Čurića iz Bugojna, obvaještavamo Vas da je uvidom u spis utvrđeno da je u tom predmetu vođen krivični postupak protiv imenovanih radi počinjenja krivičnog djela laka tjelesna povreda iz čl. 173. st. 1. KZ FBiH i teška tjelesna povreda iz čl. 172. st. 1. KZ FBiH.

Dana 05.10.2018. godine donesena je presuda kojom su imenovanim radi počinjenja krivičnog djela laka tjelesna povreda izrečene novčane kazne u iznosu od po 600 KM, a istovremeno su oslobođeni da su počinili krivično djelo teška tjelesna povreda.

Presuda je pravosnažna sa danom 11.03.2019. godine. Dana 24.04.2019. izvršili su plaćanje izrečenih novčanih kazni te troškova postupka.

Što se tiče postupka brisanja kazne, obavještavamo vas da su imenovani tek podnijeli prijedloge za brisanje navedenih kazni te da još nisu donesena rješenja o brisanju. Članom 125. st. 1. tačka c. KZ FBiH, propisano je da se osuda na novčanu kaznu i kaznu zatvora u trajanju do 1 (jedne) godine, briše iz kaznene evidencije po proteku roka od 3 godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne ako za to vrijeme osuđeni ne počini nova krivična djela – navedeno je u odgovoru Suda na naš upit.

Iz Suda su nam također kazali da, što se tiče informacije da li su se imenovani obraćali sudu sa zahtjevom za izvod iz kaznene evidencije, te izvode izdaje policija po mjestu rođenja osobe, a ne Sud.

Ukoliko je Bušatliću, umjesto potvrde određenog organa bilo dovoljno da samo da vlastitu izjavu o tome da se protiv njega ne vodi krivični postupak, više je nego jasno da je on u vrijeme konkurisanja morao biti svjestan da protiv njega postoji potvrđena optužnica. Da li je to naveo ili prešutio, u ovom trenutku, nije poznato.

Slična situacija ponovila se i prilikom izbora na mjesto prorektora za finasije Univerziteta u Zenici kada je Bušatlić, za kojeg je glasalo 24 od 27 članova Senata, izabran za prorektora za finansije UNZE. Izabran je krajem januara 2020. godine, odnosno 10 mjeseci nakon što mu je kazna za nanošenje povreda postala pravosnažna.

Prema napisima medija, zbog ovih “manevara” navodno se protiv Bušatlića vodi određena istraga, zbog čega smo kontaktirali i Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona sa upitom koliko predmeta u toj pravosudnoj instituciji postoji protiv Ilhana Bušatlića, te na što se odnose.

Iz Tužilaštva ZDK su u odgovoru na naš upit naveli da protiv Bušatlića imaju evidentirana dva predmeta. Prvi se odnosi na već ranije spomenutu istragu koja je okončana podizanjem optužnice protiv Damira Kukića i ostalih, dok je drugi predmet evidentiran na osnovu akta Federalne uprave policije u čijem prilogu su dostavljene anonimne prijave koje se odnose na korupciju u visokom obrazovanju na Univerzitetu u Zenici.

Iz Tužilaštva nam nisu saopćili detalje ovih prijava budući da su one, kako su naveli, u fazi prijave.

Faktor je i od Rektorata zatražio objašnjenje kako je pravosnažno osuđena osoba mogla biti izabrana na mjesto dekana, a kasnije i prorektora za finansije, a s obzirom na to da se u najnovijoj optužnici navodi da je osoba ranije osuđivana, dakle presuda nije brisana iz evidencije, ali je naš prvi upit, što zbog godišnjih odmora službenika, što zbog određenih tehničkih problema, “zalutao” negdje na putu do Zenice.

Nakon tog saznanja, smo ponovili upit, te dobili potvrdu da je on zaprimljen u ovoj visokoškolskoj instituciji.

Ukoliko nam iz Rektorata u narednim danima dostave odgovore na postavljena pitanja, mi ćemo ih i objaviti.

Faktor je o ovome pokušao razgovarati i lično sa rektorom Bušatlićem, ali prije nego što smo mu uspjeli postaviti i jedno pitanje, optužio nas je da smo neozbiljni što ga zovemo telefonom, kao i da radimo po nalogu nama nepoznate osobe.

– To je vrlo neozbiljno od vas da tako zovete telefonom i postavljate pitanja. Imate moj e-mail, postavite pitanja konkretna, ja ću vam sve odmah odgovoriti pod uslovom da ćete objaviti u potpunosti moje odgovore. Pošaljite mi e- mailom konkretna pitanja, ja ću vam na svako konkretno pitanje dati konkretan odgovoru nadi da ćete vi to objaviti a ne da radite vi to po narudžbi dr. Čehića – poručio nam je Bušatlić.

Potom nas je posavjetovao da “pritom uđemo u procedure i zakonske propise ko može biti imenovan, ko ne može, šta su pravne posljedice osude, ko može biti biran, ko ne može biti biran, ko može biti imenovan na funkciju…”

– Po tome vam Tegeltija nikad ne bi mogao biti predsjedavajući Vijeća ministara, ne bi Alija Izetbegović mogao biti predsjednik nikada. Stoga vam predlažem da mi pošaljete upite, na sve i jedno pitanje dobit ćete odgovor i skeniran svaki dokument na koji se budem u odgovoru pozivao. Dobit ćete u toku istog dana ili sutradan odgovor – kazao je Bušatlić.

Odmah po okončanju razgovora, kako smo i obećali, Bušatliću smo na e-mail adresu koju nam je sam dao, poslali pismeni upit sa tri ili četiri više nego konkretna pitanja.

To je bilo u srijedu. Odgovor od Bušatlića nismo dobili ni isti, a ni sljedeći dan, kako nam je to obećao, pa smo u petak, treći dan od slanja upita, odlučili da ga na to podsjetimo telefonom.

Ovog puta na naše telefonske pozive uopće nije odgovorio.

Odgovori Bušatlića o cijelom slučaju bit će objavljeni kad ih dostavi redakciji Faktora.