Ruski zastupnik upozorio je da će Moskva uzvratiti ako Finska uđe u NATO jer ruska agresija u Ukrajini potiče nordijsku zemlju ka članstvu u savezu.

Vladimir Dzhabarov iz gornjeg doma Rusije, Vijeća Federacije, rekao je da bi svaki potez Helsinkija da se pridruži NATO-u bio “strateška pogreška”.

Kazao je kako je Finska razvila bliske veze s Rusijom, ali bi članstvo u NATO-u značilo da će “postati meta”.

“Mislim da bi to [bila] užasna tragedija za cijeli finski narod”, rekao je Dzhabarov.

Međutim, rekao je kako je malo vjerovatno da će “sami Finci potpisati kartu za uništenje svoje zemlje”, u komentarima koje je u srijedu objavila ruska državna domaća novinska agencija RIA Novosti.

Finsko ministarstvo vanjskih poslova za Newsweek je u priopćenju izjavilo da “ne komentira izjave pojedinih zastupnika”.

Newsweek je kontaktirao rusko ministarstvo vanjskih poslova za komentar.

To je tek posljednja prijetnja Finskoj o članstvu u NATO-u, a širenje saveza prema ruskim granicama jedan je od razloga koji je predsjednik Vladimir Putin koristio za rat u Ukrajini.
Sergej Beljajev, šef evropskog odjela ruskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je u martu da će biti “ozbiljnih vojnih i političkih posljedica” ako Finska uđe u NATO.

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da bi Finska, zajedno sa susjedom Švedskom, bila “dobrodošla” da se pridruži savezu.

Finska dijeli granicu dugu 830 milja s Rusijom i nekoć je bila dio Ruskog carstva, stekavši nezavisnost nakon Prvog svjetskog rata. Sovjetski Savez je napao Finsku 1939. u onome što je poznato kao Zimski rat. Nakon mirovnog sporazuma 1940., par se ponovno sukobio u ratu koji je započeo 1941., neposredno nakon što je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez. Rat je trajao do 1944. godine.

Godine 1948. Finska je sa Sovjetskim Savezom potpisala Sporazum o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći priznajući njegovu želju da ostane neutralna. Novi sporazum o prijateljstvu potpisan je između Helsinkija i Moskve 1992. godine.
Međutim, agresija Moskve u Ukrajini natjerala je Helsinki da istraži načine za jačanje nacionalne sigurnosti, uključujući moguće članstvo u NATO-u.

Takav potez postaje sve popularniji među finskim političarima. Od 200 saborskih zastupnika, 112 ih je odgovorilo na anketu o potencijalnom članstvu. Većina ispitanika, njih 71, reklo je da podupire članstvo u NATO-u, dok se samo šest zastupnika protivilo tom potezu, izvijestila je finska nacionalna javna radiotelevizija YLE. Bilo ih je 35 koji su rekli da ne znaju.

Stranka nacionalne koalicije (NCP) snažno podupire članstvo u NATO-u. Predstavnica NCP-a Pihla Keto-Huovinen rekla je za Yle da je promijenila mišljenje o nesvrstanosti Finske nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je “potresla cijelu temeljnu politiku”.

U javnosti je sve veća podrška pridruživanju savezu, a većina (60 posto) Finaca podupire pridruživanje NATO-u u prošlomjesečnoj anketi koju je proveo Finski Business and Policy Forum Eva think tank.

Ruski zastupnik upozorio je da će Moskva uzvratiti ako Finska uđe u NATO jer ruska agresija u Ukrajini potiče nordijsku zemlju ka članstvu u savezu.

Vladimir Dzhabarov iz gornjeg doma Rusije, Vijeća Federacije, rekao je da bi svaki potez Helsinkija da se pridruži NATO-u bio “strateška pogreška”.

Kazao je kako je Finska razvila bliske veze s Rusijom, ali bi članstvo u NATO-u značilo da će “postati meta”.

“Mislim da bi to [bila] užasna tragedija za cijeli finski narod”, rekao je Dzhabarov.

Međutim, rekao je kako je malo vjerovatno da će “sami Finci potpisati kartu za uništenje svoje zemlje”, u komentarima koje je u srijedu objavila ruska državna domaća novinska agencija RIA Novosti.

Finsko ministarstvo vanjskih poslova za Newsweek je u priopćenju izjavilo da “ne komentira izjave pojedinih zastupnika”.

Newsweek je kontaktirao rusko ministarstvo vanjskih poslova za komentar.

To je tek posljednja prijetnja Finskoj o članstvu u NATO-u, a širenje saveza prema ruskim granicama jedan je od razloga koji je predsjednik Vladimir Putin koristio za rat u Ukrajini.
Sergej Beljajev, šef evropskog odjela ruskog ministarstva vanjskih poslova, rekao je u martu da će biti “ozbiljnih vojnih i političkih posljedica” ako Finska uđe u NATO.

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da bi Finska, zajedno sa susjedom Švedskom, bila “dobrodošla” da se pridruži savezu.

Finska dijeli granicu dugu 830 milja s Rusijom i nekoć je bila dio Ruskog carstva, stekavši nezavisnost nakon Prvog svjetskog rata. Sovjetski Savez je napao Finsku 1939. u onome što je poznato kao Zimski rat. Nakon mirovnog sporazuma 1940., par se ponovno sukobio u ratu koji je započeo 1941., neposredno nakon što je nacistička Njemačka napala Sovjetski Savez. Rat je trajao do 1944. godine.

Godine 1948. Finska je sa Sovjetskim Savezom potpisala Sporazum o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći priznajući njegovu želju da ostane neutralna. Novi sporazum o prijateljstvu potpisan je između Helsinkija i Moskve 1992. godine.
Međutim, agresija Moskve u Ukrajini natjerala je Helsinki da istraži načine za jačanje nacionalne sigurnosti, uključujući moguće članstvo u NATO-u.

Takav potez postaje sve popularniji među finskim političarima. Od 200 saborskih zastupnika, 112 ih je odgovorilo na anketu o potencijalnom članstvu. Većina ispitanika, njih 71, reklo je da podupire članstvo u NATO-u, dok se samo šest zastupnika protivilo tom potezu, izvijestila je finska nacionalna javna radiotelevizija YLE. Bilo ih je 35 koji su rekli da ne znaju.

Stranka nacionalne koalicije (NCP) snažno podupire članstvo u NATO-u. Predstavnica NCP-a Pihla Keto-Huovinen rekla je za Yle da je promijenila mišljenje o nesvrstanosti Finske nakon ruske invazije na Ukrajinu koja je “potresla cijelu temeljnu politiku”.

U javnosti je sve veća podrška pridruživanju savezu, a većina (60 posto) Finaca podupire pridruživanje NATO-u u prošlomjesečnoj anketi koju je proveo Finski Business and Policy Forum Eva think tank.