U svijetu postoji pet takozvanih plavih zona, odnosno područja na kojima žive najdugovječniji ljudi. Riječ je o italijanskoj Sardiniji, japanskoj Okinavi, grčkom ostrvu Ikarija, poluostrvu Nikoja u Kostariki i kalifornijskom gradu Loma Linda.
U ovim mjestima živi mnogo starijih od 100 godina, a pored toga, prisutno je daleko manje zdravstvenih problema koji haraju ostatkom svijeta – gojaznost, dijabetes, rak.
Na njihovu dugovječnost utiču različite stvari, ali sasvim izvijesno i ishrana, koja se bazira na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla, ribi, jajima i mliječnim proizvodima. Meso se jede u manjima porcijama, kao i šećer, a evo koje vrste hljeba se najviše konzumiraju u plavim zonama.
Hljeb od kiselog tijesta
Sastojci za hljeb od kiselog tijesta su veoma jednostavni – voda, brašno od cijelog zrna pšenice i starter. Ova vrsta hljeba se najviše jede na Sardiniji i u Ikariji, a zahvaljujući procesu fermentacije koji je potreban da bi se dobio starter, ovakav hljeb ima više prebiotičkih svojstava.
Prebiotička i probiotička hrana dobro utiče na zdravlje, imunitet i dugovječnost.
Hljeb od cijelih žitarica
Ljudi u plavim zonama često jedu hljeb od cijelih žitarica – pšečice, raži i ječma, a ovi sastojci puni su nutrijenata poput triptofana i aminokiselina.
Korišćenje cijelih žitarica obezbjeđuje više vlakana, proteina biljnog porijekla, nutrijenata, kao i antiosidanasa, a sve to poboljšava zdravlje srca i povoljno utiče na dugovječnost.
Pored cijelih žitarica, za pravljenje ovog hljeba koriste se kvasac i voda.
Pogače od cijelih žitarica
Ljudi u plavim zonama ovaj hljeb još nazivaju i pita hljebom, a najviše se konzumira na području Ikarije. Dakle, riječ je o pogačama od cijelih žitarica, koje se sjajno kombinuju sa povrćem i proteinima biljnog porijekla, poput humusa ili sočiva.
Ove pogače imaju iste sastojke kao hljeb od cijelih žitarica, a ključno je da se uz njih jedu namirnice koje sadrže protein, vlakna i zdrave masti, kako bi se obezbijedio balans nivoa šećera u krvi i u tijelo unijeli vitamini i minerali.
Hljeb od kukuruznog brašna
Kukuruzno brašno koristi se u ishrani već hiljadama godina, kao jedan od glavnih sastojaka za tortilje, palentu i razne vrste hljebova. Sjajan je izvor proteina, vitamina A, vlakana i brojnih minerala, a hljeb od kukuruznog brašna se najviše jede u Loma Lindi.
Stanovnici ovog kalifornijskog mjesta hljeb najčešće prave od mješavine kukuruznog i speltinog brašna, lanenog sjemena, ulja, sojinog mlijeka i praška za pecivo. Laneno sjeme i brašno od spelte obezbjeđuju zdrave masti i vlakna, što je jako važno za zdravlje crijeva, mozga i srca.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
