Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. marta kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema. Odlukom UN-a od 2012. svake godine 21. marta obilježava se Svjetski dan šuma. Ove godine Svjetski dan šuma se obilježava sa temom „Šume i biodiverzitet“.
Šume prekrivaju više od trećine kopna na Zemlji. To su biološki najraznolikiji ekosistemi na Zemlji i dom više od 80% vrsta kopnenih životinja, biljaka i gljiva. Prema podacima UN-a, godišnje nestaje 13 miliona hektara šuma u svijetu čime se za 12-20% povećava emisija stakleničkih plinova zbog čega se ubrzava nastanak klimatskih promjena.
Šume doprinose ravnoteži kisika, ugljen dioksida u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda, te su biološki najraznovrsniji ekosistemi na kopnu. Globalno su ugrožene zbog nedovoljno kontroliranog upravljanja, požara, promjene režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, dr.
Šume skladište ugljik i tako doprinose ublažavanju utjecaja klimatskih promjena u i oko urbanih područja. Drveće utječe na poboljšanje lokalne klime, a time i na ekonomičniju potrošnju električne energije. U zelenim područjima gradova se za zagrijavanje koristi 20-50% manje energije, a ljeti za klimatizaciju i do 30% manje energije za razliku od urbanih dijelova bez zelenila. Strateškom sadnjom drveća u urbanim područjima zrak se može rashladiti i do 8 stepeni Celzija.
Stabla u gradovima su odlični filteri zraka, uklanjaju štetne zagađujuće materije u zraku i fine čestice. Također utječu na smanjenje buke i predstavljaju štit za kuće od buke sa obližnjih prometnica i iz industrijskih područja.
Šume doprinose filtriranju i regulaciji vode, štite vodozahvatna područja i sprječavaju poplave jer zadržavaju vodu u granama i u tlu.
Šume u gradovima i okolnim područjima doprinose razvoju turizma i tako utječu na stvaranje velikog broja radnih mjesta i planova za uređenje gradova, izgradnju dinamične, energetske i prosperitetne zelene ekonomije. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, potiču aktivan i zdrav način života, poboljšavaju mentalno zdravlje, sprečavaju bolesti i pružaju mjesto ljudima za druženje. Na žalost, u BiH se još uvijek vrši gola sjeća drveća, a samo je oko 10% šuma je doista zaštićeno, a to su područja pod minama.
Park prirode Babina
Projekat je autorsko djelo ekologa Akifa Smajlovića. Ovaj projekat je naišao na razumijevanje općinske vlasti i kao takav našao se na službenim aktima Zenice.
U Park prirode Babina ulaze sljedeće destinacije: Smetovi i Kraljevine, Pepelari, Bistrovac, dio planine Tvrtkovac i Lastavica.
O parku prirode pisali su i pravili emisije svi mediji u BiH i Index.hr.
Ekolog Akif Smajlović je povodom Dana šuma u Zenici na Trgu Alije Izetbegovića kroz nekoliko plakata pokušao skrenuti pažnju javnosti o bitnosti šuma u našoj lokalnoj zajednici, ali i šire. Također je za Radio Zenit ekolog Smajlović dao izjavu povodom ovog dana.
Federacija BiH još uvijek bez Zakona o šumama
Na ovaj zakon FBiH čeka još od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji Zakon o šumama proglašen neustavnim. Vlada FBiH je nakon toga kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u decembru 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena van snage. U međuvremenu su svi kantoni, osim Hercegovačko-neretvanskog, donijeli kantonalne zakone o šumama.
Donošenjem novog Zakona o šumama uredila bi se oblast šumarstva na nivou FBiH što bi omogućilo zaštitu ovog prirodnog resursa, zaustavljanje bespravne sječe šume i bespravnog zauzimanja državnog šumskog zemljišta.
Vlada FBiH je još jula 2017. godine utvrdila Prijedlog zakona o šumama i uputila ga u parlamentarnu proceduru. U međuvremenu je 2019. godine Vlada FBiH na osnovu zaključka sa svoje sjednice uputila urgenciju prema Parlamentu FBiH da hitno uzme u razmatranje Prijedlog zakona o šumama, ali nažalost do danas nije ništa urađeno.
Nepostojanje Zakona o šumama na nivou FBiH dovodi do nesagledivih negativnih efekata ne samo u šumarstvu i drvnoj industriji nego ima negativan uticaj na ostale segmente društva kao što su: provođenje prostorno planskih akata na svim nivoima, nemogućnost realiziranja značajnih energetskih, komunikacijskih, vodoprivrednih i drugih projekata od državnog interesa, od interesa za FBiH, kantone i lokalnu samoupravu, zatim nemogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno rješavanje sudskih postupaka po pitanju vlasništva nad šumom koji su u toku, postupanje kantonalnih tužilaštava u primjeni Krivičnog zakona FBiH, rad Federalne i kantonalnih šumarskih inspekcija i drugo.
Zašto jedanaestu godinu FBiH nema Zakon o šumama, kome je to u interesu i zašto civilno društvo šuti po ovom pitanju ovoliko godina kada već vlasti ne žele poduzeti ništa radi svojih osobnih interesa ostaje nepoznato?
[ngg src=”galleries” ids=”526″ display=”basic_thumbnail”]Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
