HDZ je u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog Zakona kojim bi se u ličnu kartu pored osnovnih podataka upisivala i nacionalna pripadnost. Prijedlog je već izazvao burne reakcije zbog čega je podrška upitna, a pojedine stranke smatraju da je ovo dodatna segregacija i direktno kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima.

Prijedlog Zakona predviđa da se u lične dokumente na dobrovoljnoj osnovi upiše pripadnost konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini ili Ostalim. Ostavljena je mogućnost i neizjašnjavanja. Predlagač kaže da se ovim Zakonom uređuje oblast zapošljavanja u institucijama te sprečavaju zloupotrebe izbornog procesa.

– Intencija je bila da jednostavno neke stvari koje se i sada rade i događaju, samo što se događaju vrlo često neregulirano, i onda to tumači kako god ko hoće, da se ozakone – rekao je Nikola Lovrinović, poslanik u PD PSBiH (HDZ BiH).

– Ja razumijem razloge i ima zloupotrebe kod korištenja prilikom kandidiranja jer pojedini kandidati na izborima mijenjaju nacionalnost u zavisnosti od potrebe. To se može spriječiti na neki drugi način. Da li je ovo taj način, ja baš nisam sigurna – smatra Alma Čolo, poslanik u PD PSBiH (SDA).

“Ako neko pripada konstitutivnom narodu, evo ja sam Srbin, onda to mora da bude prepoznato kroz sistem i kroz čitavo zakonodavstvo uključujući i lične podatke”, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Dok je za jedne normalno, za druge je suprotno međunarodnim konvencijama. Zakon ne rješava pitanje osoba koje se izjašnjavaju kao “građanin BiH”, dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strazburu dobila spor protiv Bosne i Hercegovine zbog te vrste diskriminacije.

– Prijedlog ne samo da je u suprotnosti sa ljudskim pravima on je u suprotnosti u sa zdravim razumom. I ono što je nekada u prvoj polovini prošlog vijeka bila traka na ruci to je danas čip u ličnoj karti gdje Vam praktično elektronsku traku vežu oko ruke – rekao je Saša Magazinović, poslanik u PD PSBiH (SDP).

Burne reakcije dolaze i iz Europskog parlamenta. Zastupnica Tineke Strik na Tviter profilu prijedlog Zakona ocijenila je suprotnim ugovorima i vrijednostima Evropske unije.

– Ovaj izuzetno zabrinjavajući prijedlog pokazuje pravu namjeru HDZ-a za budućnost BiH, a to je zemlja u kojoj vlada segregacija i u kojoj vaša etnička pripadnost određuje vaša prava. Ova vrsta zakona ni na koji način nije u skladu s ugovorima ili vrijednostima Europske unije – napominje Strik.

Pojedini zastupnici smatraju da je Zakon u suprotnosti i sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava posebno u dijelu koji se odnosi na privatnost zbog čega će se tražiti mišljenje Agencija za zaštitu ličnih podataka.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka kazali su nam da će svoje mišljenje o ovom prijedlogu Zakona dati onda kada to od njih zatraži Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

HDZ je u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog Zakona kojim bi se u ličnu kartu pored osnovnih podataka upisivala i nacionalna pripadnost. Prijedlog je već izazvao burne reakcije zbog čega je podrška upitna, a pojedine stranke smatraju da je ovo dodatna segregacija i direktno kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima.

Prijedlog Zakona predviđa da se u lične dokumente na dobrovoljnoj osnovi upiše pripadnost konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini ili Ostalim. Ostavljena je mogućnost i neizjašnjavanja. Predlagač kaže da se ovim Zakonom uređuje oblast zapošljavanja u institucijama te sprečavaju zloupotrebe izbornog procesa.

– Intencija je bila da jednostavno neke stvari koje se i sada rade i događaju, samo što se događaju vrlo često neregulirano, i onda to tumači kako god ko hoće, da se ozakone – rekao je Nikola Lovrinović, poslanik u PD PSBiH (HDZ BiH).

– Ja razumijem razloge i ima zloupotrebe kod korištenja prilikom kandidiranja jer pojedini kandidati na izborima mijenjaju nacionalnost u zavisnosti od potrebe. To se može spriječiti na neki drugi način. Da li je ovo taj način, ja baš nisam sigurna – smatra Alma Čolo, poslanik u PD PSBiH (SDA).

“Ako neko pripada konstitutivnom narodu, evo ja sam Srbin, onda to mora da bude prepoznato kroz sistem i kroz čitavo zakonodavstvo uključujući i lične podatke”, izjavio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Dok je za jedne normalno, za druge je suprotno međunarodnim konvencijama. Zakon ne rješava pitanje osoba koje se izjašnjavaju kao “građanin BiH”, dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strazburu dobila spor protiv Bosne i Hercegovine zbog te vrste diskriminacije.

– Prijedlog ne samo da je u suprotnosti sa ljudskim pravima on je u suprotnosti u sa zdravim razumom. I ono što je nekada u prvoj polovini prošlog vijeka bila traka na ruci to je danas čip u ličnoj karti gdje Vam praktično elektronsku traku vežu oko ruke – rekao je Saša Magazinović, poslanik u PD PSBiH (SDP).

Burne reakcije dolaze i iz Europskog parlamenta. Zastupnica Tineke Strik na Tviter profilu prijedlog Zakona ocijenila je suprotnim ugovorima i vrijednostima Evropske unije.

– Ovaj izuzetno zabrinjavajući prijedlog pokazuje pravu namjeru HDZ-a za budućnost BiH, a to je zemlja u kojoj vlada segregacija i u kojoj vaša etnička pripadnost određuje vaša prava. Ova vrsta zakona ni na koji način nije u skladu s ugovorima ili vrijednostima Europske unije – napominje Strik.

Pojedini zastupnici smatraju da je Zakon u suprotnosti i sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava posebno u dijelu koji se odnosi na privatnost zbog čega će se tražiti mišljenje Agencija za zaštitu ličnih podataka.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka kazali su nam da će svoje mišljenje o ovom prijedlogu Zakona dati onda kada to od njih zatraži Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.