Nakon više od dvije decenije proces privatizacije na području Federacije tek je otprilike na pola puta. Prema evidenciji Federalne agencije za privatizaciju, više od 50 posto državnog kapitala nije privatizirano, a proces je zbog zakonskih okvira usporen. Sa sličnim problemom suočene su i kantonalne agencije. U Zeničko-dobojskom kantonu preostalo je oko 10 posto kapitala za privatizaciju za koji godinama nema kupca. No, agencija sa oko 10 uposlenih i dalje je budžetska stavka.

Agencija za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona okončala je više od 90 posto procesa privatizacije preduzeća koja su u njihovom registru. Preostala je još prodaja državnog kapitala u javnim komunalnim, 4 komercijalna preduzeća i nekoliko veterinarskih stanica.

“Da bi se izvršila privatizacija ovog javnog komunalnog sektora, potrebno je da Vlada Federacije donese odluku o metodu, načinu, rokovima i nadležnoj agenciji. U toku ove godine planirali smo malu privatizaciju za preduzeća Nova trgovina Žepče i Natron Maglaj. Osim toga imamo RMK promet i ŽGP”, navodi Ahmet Begagić, direktor Agencije za privatizaciju ZDK-a.

Krajem devedestih bilo je više od 200 poslovnih subjekata za privatizaciju na području ZDK-a. Sada je ta brojka drastično manja, no zbog zakonskih propisa posljednjih godina program rada Agencije gotovo je identičan, baš kao i predmeti privatizacije.

“U to sve ne možemo ući dok Vlada Federacije ne donese odluku da se ide u te aktivnosti. Mi iz godine u godinu imamo iste ili slične programe rada Agencije za privatizaciju. Međutim, oni imaju dosta posla oko kontrolisanja ugovora o privatizaciji, sudskih sporova”, ističe premijer ZDK-a Mirnes Bašić (SDA).

Koja je svrha i opravdanost postojanja agencije čiji se rad finansira iz budžeta, te šta sa uposlenicima za koje je sve manje posla, pitali su zastupnici u Skupštini kantona, a neki su nudili i rješenja.

“Ova lica koja su zaposlena u Agenciji – ako nema potrebe za daljnjim angažmanom, da se to procijeni i da se ti ljudi rasporede u skladu sa zakonom u ministarstva i agencije koje su na području ZDK-a”, kazao je Omer Škaljo, samostalni zastupnik u Skupštini ZDK-a.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Skupštini ZDK-a Ivo Tadić podsjetio je da po važećem zakonu mora postojati i upravni i nadzorni odbor i 7-8 uposlenih – godišnje Vlada daje 300 hiljada maraka i ovdje se mora tražiti način da se izaći iz toga, a jedan od načina je da to preuzme federalna agencija.

No, Federalna agencija još nije okončala svoj dio posla. Od 13,5 milijardi maraka upisanog nominalnog kapitala privatizirano je tek oko 43 posto. Usporen proces privatizacije evidentan još od 2006. godine, kada je izmijenjen Zakon o privatizaciji.

“Kako i na koji način je to zaustavljeno, treba jasno i glasno reći da je to postao politički teren – Vlada donosi odluke o privatizaciji. Naravno, i dalje ide po prijedlogu agencije. Mi nismo ni na početku – nije sramota reći ako je toliko privatizirano, da smo još u sistemu da imamo državni kapitalizam iako je opredjeljenje države tržišni kapitalizam”, navodi Drago Vrbić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH.

Preduzeća koja su u ekonomskoj tranziciji uspješno prošla proces velike privatizacije danas su ključna za bh. ekonomiju. Nažalost, mnogo je više negativnih primjera. U propalim pokušajima privatizacije su kolateralna šteta ostali radnici na biroima rada bez uvezanog staža, a imovina pod hipotekama, prepuštena propadanju, čeka na okončanje privatizacijskog procesa.

Nakon više od dvije decenije proces privatizacije na području Federacije tek je otprilike na pola puta. Prema evidenciji Federalne agencije za privatizaciju, više od 50 posto državnog kapitala nije privatizirano, a proces je zbog zakonskih okvira usporen. Sa sličnim problemom suočene su i kantonalne agencije. U Zeničko-dobojskom kantonu preostalo je oko 10 posto kapitala za privatizaciju za koji godinama nema kupca. No, agencija sa oko 10 uposlenih i dalje je budžetska stavka.

Agencija za privatizaciju Zeničko-dobojskog kantona okončala je više od 90 posto procesa privatizacije preduzeća koja su u njihovom registru. Preostala je još prodaja državnog kapitala u javnim komunalnim, 4 komercijalna preduzeća i nekoliko veterinarskih stanica.

“Da bi se izvršila privatizacija ovog javnog komunalnog sektora, potrebno je da Vlada Federacije donese odluku o metodu, načinu, rokovima i nadležnoj agenciji. U toku ove godine planirali smo malu privatizaciju za preduzeća Nova trgovina Žepče i Natron Maglaj. Osim toga imamo RMK promet i ŽGP”, navodi Ahmet Begagić, direktor Agencije za privatizaciju ZDK-a.

Krajem devedestih bilo je više od 200 poslovnih subjekata za privatizaciju na području ZDK-a. Sada je ta brojka drastično manja, no zbog zakonskih propisa posljednjih godina program rada Agencije gotovo je identičan, baš kao i predmeti privatizacije.

“U to sve ne možemo ući dok Vlada Federacije ne donese odluku da se ide u te aktivnosti. Mi iz godine u godinu imamo iste ili slične programe rada Agencije za privatizaciju. Međutim, oni imaju dosta posla oko kontrolisanja ugovora o privatizaciji, sudskih sporova”, ističe premijer ZDK-a Mirnes Bašić (SDA).

Koja je svrha i opravdanost postojanja agencije čiji se rad finansira iz budžeta, te šta sa uposlenicima za koje je sve manje posla, pitali su zastupnici u Skupštini kantona, a neki su nudili i rješenja.

“Ova lica koja su zaposlena u Agenciji – ako nema potrebe za daljnjim angažmanom, da se to procijeni i da se ti ljudi rasporede u skladu sa zakonom u ministarstva i agencije koje su na području ZDK-a”, kazao je Omer Škaljo, samostalni zastupnik u Skupštini ZDK-a.

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Skupštini ZDK-a Ivo Tadić podsjetio je da po važećem zakonu mora postojati i upravni i nadzorni odbor i 7-8 uposlenih – godišnje Vlada daje 300 hiljada maraka i ovdje se mora tražiti način da se izaći iz toga, a jedan od načina je da to preuzme federalna agencija.

No, Federalna agencija još nije okončala svoj dio posla. Od 13,5 milijardi maraka upisanog nominalnog kapitala privatizirano je tek oko 43 posto. Usporen proces privatizacije evidentan još od 2006. godine, kada je izmijenjen Zakon o privatizaciji.

“Kako i na koji način je to zaustavljeno, treba jasno i glasno reći da je to postao politički teren – Vlada donosi odluke o privatizaciji. Naravno, i dalje ide po prijedlogu agencije. Mi nismo ni na početku – nije sramota reći ako je toliko privatizirano, da smo još u sistemu da imamo državni kapitalizam iako je opredjeljenje države tržišni kapitalizam”, navodi Drago Vrbić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH.

Preduzeća koja su u ekonomskoj tranziciji uspješno prošla proces velike privatizacije danas su ključna za bh. ekonomiju. Nažalost, mnogo je više negativnih primjera. U propalim pokušajima privatizacije su kolateralna šteta ostali radnici na biroima rada bez uvezanog staža, a imovina pod hipotekama, prepuštena propadanju, čeka na okončanje privatizacijskog procesa.