Na prošlosedmičnom sastanku u Banjoj Luci vladajuće koalicije u bh. entitetu Republika Srpska najavljeni su novi potezi u pokušaju razbijanja države Bosne i Hercegovine.

Tako je saopćeno da će ove sedmice predsjednica RS-a Željka Cvijanović potpisati ukaz o proglašenju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti kojom praktično entitet oduzima državnu imovinu.

To će biti treći najdirektniji korak kada je u pitanju puzajući državni udar. Cvijanović je u oktobru 2021. godine potpisala ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS-a usvojila na 20. posebnoj sjednici održanoj 30. jula.

Krajem decembra u RS-u su nastavili nezakonit prijenos nadležnosti, pa je novim ukazom proglašen Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a, iako je ta oblast regulisana Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH i u nadležnosti je državne Agencije za lijekove.

– Postoje pritisti stranaca kada je u pitanju zakon o imovini, ali mi nastavljamo prema planu i nećemo odustati – poručio je čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.

Kakav odgovor treba biti države i probosanskih političkih faktora? Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, u izjavi za Faktor ističe da se mora reagovati na dva pravca.

– Tražiti ocjenu ustavnosti, ali se to može tek nakon što zakon stupi na snagu. Obično to traje sedam dana, mada će zakon o lijekovima RS-a stupiti na snagu za šest mjeseci. Šta to znači? U RS-u taktiziraju, hoće da imaju prostora za političke manevre. Međutim, to ne treba biti izgovor međunarodnoj zajednici, prije svega Uredu visokog predsatvnika da odmah reaguje, odlučno i jasno. Ukoliko takva reakcija izostane, i OHR bude pasivan, to će biti loše po BiH. U RS-u će shvatiti da mogu nastaviti ovim putem – rekao je Trnka.

Predstavnici probosanskog bloka u RS-u su nakon usvajanja zakona u NSRS-u uputili apelaciju entitetskom Ustavnom sudu zbog povreda nacionalnog interesa, ali je ona odbačena.

– Sljedeći korak je Ustavni sud BiH. Kada je bila rasprava u NSRS-u, jasno sam kazao da je jedino Parlamentarna skupština BiH jedino mjesto gdje se mogu donositi odluke o državnoj imovini. U RS-u žele da prisvoje državnu imovinu. Evo primjera u susjedstvu, je li Vojvodina ili Srbija vlasnik državne imovine? BiH je sukcesor imovine bivše države i samo ona može biti vlasnik. Tako je u svim državama nastalim iz bivše Jugoslavije – ističe za Faktor Senad Bratić, zastupnik Koalicije Zajedno za BiH u NSRS-u.

Bratić naglašava da je u pitanju udar na ustavno-pravni poredak BiH.

– NSRS izlazi iz svoje nadležnosti, stvaraju paralelizme, ovo je udar na državu BiH. Naravno da entiteti i Brčko Distrikt mogu koristiti i imovinu, poljoprivredno zemljište, šume, ali sve to može biti samo vlasništvo države BiH – podvlači Bratić i dodaje da je sljedeća instanca kojoj će se obratiti po pitanju državne imovine Ustavni sud BiH.

Na prošlosedmičnom sastanku u Banjoj Luci vladajuće koalicije u bh. entitetu Republika Srpska najavljeni su novi potezi u pokušaju razbijanja države Bosne i Hercegovine.

Tako je saopćeno da će ove sedmice predsjednica RS-a Željka Cvijanović potpisati ukaz o proglašenju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti kojom praktično entitet oduzima državnu imovinu.

To će biti treći najdirektniji korak kada je u pitanju puzajući državni udar. Cvijanović je u oktobru 2021. godine potpisala ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH koji je Narodna skupština RS-a usvojila na 20. posebnoj sjednici održanoj 30. jula.

Krajem decembra u RS-u su nastavili nezakonit prijenos nadležnosti, pa je novim ukazom proglašen Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a, iako je ta oblast regulisana Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH i u nadležnosti je državne Agencije za lijekove.

– Postoje pritisti stranaca kada je u pitanju zakon o imovini, ali mi nastavljamo prema planu i nećemo odustati – poručio je čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.

Kakav odgovor treba biti države i probosanskih političkih faktora? Kasim Trnka, profesor ustavnog prava, u izjavi za Faktor ističe da se mora reagovati na dva pravca.

– Tražiti ocjenu ustavnosti, ali se to može tek nakon što zakon stupi na snagu. Obično to traje sedam dana, mada će zakon o lijekovima RS-a stupiti na snagu za šest mjeseci. Šta to znači? U RS-u taktiziraju, hoće da imaju prostora za političke manevre. Međutim, to ne treba biti izgovor međunarodnoj zajednici, prije svega Uredu visokog predsatvnika da odmah reaguje, odlučno i jasno. Ukoliko takva reakcija izostane, i OHR bude pasivan, to će biti loše po BiH. U RS-u će shvatiti da mogu nastaviti ovim putem – rekao je Trnka.

Predstavnici probosanskog bloka u RS-u su nakon usvajanja zakona u NSRS-u uputili apelaciju entitetskom Ustavnom sudu zbog povreda nacionalnog interesa, ali je ona odbačena.

– Sljedeći korak je Ustavni sud BiH. Kada je bila rasprava u NSRS-u, jasno sam kazao da je jedino Parlamentarna skupština BiH jedino mjesto gdje se mogu donositi odluke o državnoj imovini. U RS-u žele da prisvoje državnu imovinu. Evo primjera u susjedstvu, je li Vojvodina ili Srbija vlasnik državne imovine? BiH je sukcesor imovine bivše države i samo ona može biti vlasnik. Tako je u svim državama nastalim iz bivše Jugoslavije – ističe za Faktor Senad Bratić, zastupnik Koalicije Zajedno za BiH u NSRS-u.

Bratić naglašava da je u pitanju udar na ustavno-pravni poredak BiH.

– NSRS izlazi iz svoje nadležnosti, stvaraju paralelizme, ovo je udar na državu BiH. Naravno da entiteti i Brčko Distrikt mogu koristiti i imovinu, poljoprivredno zemljište, šume, ali sve to može biti samo vlasništvo države BiH – podvlači Bratić i dodaje da je sljedeća instanca kojoj će se obratiti po pitanju državne imovine Ustavni sud BiH.