-6.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Slovenci došli po još radnika “Ovo je zemlja iz koje svi trebaju bježati”

    Slovenci došli po još radnika “Ovo je zemlja iz koje svi trebaju bježati”

    Slovenačke kompanije traže radnu snagu u BiH, zbog deficita na lokalnom tržištu rada. Kritičari kažu da se bh. vlasti tako “rješavaju nezaposlenih”. Prošle godine je dnevno u Sloveniju odlazilo i do 50 radnika.

    - Reklama -

    – Imamo puno posla, nemamo radnika – moto je, koji zvuči kao vapaj predstavnika slovenačkih kompanija, koje su ovih dana došle da traže radnike u Bosni i Hercegovini. Traže se uglavnom zidari, mesari, tokari, bravari, vodoinstalateri, fizički radnici u proizvodnji. To je ono čega BiH ima, jer su kako kažu, prema istraživanjima koja su radili, ovaj prostor vidjeli kao najbolji za to.

    – Imamo poteškoća, nemamo radnika a imamo puno posla. Ovdje ih ima i zato smo t – kaže Aleš Zalkoar iz kompanije „Iskra”, koja već ima iskustva sa radnicima iz BiH.

    - Reklama -

    – Mi već imamo radnike iz BiH, neki imaju kvalifikacije, neki se nauče kod nas. Jezik nam je blizak , lako je za poslovanje. Mi im nudimo sve benefite kao što mi imamo, od 13. plate, nagrada i svega ostalog – kaže Zalokar.

    Bijeg zbog sistema

    Neven Petrović iz Banjaluke, trenutno traži bilo kakav posao. Na Sajam zapošljavanja, koji se ovih dana održava u Banjaluci i Sarajevu, došao je prvenstveno da potraži, kako kaže, „bijeg od BiH”. Onda sve ostalo.

    – Došao sam da vidim ponude, već sam našao par kontakata, pa ćemo da vidimo. Bježim iz države! To je razlog. Ovo je država iz koje treba odmah otići, bez ikakvog razmišljanja. Svim ljudima predlažem da što prije bježe odavde – kaže Petrović, koji očekuje nekoliko ponuda od firmi iz Slovenije, kako bi što prije otišao.

    U „bjekstvu radnika iz BiH”, pomaže i državna Agencija za rad i zapošljavanje, koja zajedno sa predstavnicima kompanija iz inostranstva, organizuje ovakve i slične sajmove u zemlji. Ni vlast, ni poslovna zajednica, ne vide ništa loše u tome. U suštini, radi se o legalnim poslovima, samo je pitanje da li vlast ima bilo kakvu zaštitu za odliv radno sposobnog stanovništva.

    Ovo je poražavajuće za našu privredu. Organizovanje ovakvih događaja, posebno kada nam nedostaje radnika, je više nego katastrofa. Posebno jer to organizuju državne institucije. Kome obrazujemo kadrove ako će nam na ovakav način `otimati` radnike“, pita Vladimir Blagojević, iz Privredne komore Republike Srpske.

    Saša Trivić, iz Udruženja poslodavaca RS, inače vlasnik i osnivač banjalučke kompanije „Krajina klas” i lanca pekara u BiH, upozorava da će radno sposobno stanovništvo otići iz BiH, sa ili bez podrške neke agencije. Zabrinjavajuće je kaže, da problem više nije ni visina plate.

    Poslodavci peru ruke

    – Osnovna primjedba ljudi koji danas odlaze, je sistem. Neće da mu djeca idu u ovakvu školu, da se liječe u ovakvoj bolnici, da imaju ovakve političare. Mi nemamo drugog načina nego da to vlastima govorimo, ali očigledno da u družavi niko ne preduzima ništa po tom pitanju – kaže Trivić, uz opasku, da sada više nije na poslodavcima, koji se prilagođavaju, već na sistemu.

    Samo u prošloj godini, Agencija za zapošljavanje BiH, izdala je 18 hiljada radnih dozvola za Sloveniju, što je duplo više u odnosu na prethodnu godinu. Gotovo hiljadu i po radnika mjesečno je, prema tim podacima otišlo u Sloveniju, što je 50 dnevno.

    Plata za knap

    Radnike u Sloveniji traže svi: od mesne i građevinske industrije do IT sektora.  Neki od njih već imaju radnike iz zemalja zapadnog Balkana, čijim radom su zadovoljni.

    – Za radnika u proizvodnji, sa tri smjene, plata je oko 1000 eura. Sa četiri smjene, oko 1100. Nudimo ugovor na godinu dana i stabilno preduzeće, koje neće sutra prekinuti radni odnos sa vama – kaže Danijel Pejašinović, menadžer komapnije Trelleborga iz Kranja, koja je prije nekoliko godina postala većinski vlasnik kompanije „Sava”.

    Oni koji su otišli prije nekoliko godina, kažu da se nisu pokajali. Među njima je Željko Vučić, koji je na sličnom sajmu u Banjaluci dogovorio posao u kompaniji za obradu mesa od divljači „Nimrod“, iz Škofja Loke.

    – Prije tri godine sam došao ovdje na sajam, dogovorio sve i otišao tamo kod njih. Zadovoljan sam svim uslovima. Prije toga sam radio u mesnim industrijama ovdje, gdje su plate kasnile i po nekoliko mjeseci, doprinosi nisu bili regulisani. Sada su bolji uslovi rada višestruko – priča Željko, čiji poslodavac u šali kaže, da nažalost mladi ljudi vole samo da jedu meso, ali ne i da ga obrađuju.

    Smanjenje nezaposlenosti iseljavanjem

    Zbog sve lošije ekonomske situacije i politčkog sistema, koji posljednjih 30 godina crpi životnu energiju građanima BiH, ovakav scenario je realan. Urednik poslovnog portala Capital, Siniša Vukelić, kaže da se zbog toga stanovništvo, odlučuje da bude prva generacija onih koji će pomoći svojoj djeci u nekom drugom, uređenom sistemu.

    Apsurd da Agencija za zapošljavanje pomaže u zapošljavanju naših ljudi u inostranstvu, govori koliko je zapravo političarima motiv da se riješi nezaposlenih. Ali ne način da ih zaposle, već da oni odu iz ove države. Jer takvi ljudi su ljuti, gladni i uglavnom ne glasaju za postojeću vlast. Samo prave probleme i oni taj problem žele da završe, tako što će ih pustiti preko granice“, kaže Vukelić.

    Odliv radno sposobnog stanovništva ogroman je problem, ne samo u BiH, već i u zemljama cijele regije. U takvim uslovima, u praksi se već osjeća nestašica radne snage u proizvodnim procesima, gdje se radnici uvoze iz zemalja Bliskog istoka, koji već mjesecima rade u BiH u građevinskom sektoru. Takođe, gotovo je nemoguće odmah pronaći molera, zidara, vodoinstalatera ili druge majstore tog profila, jer je obim posla prevelik za postojeći broj radnika, zbog čega je u zadnje dvije godine, cijena svih ovih usluga višestruko povećana.

    Zato dio poslodavaca, uoči današnje manifestacije izbora najuspješnijih u privredi u RS, ironično poručuje vlastima da će, ukoliko se ovaj trend nastavi, uskoro nagrade uručivati slovenačkim poslodavcima piše DW.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Slovenačke kompanije traže radnu snagu u BiH, zbog deficita na lokalnom tržištu rada. Kritičari kažu da se bh. vlasti tako “rješavaju nezaposlenih”. Prošle godine je dnevno u Sloveniju odlazilo i do 50 radnika.

    - Reklama -

    – Imamo puno posla, nemamo radnika – moto je, koji zvuči kao vapaj predstavnika slovenačkih kompanija, koje su ovih dana došle da traže radnike u Bosni i Hercegovini. Traže se uglavnom zidari, mesari, tokari, bravari, vodoinstalateri, fizički radnici u proizvodnji. To je ono čega BiH ima, jer su kako kažu, prema istraživanjima koja su radili, ovaj prostor vidjeli kao najbolji za to.

    – Imamo poteškoća, nemamo radnika a imamo puno posla. Ovdje ih ima i zato smo t – kaže Aleš Zalkoar iz kompanije „Iskra”, koja već ima iskustva sa radnicima iz BiH.

    - Reklama -

    – Mi već imamo radnike iz BiH, neki imaju kvalifikacije, neki se nauče kod nas. Jezik nam je blizak , lako je za poslovanje. Mi im nudimo sve benefite kao što mi imamo, od 13. plate, nagrada i svega ostalog – kaže Zalokar.

    Bijeg zbog sistema

    Neven Petrović iz Banjaluke, trenutno traži bilo kakav posao. Na Sajam zapošljavanja, koji se ovih dana održava u Banjaluci i Sarajevu, došao je prvenstveno da potraži, kako kaže, „bijeg od BiH”. Onda sve ostalo.

    – Došao sam da vidim ponude, već sam našao par kontakata, pa ćemo da vidimo. Bježim iz države! To je razlog. Ovo je država iz koje treba odmah otići, bez ikakvog razmišljanja. Svim ljudima predlažem da što prije bježe odavde – kaže Petrović, koji očekuje nekoliko ponuda od firmi iz Slovenije, kako bi što prije otišao.

    U „bjekstvu radnika iz BiH”, pomaže i državna Agencija za rad i zapošljavanje, koja zajedno sa predstavnicima kompanija iz inostranstva, organizuje ovakve i slične sajmove u zemlji. Ni vlast, ni poslovna zajednica, ne vide ništa loše u tome. U suštini, radi se o legalnim poslovima, samo je pitanje da li vlast ima bilo kakvu zaštitu za odliv radno sposobnog stanovništva.

    Ovo je poražavajuće za našu privredu. Organizovanje ovakvih događaja, posebno kada nam nedostaje radnika, je više nego katastrofa. Posebno jer to organizuju državne institucije. Kome obrazujemo kadrove ako će nam na ovakav način `otimati` radnike“, pita Vladimir Blagojević, iz Privredne komore Republike Srpske.

    Saša Trivić, iz Udruženja poslodavaca RS, inače vlasnik i osnivač banjalučke kompanije „Krajina klas” i lanca pekara u BiH, upozorava da će radno sposobno stanovništvo otići iz BiH, sa ili bez podrške neke agencije. Zabrinjavajuće je kaže, da problem više nije ni visina plate.

    Poslodavci peru ruke

    – Osnovna primjedba ljudi koji danas odlaze, je sistem. Neće da mu djeca idu u ovakvu školu, da se liječe u ovakvoj bolnici, da imaju ovakve političare. Mi nemamo drugog načina nego da to vlastima govorimo, ali očigledno da u družavi niko ne preduzima ništa po tom pitanju – kaže Trivić, uz opasku, da sada više nije na poslodavcima, koji se prilagođavaju, već na sistemu.

    Samo u prošloj godini, Agencija za zapošljavanje BiH, izdala je 18 hiljada radnih dozvola za Sloveniju, što je duplo više u odnosu na prethodnu godinu. Gotovo hiljadu i po radnika mjesečno je, prema tim podacima otišlo u Sloveniju, što je 50 dnevno.

    Plata za knap

    Radnike u Sloveniji traže svi: od mesne i građevinske industrije do IT sektora.  Neki od njih već imaju radnike iz zemalja zapadnog Balkana, čijim radom su zadovoljni.

    – Za radnika u proizvodnji, sa tri smjene, plata je oko 1000 eura. Sa četiri smjene, oko 1100. Nudimo ugovor na godinu dana i stabilno preduzeće, koje neće sutra prekinuti radni odnos sa vama – kaže Danijel Pejašinović, menadžer komapnije Trelleborga iz Kranja, koja je prije nekoliko godina postala većinski vlasnik kompanije „Sava”.

    Oni koji su otišli prije nekoliko godina, kažu da se nisu pokajali. Među njima je Željko Vučić, koji je na sličnom sajmu u Banjaluci dogovorio posao u kompaniji za obradu mesa od divljači „Nimrod“, iz Škofja Loke.

    – Prije tri godine sam došao ovdje na sajam, dogovorio sve i otišao tamo kod njih. Zadovoljan sam svim uslovima. Prije toga sam radio u mesnim industrijama ovdje, gdje su plate kasnile i po nekoliko mjeseci, doprinosi nisu bili regulisani. Sada su bolji uslovi rada višestruko – priča Željko, čiji poslodavac u šali kaže, da nažalost mladi ljudi vole samo da jedu meso, ali ne i da ga obrađuju.

    Smanjenje nezaposlenosti iseljavanjem

    Zbog sve lošije ekonomske situacije i politčkog sistema, koji posljednjih 30 godina crpi životnu energiju građanima BiH, ovakav scenario je realan. Urednik poslovnog portala Capital, Siniša Vukelić, kaže da se zbog toga stanovništvo, odlučuje da bude prva generacija onih koji će pomoći svojoj djeci u nekom drugom, uređenom sistemu.

    Apsurd da Agencija za zapošljavanje pomaže u zapošljavanju naših ljudi u inostranstvu, govori koliko je zapravo političarima motiv da se riješi nezaposlenih. Ali ne način da ih zaposle, već da oni odu iz ove države. Jer takvi ljudi su ljuti, gladni i uglavnom ne glasaju za postojeću vlast. Samo prave probleme i oni taj problem žele da završe, tako što će ih pustiti preko granice“, kaže Vukelić.

    Odliv radno sposobnog stanovništva ogroman je problem, ne samo u BiH, već i u zemljama cijele regije. U takvim uslovima, u praksi se već osjeća nestašica radne snage u proizvodnim procesima, gdje se radnici uvoze iz zemalja Bliskog istoka, koji već mjesecima rade u BiH u građevinskom sektoru. Takođe, gotovo je nemoguće odmah pronaći molera, zidara, vodoinstalatera ili druge majstore tog profila, jer je obim posla prevelik za postojeći broj radnika, zbog čega je u zadnje dvije godine, cijena svih ovih usluga višestruko povećana.

    Zato dio poslodavaca, uoči današnje manifestacije izbora najuspješnijih u privredi u RS, ironično poručuje vlastima da će, ukoliko se ovaj trend nastavi, uskoro nagrade uručivati slovenačkim poslodavcima piše DW.

    IzvorN1
    Zenica
    scattered clouds
    -6.5 ° C
    -6.5 °
    -6.5 °
    93 %
    1.5kmh
    28 %
    sub
    4 °
    ned
    6 °
    pon
    8 °
    uto
    8 °
    sri
    8 °