Vijeće Evrope bi uskoro moglo da dobije novog člana, i to Kosovo, sudeći prema pisanju njemačkog FAZ. Izbacivanje Rusije iz ove institucije otvorilo je, navodi list, vrata za tu mogućnost pošto je za prijem nove članice potreban pristanak dvotrećinske većine.

Kako je objavio FAZ, pozivajući se na informacije iz Prištine, kosovska vlada planira da pokrene aplikaciju za članstvo nakon izbora u Francuskoj, vjerovatno u maju. To bi moglo dovesti do toga da Kosovo bude primljeno već 2023. godine.

Perspektive u kosovskoj prijestolnici ocjenjuju kao dobre, jer isključenje Rusije znači da je najvažniji saveznik Srbije ispao iz Vijeća Evrope. Uspješna kampanja Beograda protiv uključivanja svoje bivše pokrajine u najstariju asocijaciju evropskih demokratija zato manje obećava.

Za razliku od Ujedinjenih nacija, gdje Rusija, kao pravo veta u Vijeću sigurnosti, blokira prijem Kosova, ili u EU, gdje je jednoglasnost prethodni uslov za prijem novih članica, kandidaturi u Vijeću Evrope potrebna je dvotrećinska većina za prijem – navodi FAZ.

Dvotrećinska većina

Poslije isključenja Rusije, Vijeće Evrope i dalje ima 46 članica. Od njih, 34 priznaju nezavisnost Kosova – što je i više od potrebne dvije trećine

Kosovo sada ima sjajnu priliku da se odmah prijavi za članstvo. Rusija i njeni saveznici više nisu u stanju da blokiraju Kosovo – rekao je za FAZ bivši kosovski diplomata Petrit Selimi, bivši vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Kosova.

Naglasio je, kako prenosi FAZ, da se ne radi samo o matematičkoj mogućnosti, već i o “političkoj neophodnosti takvog koraka”.

“Glavni argument treba da bude potreba da stanovnici Kosova, uključujući i manjine, uživaju prednosti kao što je pristup Evropskom sudu za ljudska prava”, kazao je Selimi.

Održavanje izolacije Kosova nije, smatra on, u interesu sigurnosti i stabilnosti na Balkanu.

“Evoluirali smo u dinamičnu i zrelu demokratiju. To bi trebalo da bude priznato članstvom u Vijeću Evrope”, smatra Selimi.

Sredinom aprila, kosovska predsjednica Vjosa Osmani potvrdila je da je “projekat Vijeća Evrope” prioritet u Prištini, podsjeća FAZ, i da napredak treba da se ostvari što je prije moguće, prenose Vijesti.me.

Argumenti koji se čuju u Prištini od strane vlade i nekih zapadnih prijestolnica su slični onima Selimija. Kosovo je demokratija koja (prilično) funkcioniše, koja je prošla kroz nekoliko promjena vlasti koje su donijeli pravilno održani izbori, a gubitnici su spremno priznali poraz i predali vlast. Ono što je nesporno jeste da kosovski ustav daje široka prava manjinama. Nema političkih zatvorenika. Zemlja je spremna da se potčini nadležnosti Suda za ljudska prava. Prihvatala je izbjeglice iz Ukrajine i podržava evropske sankcije Rusiji, za razliku od članica Vijeća Evrope Srbije i Turske – navodi FAZ.

Pozivaju i se na riječi jednog sagovornika, koji prijem u Vijeće Evrope povezuje sa stabilnošću regiona.

Svi govore o tome da je stabilnost na Balkanu sada posebno važna. Njemački ministar vanjskih poslova kaže da je regionu potrebna veća pažnja. Prijemom Kosova u Vijeću Evrope, Evropa ima šansu da pretoči riječi u djelo – kaže jedan sagovornik i dodaje da je riječ i o osujećenju očekivanih pokušaja Rusije da destabilizuje region:

“To bi bio jasan signal za manjinska prava i demokratiju i protiv nasilnih promena granica”.

Sa kosovske tačke gledišta, navodi FAZ, glavna stvar je da se iskoristi trenutak.

Kada je pravo vrijeme, ako ne sada, pitanje je koje se postavlja u Prištini. Već je postojala matematička većina za prijem Kosova kada je Rusija još bila članica Vijeća Evrope, ali politički stvari su bile drugačije. Rusija je dala daleko najveću delegaciju u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (18 članova) i intenzivno je lobirala protiv bilo kakvih pokušaja Kosova. U međuvremenu, Njemačka je, sa dvanaest poslanika, najveća grupa u parlamentu koja se sastaje kvartalno u Strazburu, a u njemačkoj delegaciji postoji međustranačka podrška planovima Prištine – navodi FAZ.

Oni dalje citiraju izjavu poslanika Bundestaga Franka Švabea (SPD), koji predvodi zajedničku frakciju socijalista, demokrata i zelenih u Parlamentarnoj skupštini, koji je ovaj korak predložio u martu.

Treba da približimo Kosovo Evropi. Dobar način da se to uradi bilo bi članstvo u Vijeću Evrope – kazao je Švabe.

Bivši diplomata Knut Abraham (CDU), koji ima iskustva sa Balkanom i član je odbora za vanjske poslove Bundestaga i Parlamentarne skupštine, je, kako prenosi FAZ, ustanovio nešto slično.

“S obzirom na rat u Ukrajini, sada je izuzetno važno poslati jasan signal da ne tolerišemo bilo kakve promjene granica putem nasilja i da mora da se zaštiti manjina i ljudska prava. Članstvo Kosova u Vijeću Evrope bio bi pravi korak”, kazao je Abraham.

Vijeće Evrope bi uskoro moglo da dobije novog člana, i to Kosovo, sudeći prema pisanju njemačkog FAZ. Izbacivanje Rusije iz ove institucije otvorilo je, navodi list, vrata za tu mogućnost pošto je za prijem nove članice potreban pristanak dvotrećinske većine.

Kako je objavio FAZ, pozivajući se na informacije iz Prištine, kosovska vlada planira da pokrene aplikaciju za članstvo nakon izbora u Francuskoj, vjerovatno u maju. To bi moglo dovesti do toga da Kosovo bude primljeno već 2023. godine.

Perspektive u kosovskoj prijestolnici ocjenjuju kao dobre, jer isključenje Rusije znači da je najvažniji saveznik Srbije ispao iz Vijeća Evrope. Uspješna kampanja Beograda protiv uključivanja svoje bivše pokrajine u najstariju asocijaciju evropskih demokratija zato manje obećava.

Za razliku od Ujedinjenih nacija, gdje Rusija, kao pravo veta u Vijeću sigurnosti, blokira prijem Kosova, ili u EU, gdje je jednoglasnost prethodni uslov za prijem novih članica, kandidaturi u Vijeću Evrope potrebna je dvotrećinska većina za prijem – navodi FAZ.

Dvotrećinska većina

Poslije isključenja Rusije, Vijeće Evrope i dalje ima 46 članica. Od njih, 34 priznaju nezavisnost Kosova – što je i više od potrebne dvije trećine

Kosovo sada ima sjajnu priliku da se odmah prijavi za članstvo. Rusija i njeni saveznici više nisu u stanju da blokiraju Kosovo – rekao je za FAZ bivši kosovski diplomata Petrit Selimi, bivši vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Kosova.

Naglasio je, kako prenosi FAZ, da se ne radi samo o matematičkoj mogućnosti, već i o “političkoj neophodnosti takvog koraka”.

“Glavni argument treba da bude potreba da stanovnici Kosova, uključujući i manjine, uživaju prednosti kao što je pristup Evropskom sudu za ljudska prava”, kazao je Selimi.

Održavanje izolacije Kosova nije, smatra on, u interesu sigurnosti i stabilnosti na Balkanu.

“Evoluirali smo u dinamičnu i zrelu demokratiju. To bi trebalo da bude priznato članstvom u Vijeću Evrope”, smatra Selimi.

Sredinom aprila, kosovska predsjednica Vjosa Osmani potvrdila je da je “projekat Vijeća Evrope” prioritet u Prištini, podsjeća FAZ, i da napredak treba da se ostvari što je prije moguće, prenose Vijesti.me.

Argumenti koji se čuju u Prištini od strane vlade i nekih zapadnih prijestolnica su slični onima Selimija. Kosovo je demokratija koja (prilično) funkcioniše, koja je prošla kroz nekoliko promjena vlasti koje su donijeli pravilno održani izbori, a gubitnici su spremno priznali poraz i predali vlast. Ono što je nesporno jeste da kosovski ustav daje široka prava manjinama. Nema političkih zatvorenika. Zemlja je spremna da se potčini nadležnosti Suda za ljudska prava. Prihvatala je izbjeglice iz Ukrajine i podržava evropske sankcije Rusiji, za razliku od članica Vijeća Evrope Srbije i Turske – navodi FAZ.

Pozivaju i se na riječi jednog sagovornika, koji prijem u Vijeće Evrope povezuje sa stabilnošću regiona.

Svi govore o tome da je stabilnost na Balkanu sada posebno važna. Njemački ministar vanjskih poslova kaže da je regionu potrebna veća pažnja. Prijemom Kosova u Vijeću Evrope, Evropa ima šansu da pretoči riječi u djelo – kaže jedan sagovornik i dodaje da je riječ i o osujećenju očekivanih pokušaja Rusije da destabilizuje region:

“To bi bio jasan signal za manjinska prava i demokratiju i protiv nasilnih promena granica”.

Sa kosovske tačke gledišta, navodi FAZ, glavna stvar je da se iskoristi trenutak.

Kada je pravo vrijeme, ako ne sada, pitanje je koje se postavlja u Prištini. Već je postojala matematička većina za prijem Kosova kada je Rusija još bila članica Vijeća Evrope, ali politički stvari su bile drugačije. Rusija je dala daleko najveću delegaciju u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (18 članova) i intenzivno je lobirala protiv bilo kakvih pokušaja Kosova. U međuvremenu, Njemačka je, sa dvanaest poslanika, najveća grupa u parlamentu koja se sastaje kvartalno u Strazburu, a u njemačkoj delegaciji postoji međustranačka podrška planovima Prištine – navodi FAZ.

Oni dalje citiraju izjavu poslanika Bundestaga Franka Švabea (SPD), koji predvodi zajedničku frakciju socijalista, demokrata i zelenih u Parlamentarnoj skupštini, koji je ovaj korak predložio u martu.

Treba da približimo Kosovo Evropi. Dobar način da se to uradi bilo bi članstvo u Vijeću Evrope – kazao je Švabe.

Bivši diplomata Knut Abraham (CDU), koji ima iskustva sa Balkanom i član je odbora za vanjske poslove Bundestaga i Parlamentarne skupštine, je, kako prenosi FAZ, ustanovio nešto slično.

“S obzirom na rat u Ukrajini, sada je izuzetno važno poslati jasan signal da ne tolerišemo bilo kakve promjene granica putem nasilja i da mora da se zaštiti manjina i ljudska prava. Članstvo Kosova u Vijeću Evrope bio bi pravi korak”, kazao je Abraham.