Sedmog novembra 2012. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je graditeljsku cjelinu nekadašnje Fabrike papira u Zenici, popularno Papirna, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. 

Desetog aprila 2021., u 3.10 ujutro, na zgradi Papirna izbio je požar. Krov je uništen, stanovi u jednom dijelu teško oštećeni – dio njih od samog požara a dio je uništila voda korištena tokom gašenja požara. 

Deset porodica više od godinu dana nije se vratilo u svoje domove. Uglavnom žive u unajmljenim stanovima u Zenici, za koje mjesečno plaćaju po nekoliko stotina konvertibilnih maraka. Među njima su i penzioneri, porodice sa malom djecom i osobe slabog imovinskog stanja. O tome kako plaćaju smještaj u tuđim stanovima već 13 mjeseci niko ne brine. 

Obnova Papirne, nacionalnog spomenika koji bi trebao biti briga brojnih institucija, još uvijek nije ni na vidiku. Zato je Jasmina Orlić, koja je sa porodicom tu živjela, odlučila sama obnoviti svoj stan. Umjesto podstanarske rente vraćat će ratu kredita, ali se nada da će se barem vratiti u svoj dom:

-Imali smo nadu da će neko pomoći, ali nakon brojnih odbijenica shvatila sam da su svi digli ruke i moj svijet se srušio. Imam dvoje djece, ovo je njihov dom, i ja ne mogu dozvoliti da dalje propada. 

Požarom je u cijelom objektu ugroženo oko 50 porodica. Kako je krov počeo padati u stanove a kiša i snijeg dodatno su oštećivali donje spratove, stanari su sami „improvizovali dio krova“, pričaju. 

S obzirom da nadležni nisu učinili čak ni toliko, sami su prekrili krov najlonom. 

Vlasnik Papirne duguje 156 miliona KM poreza

Vlasnik Papirne je Rudnik mrkog uglja Zenica. Zakonski put za obnovu sada bi bio da Rudnik aplicira na javni poziv federalnih ministarstava kako bi dobio sredstva za obnovu. Ali Rudnik ne može aplicirati na ove javne pozive zbog poreskih dugovanja – Poreskoj upravi Federacije BiH duguje skoro 156 miliona KM, i drugi je na listi najvećih dužnika. 

– Malo je reći da smo očajni, a drugdje nemamo kamo ići iz naših domova koji se pretvaraju u ruševine. I za materijalni i nematerijalnu štetu, moguće povrede ili stradavanje vas ćemo smatrati odgovornim. Nadamo se da imate još makar malo sućuti, kad već nemate osjećaja odgovornosti za zgrade u vašem vlasništvu – pisali su stanari u obraćanju Rudniku, u vrijeme kada je na njegovom čelu bio Isad Turajlić. 

Sadašnji direktor Edin Mujičić potvrđuje nam da zbog poreskih dugovanja ne mogu aplicirati na poziv federalnih institucija, ali da su aplicirali za dio sredstava kod Grada Zenice. Spremni su i sami osigurati dio troškova, tvrdi, ali nije mogao ni približno precizirati kada bi radovi mogli uopće i početi.

Bez podrške iz Federalne vlade

– Vlada Federacije BiH dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika – navodi se u odluci Komisije o proglašenju nacionalnog spomenika iz 2012. 

Nažalost, osim neodređenih usmenih obećanja iz Federalne vlade konkretna pomoć stanarima za obnovu Papirne nije stigla. A osim Vladi, obraćali su se i brojnim drugim institucijama. Jasmina je dugo pisala dopise svima za koje je mislila da bi  mogli i bili dužni pomoći – federalnim ministarstvima, zavodima, gradovima…:

– Do sada je jedino Grad Zenica izdvojio 18 hiljada KM. Tad smo se obradovali jer je to bila prva konkretna pomoć. Nažalost, sav taj novac je otišao na izradu predračuna i projekat. Od radova – ništa.  

Samo obnova krova prema predračunu koji Jasmina spominje koštat će više od 220 hiljada KM. U to nije uključena sanacija teško oštećenih stanova u kojima se ne može živjeti.

Muzej Grada Zenica obavijestio je Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH o požaru na nacionalnom spomeniku. Zavodu su se obraćali i stanari i predsjednik Mjesne zajednice Nova Zenica Ševko Adilović. Iz Zavoda su ih uputili da se Rudnik kao vlasnik mora prijaviti na javni poziv, što je priču ponovo dovelo do zida. Direktor Zavoda Ante Vujović za Žurnal osim navedenog kaže i da Zavod ne može pomoći u obnovi konkretnije:

– Zavod za zaštitu spomenika, koji djeluje u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, nema zakonska ovlaštenja vršiti radove na nacionalnim spomenicima, niti ima vlastita financijska sredstva kojima bi mogao interventno djelovati u ovakvim situacijama.

Direktor Muzeja Zenica Anadin Jašarević kaže da su sredstva planirana budžetima za očuvanje graditeljske baštine ili nacionalnih spomenika Grad Zenica 18 hiljada KM i Zeničko-dobojski kanton 27 hiljada KM. To je novac planiran za sve spomenike na području Grada ili kantona.

– Dostatnim sredstvima raspolaže samo Federalno ministarstvo prostornog uređenja, koje jedino može izdvojiti potrebnu sumu po osnovu jednog projekta/objekta – kaže Jašarević za Žurnal. Za njega, ovaj primjer ilustrije generalno odnos države prema nacionalnim spomenicima:

– Briga države o nacionalnim spomenicima je problematična jer je uspostavljeni sistem loš. Nadležnosti i budžeti za ovu svrhu su neuravnoteženi, što odražava kako rascjepkanost države tako i općenitu nesvjesnost o značaju identitarnih objekata, nacionalnih spomenika, ako ne i svjesno nastojanje da propadne sve što je značajno za identitet Bosne i Hercegovine.

Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika pitali smo ko je nadležan za obnovu i osiguranje novca po njihovom tumačenju. Do završetka teksta nisu odgovorili na naša pitanja. 

Fabrika Papirna otvorena je 25. maja 1889. godine, zajedno sa Rudnikom mrkog uglja (1880) i Željezarom Zenica (1892.). 

Sedmog novembra 2012. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je graditeljsku cjelinu nekadašnje Fabrike papira u Zenici, popularno Papirna, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. 

Desetog aprila 2021., u 3.10 ujutro, na zgradi Papirna izbio je požar. Krov je uništen, stanovi u jednom dijelu teško oštećeni – dio njih od samog požara a dio je uništila voda korištena tokom gašenja požara. 

Deset porodica više od godinu dana nije se vratilo u svoje domove. Uglavnom žive u unajmljenim stanovima u Zenici, za koje mjesečno plaćaju po nekoliko stotina konvertibilnih maraka. Među njima su i penzioneri, porodice sa malom djecom i osobe slabog imovinskog stanja. O tome kako plaćaju smještaj u tuđim stanovima već 13 mjeseci niko ne brine. 

Obnova Papirne, nacionalnog spomenika koji bi trebao biti briga brojnih institucija, još uvijek nije ni na vidiku. Zato je Jasmina Orlić, koja je sa porodicom tu živjela, odlučila sama obnoviti svoj stan. Umjesto podstanarske rente vraćat će ratu kredita, ali se nada da će se barem vratiti u svoj dom:

-Imali smo nadu da će neko pomoći, ali nakon brojnih odbijenica shvatila sam da su svi digli ruke i moj svijet se srušio. Imam dvoje djece, ovo je njihov dom, i ja ne mogu dozvoliti da dalje propada. 

Požarom je u cijelom objektu ugroženo oko 50 porodica. Kako je krov počeo padati u stanove a kiša i snijeg dodatno su oštećivali donje spratove, stanari su sami „improvizovali dio krova“, pričaju. 

S obzirom da nadležni nisu učinili čak ni toliko, sami su prekrili krov najlonom. 

Vlasnik Papirne duguje 156 miliona KM poreza

Vlasnik Papirne je Rudnik mrkog uglja Zenica. Zakonski put za obnovu sada bi bio da Rudnik aplicira na javni poziv federalnih ministarstava kako bi dobio sredstva za obnovu. Ali Rudnik ne može aplicirati na ove javne pozive zbog poreskih dugovanja – Poreskoj upravi Federacije BiH duguje skoro 156 miliona KM, i drugi je na listi najvećih dužnika. 

– Malo je reći da smo očajni, a drugdje nemamo kamo ići iz naših domova koji se pretvaraju u ruševine. I za materijalni i nematerijalnu štetu, moguće povrede ili stradavanje vas ćemo smatrati odgovornim. Nadamo se da imate još makar malo sućuti, kad već nemate osjećaja odgovornosti za zgrade u vašem vlasništvu – pisali su stanari u obraćanju Rudniku, u vrijeme kada je na njegovom čelu bio Isad Turajlić. 

Sadašnji direktor Edin Mujičić potvrđuje nam da zbog poreskih dugovanja ne mogu aplicirati na poziv federalnih institucija, ali da su aplicirali za dio sredstava kod Grada Zenice. Spremni su i sami osigurati dio troškova, tvrdi, ali nije mogao ni približno precizirati kada bi radovi mogli uopće i početi.

Bez podrške iz Federalne vlade

– Vlada Federacije BiH dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika – navodi se u odluci Komisije o proglašenju nacionalnog spomenika iz 2012. 

Nažalost, osim neodređenih usmenih obećanja iz Federalne vlade konkretna pomoć stanarima za obnovu Papirne nije stigla. A osim Vladi, obraćali su se i brojnim drugim institucijama. Jasmina je dugo pisala dopise svima za koje je mislila da bi  mogli i bili dužni pomoći – federalnim ministarstvima, zavodima, gradovima…:

– Do sada je jedino Grad Zenica izdvojio 18 hiljada KM. Tad smo se obradovali jer je to bila prva konkretna pomoć. Nažalost, sav taj novac je otišao na izradu predračuna i projekat. Od radova – ništa.  

Samo obnova krova prema predračunu koji Jasmina spominje koštat će više od 220 hiljada KM. U to nije uključena sanacija teško oštećenih stanova u kojima se ne može živjeti.

Muzej Grada Zenica obavijestio je Zavod za zaštitu spomenika Federacije BiH o požaru na nacionalnom spomeniku. Zavodu su se obraćali i stanari i predsjednik Mjesne zajednice Nova Zenica Ševko Adilović. Iz Zavoda su ih uputili da se Rudnik kao vlasnik mora prijaviti na javni poziv, što je priču ponovo dovelo do zida. Direktor Zavoda Ante Vujović za Žurnal osim navedenog kaže i da Zavod ne može pomoći u obnovi konkretnije:

– Zavod za zaštitu spomenika, koji djeluje u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta, nema zakonska ovlaštenja vršiti radove na nacionalnim spomenicima, niti ima vlastita financijska sredstva kojima bi mogao interventno djelovati u ovakvim situacijama.

Direktor Muzeja Zenica Anadin Jašarević kaže da su sredstva planirana budžetima za očuvanje graditeljske baštine ili nacionalnih spomenika Grad Zenica 18 hiljada KM i Zeničko-dobojski kanton 27 hiljada KM. To je novac planiran za sve spomenike na području Grada ili kantona.

– Dostatnim sredstvima raspolaže samo Federalno ministarstvo prostornog uređenja, koje jedino može izdvojiti potrebnu sumu po osnovu jednog projekta/objekta – kaže Jašarević za Žurnal. Za njega, ovaj primjer ilustrije generalno odnos države prema nacionalnim spomenicima:

– Briga države o nacionalnim spomenicima je problematična jer je uspostavljeni sistem loš. Nadležnosti i budžeti za ovu svrhu su neuravnoteženi, što odražava kako rascjepkanost države tako i općenitu nesvjesnost o značaju identitarnih objekata, nacionalnih spomenika, ako ne i svjesno nastojanje da propadne sve što je značajno za identitet Bosne i Hercegovine.

Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika pitali smo ko je nadležan za obnovu i osiguranje novca po njihovom tumačenju. Do završetka teksta nisu odgovorili na naša pitanja. 

Fabrika Papirna otvorena je 25. maja 1889. godine, zajedno sa Rudnikom mrkog uglja (1880) i Željezarom Zenica (1892.).