Teško da će vlasti u Beogradu moći da nastave hod po žici između Zapada i Istoka, ocjenjuju mediji na njemačkom. Kako dodaju, pritisak Zapada na Vučića je vjerovatno znatno porastao.

„Kroz dvije sedmice srpski predsjednik Aleksandar Vučić želi da osvoji novi mandat. Ali njegovu kampanju je zasjenilo pitanje na kojoj strani stoji u sukobu Zapada sa Rusijom“, piše mihnenski dnevnik Zidojče cajtung.

List navodi da ovo nisu laki dani za Vučića jer „ne želi da se zamjera EU i SAD niti da izgubi milost Rusije“.

„On bez sumnje posjeduje talenat da domaćoj publici pruži osjećaj kako se na svim frontovima neumorno bori za dobrobit svog naroda. Posebno u ovim teškim danima“, piše Zidojče, dodajući da je Beograd načelno podržao integritet Ukrajine i glasao za rezoluciju UN, ali da odbija uvođenje sankcija Rusiji.

„Očito je zapadni pritisak na Vučića da konačno zauzme stav bio preveliki“, ocjenjuje list srpsko glasanje u UN. „Uz to Srbija vjerovatno nije htjela da spada u mali krug Putinovih podržavalaca u UN. Protiv rezolucije su glasale četiri diktature: Sjeverna Koreja, Eritreja, Bjelorusija i Sirija.”

Novinar Enver Robeli u tekstu dalje ocjenjuje da Rusiju i Srbiju ne povezuje samo to što su slovenske i pravoslavne zemlje već još više „temeljno nepovjerenje prema Zapadu”.

„Otkako je Vučić prije deset godina došao na vlast, Putin se u Srbiji slavi kao pop-kulturna ikona. Više srpskih gradova je proglasilo šefa Kremlja za počasnog građanina, u bulevarskim medijima pod Vučićevom konktrolom Putin važi za modernog Herkulesa u borbi protiv zlog Zapada“, dodaje Zidojče.

Podsjeća se da se svjetska javnost zanimala za dva skupa Putinovih fanova u Beogradu, dok su skupovi solidarnosti sa Ukrajinom naišli na malo pažnje.

„Neki posmatrači sumnjaju da će Vučić poslije izbora moći da nastavi spoljnopolitički hod po žici. Malo je vjerovatno da će podijeljena opozicija dobiti izbore. U novembru je Putin svom srpskom kolegi za svaki slučaj darivao predizbornu poklon: isporuke gasa po diskontnoj cijeni, 270 dolara za hiljadu kubika”, podsjeća minhenski list.

„Taj za Srbiju povoljni dil ističe na ljeto. Ako Moskva do tada ne okonča ovaj napadački rat, teško da će EU tolerisati da Srbija po pitanju sankcija stoji po strani“, zaključuje Zidojče.

Slično misli beogradski novinar Andrej Ivanji koji je govorio u radijskom programu švajcarskog javnog servisa SRF: „Rat u Ukrajini se nametnuo kao prva tema kampanje, u medijima je progutao sve ostalo”, rekao je on.

„Čak i kad bi vladajuće partije u Srbiji htjele, sada se ne bi usudile da prebrzo promijene proruski kurs jer bi se to odrazilo na ishod izbora“, naveo je Ivanji.

On je za švajcarski radio ocijenio da Beograd decenijama pokušava da balansira između Istoka i Zapada. „Ali, stanje je sada tako zaoštreno da će Srbija vjerovatno veoma brzo biti primorana da zauzme stranu u ovom konfliktu.”

Teško da će vlasti u Beogradu moći da nastave hod po žici između Zapada i Istoka, ocjenjuju mediji na njemačkom. Kako dodaju, pritisak Zapada na Vučića je vjerovatno znatno porastao.

„Kroz dvije sedmice srpski predsjednik Aleksandar Vučić želi da osvoji novi mandat. Ali njegovu kampanju je zasjenilo pitanje na kojoj strani stoji u sukobu Zapada sa Rusijom“, piše mihnenski dnevnik Zidojče cajtung.

List navodi da ovo nisu laki dani za Vučića jer „ne želi da se zamjera EU i SAD niti da izgubi milost Rusije“.

„On bez sumnje posjeduje talenat da domaćoj publici pruži osjećaj kako se na svim frontovima neumorno bori za dobrobit svog naroda. Posebno u ovim teškim danima“, piše Zidojče, dodajući da je Beograd načelno podržao integritet Ukrajine i glasao za rezoluciju UN, ali da odbija uvođenje sankcija Rusiji.

„Očito je zapadni pritisak na Vučića da konačno zauzme stav bio preveliki“, ocjenjuje list srpsko glasanje u UN. „Uz to Srbija vjerovatno nije htjela da spada u mali krug Putinovih podržavalaca u UN. Protiv rezolucije su glasale četiri diktature: Sjeverna Koreja, Eritreja, Bjelorusija i Sirija.”

Novinar Enver Robeli u tekstu dalje ocjenjuje da Rusiju i Srbiju ne povezuje samo to što su slovenske i pravoslavne zemlje već još više „temeljno nepovjerenje prema Zapadu”.

„Otkako je Vučić prije deset godina došao na vlast, Putin se u Srbiji slavi kao pop-kulturna ikona. Više srpskih gradova je proglasilo šefa Kremlja za počasnog građanina, u bulevarskim medijima pod Vučićevom konktrolom Putin važi za modernog Herkulesa u borbi protiv zlog Zapada“, dodaje Zidojče.

Podsjeća se da se svjetska javnost zanimala za dva skupa Putinovih fanova u Beogradu, dok su skupovi solidarnosti sa Ukrajinom naišli na malo pažnje.

„Neki posmatrači sumnjaju da će Vučić poslije izbora moći da nastavi spoljnopolitički hod po žici. Malo je vjerovatno da će podijeljena opozicija dobiti izbore. U novembru je Putin svom srpskom kolegi za svaki slučaj darivao predizbornu poklon: isporuke gasa po diskontnoj cijeni, 270 dolara za hiljadu kubika”, podsjeća minhenski list.

„Taj za Srbiju povoljni dil ističe na ljeto. Ako Moskva do tada ne okonča ovaj napadački rat, teško da će EU tolerisati da Srbija po pitanju sankcija stoji po strani“, zaključuje Zidojče.

Slično misli beogradski novinar Andrej Ivanji koji je govorio u radijskom programu švajcarskog javnog servisa SRF: „Rat u Ukrajini se nametnuo kao prva tema kampanje, u medijima je progutao sve ostalo”, rekao je on.

„Čak i kad bi vladajuće partije u Srbiji htjele, sada se ne bi usudile da prebrzo promijene proruski kurs jer bi se to odrazilo na ishod izbora“, naveo je Ivanji.

On je za švajcarski radio ocijenio da Beograd decenijama pokušava da balansira između Istoka i Zapada. „Ali, stanje je sada tako zaoštreno da će Srbija vjerovatno veoma brzo biti primorana da zauzme stranu u ovom konfliktu.”