U Sarajevu je danas održana sjednica Sabora Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, na kojoj se sabornicima obratio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović koji je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, ali i prilikama u Evropi te predstojećim izborima.

Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

“Očekuje nas vrijeme puno izazova za našu zajednicu i naš narod. Pred nama su izbori u državi, od kojih će mnogo toga zavisiti u budućnosti. Politička arhitektura Evrope se mijenja, a s njom će rasti i zahtjevi da se mijenja i politička arhitektura u Bosni i Hercegovini, u to nema nikakve sumnje. I kao narod, i kao zajednica muslimana, moramo biti svjesni ovih promjena.

Na izborima i za državna tijela i za tijela Islamske zajednice moramo dati naše povjerenje onim ljudima i snagama koje će biti u stanju izdržati politički pritisak koji je sve jasnije izražen. Moramo osujetiti populističke tendencije u našem narodu i svesti ih na podnošljivu mjeru. Na važna mjesta u državi i zajednici treba da biramo kredibilne ljude s karakterom i potrebnim znanjem za javni posao. Nemojmo dozvoliti da nam buka, koju će proizvoditi politički subjekti u narednom periodu, pomuti osjećaj da biramo one opcije koje su najrealnije i najoptimalnije za naš narod s najviše snage da se izbore za prava građana ove zemlje i da se suprotstave nasrtajima na nju.

Prošlu godinu obilježila je velika politička i sigurnosna kriza u našoj zemlji, izazvana i ohrabrena politikama iz našeg užeg i šireg okruženja, a koja je za posljedicu imala blokadu državnih organa i prijetnje secesijom koja traje. Aspiracije naših susjeda, njihovo neumjesno miješanje u sve i svašta i našoj zemlji, intenzivirano je invazijom Rusije na Ukrajinu.

Danas se pred našim očima odvija veliki i brutalni vojni sukob na tlu Evrope. Slike ruskog razaranja ukrajinskih gradova, ubijanja i protjerivanja civila, prizori masovnih grobnica, opsjedanja gradova itd. podsjetili su nas, građane Bosne i Hercegovine, na agresiju kojoj smo bili izloženi prije tridesetak godina. Čak su nas objašnjenja i opravdavanja ovih zločina neodoljivo podsjetila na ona ista objašnjenja kojima se agresor na našu zemlju koristio, obmanjujući domaću i međunarodnu javnost, poricanjem i pokušajem zataškavanja zločina koje je počinio.

Uprkos činjenici da je u Haškom tribunalu, presudama desetinama političkih i vojnih predvodnika i izvršilaca agresije, dokazan i presuđen genocid nad Bošnjacima, kao i brojni zločini nad civilnim stanovništvom, s jedne, te udruženi zločinački poduhvat da se jedan narod protjera i podijeli suverena i međunarodno priznata zemlja u srcu Evrope, s druge strane, činilo se da sve ove godine nekim faktorima u međunarodnoj zajednici nije bilo sasvim jasno s kakvim politikama i ideologijama i s kakvim pojedincima i političkim diverzijama se suočava Bosna i Hercegovina svih ovih poratnih godina.

Žalimo što je morala da se desi brutalna agresija na Ukrajinu, kako bi, svima koji to žele da vide, bilo sasvim jasno ko i zbog kakvih političkih planova i ciljeva opstruira normalnu uspostavu institucija države Bosne i Hercegovine i punu uspostavu njenog ustavno-pravnog poretka, kao i integriranje u zajednicu evropskih država. Svi građani ove napaćene zemlje s pravom se nadaju da će međunarodna zajednica iskoristiti svoje mehanizme i natjerati sve odgovorne u Bosni i Hercegovini da rade u tom cilju, a da će sve one koji se otvoreno svrstavaju na stranu agresivnih postupanja, rušilaca međunarodnog poretka, kazniti isključenjem iz političkog života.

Danas smo svjedoci političkih pritisaka, a neki ne isključuju ni druge, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini od strane onih istih politika koje su devedesetih godina prošlog stoljeća izvršile brutalnu agresiju na našu zemlju. Pitanje izbornog zakona postalo je pitanje svih pitanja u nama susjednoj Hrvatskoj, koja se otvoreno miješa u politička pitanja u našoj zemlji, vrši pritisak na naš narod, optužujući ga da uskraćuje politička prava hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Sve to je popraćeno uvredama s najvišeg vrha države, od strane predsjednika ove zemlje”, kazao je reis Kavazović.

U Sarajevu je danas održana sjednica Sabora Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, na kojoj se sabornicima obratio reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović koji je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, ali i prilikama u Evropi te predstojećim izborima.

Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

“Očekuje nas vrijeme puno izazova za našu zajednicu i naš narod. Pred nama su izbori u državi, od kojih će mnogo toga zavisiti u budućnosti. Politička arhitektura Evrope se mijenja, a s njom će rasti i zahtjevi da se mijenja i politička arhitektura u Bosni i Hercegovini, u to nema nikakve sumnje. I kao narod, i kao zajednica muslimana, moramo biti svjesni ovih promjena.

Na izborima i za državna tijela i za tijela Islamske zajednice moramo dati naše povjerenje onim ljudima i snagama koje će biti u stanju izdržati politički pritisak koji je sve jasnije izražen. Moramo osujetiti populističke tendencije u našem narodu i svesti ih na podnošljivu mjeru. Na važna mjesta u državi i zajednici treba da biramo kredibilne ljude s karakterom i potrebnim znanjem za javni posao. Nemojmo dozvoliti da nam buka, koju će proizvoditi politički subjekti u narednom periodu, pomuti osjećaj da biramo one opcije koje su najrealnije i najoptimalnije za naš narod s najviše snage da se izbore za prava građana ove zemlje i da se suprotstave nasrtajima na nju.

Prošlu godinu obilježila je velika politička i sigurnosna kriza u našoj zemlji, izazvana i ohrabrena politikama iz našeg užeg i šireg okruženja, a koja je za posljedicu imala blokadu državnih organa i prijetnje secesijom koja traje. Aspiracije naših susjeda, njihovo neumjesno miješanje u sve i svašta i našoj zemlji, intenzivirano je invazijom Rusije na Ukrajinu.

Danas se pred našim očima odvija veliki i brutalni vojni sukob na tlu Evrope. Slike ruskog razaranja ukrajinskih gradova, ubijanja i protjerivanja civila, prizori masovnih grobnica, opsjedanja gradova itd. podsjetili su nas, građane Bosne i Hercegovine, na agresiju kojoj smo bili izloženi prije tridesetak godina. Čak su nas objašnjenja i opravdavanja ovih zločina neodoljivo podsjetila na ona ista objašnjenja kojima se agresor na našu zemlju koristio, obmanjujući domaću i međunarodnu javnost, poricanjem i pokušajem zataškavanja zločina koje je počinio.

Uprkos činjenici da je u Haškom tribunalu, presudama desetinama političkih i vojnih predvodnika i izvršilaca agresije, dokazan i presuđen genocid nad Bošnjacima, kao i brojni zločini nad civilnim stanovništvom, s jedne, te udruženi zločinački poduhvat da se jedan narod protjera i podijeli suverena i međunarodno priznata zemlja u srcu Evrope, s druge strane, činilo se da sve ove godine nekim faktorima u međunarodnoj zajednici nije bilo sasvim jasno s kakvim politikama i ideologijama i s kakvim pojedincima i političkim diverzijama se suočava Bosna i Hercegovina svih ovih poratnih godina.

Žalimo što je morala da se desi brutalna agresija na Ukrajinu, kako bi, svima koji to žele da vide, bilo sasvim jasno ko i zbog kakvih političkih planova i ciljeva opstruira normalnu uspostavu institucija države Bosne i Hercegovine i punu uspostavu njenog ustavno-pravnog poretka, kao i integriranje u zajednicu evropskih država. Svi građani ove napaćene zemlje s pravom se nadaju da će međunarodna zajednica iskoristiti svoje mehanizme i natjerati sve odgovorne u Bosni i Hercegovini da rade u tom cilju, a da će sve one koji se otvoreno svrstavaju na stranu agresivnih postupanja, rušilaca međunarodnog poretka, kazniti isključenjem iz političkog života.

Danas smo svjedoci političkih pritisaka, a neki ne isključuju ni druge, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini od strane onih istih politika koje su devedesetih godina prošlog stoljeća izvršile brutalnu agresiju na našu zemlju. Pitanje izbornog zakona postalo je pitanje svih pitanja u nama susjednoj Hrvatskoj, koja se otvoreno miješa u politička pitanja u našoj zemlji, vrši pritisak na naš narod, optužujući ga da uskraćuje politička prava hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Sve to je popraćeno uvredama s najvišeg vrha države, od strane predsjednika ove zemlje”, kazao je reis Kavazović.