Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici, za “Oslobođenje” govori o domaćim i međunarodnim projektima, podmlađivanju kadra i potrebama tržišta rada.
U nastavku teksta pročitajte ovaj razgovor.
Da li je naša država već u situaciji da mora uvoziti radnu snagu, a da opet imamo na birou veći broj onih čija zanimanja nisu više tražena ?
– Svi univerziteti vode brigu o upisivanju u skladu sa potrebama kadrova za tržište rada. Nećemo imati problema toliko sa ovim visokoobrazovanim kadrovima koliko ćemo imati problema sa običnom radnom snagom. Jer, nećemo imati izvršioce, nećemo imati bravara, montera, glodača, operativaca na CNC strojevima, tesara, građevinaca…
Procjene
– Naš univerzitet je uglavnom koncipiran za potrebe Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona, a oba kantona su primarno naslonjena na metalopreradu.
To znači da moramo školovati kadrove za potrebe države, za potrebe tržišta u metalopreradi. Ne isključujem potrebu da se obrazuju kadrovi u društvenim naukama za potrebe javne uprave, za gradove, za općine, za sudove… Je li kvota odgovarajuća potrebama ono što mi sada upisujemo? Mislim da nije. Zašto? Kad napravite analizu na birou za zapošljavanje, možete vidjeti da tamo ima najviše nastavnika razredne nastave, socijalne pedagogije, da ima pravnika i ekonomista. Ima i inžinjera mašinstva, metalurgije i hemije, ali je to drastično manje. Jedino na birou nemate ljekara i elektroinženjera. Ako bismo uzeli tu informaciju sa biroa rada kao jedinu relevantnu, onda faktički ne bismo trebali imati nikako obrazovanja. Ako imamo 100 pravnika na birou, je li to znači da ne trebamo upisivati pravo? Roditelj želi da mu dijete završi pravni fakultet. Dijete je u svojoj glavi shvatilo da želi studirati pravo. Ako mu mi to ne nudimo, on će otići u Travnik, završiti pravni fakultet tamo, doći će ovdje i mi ćemo ga zaposliti na budžet. A mi ćemo školovati kadrove za Njemačku ili za neku drugu zemlju. Moramo voditi brigu o minimumu, procijeniti koliko treba određenih kadrova za potrebe države. Univerzitet bi trebao sagledati koji su to novi studijski programi koje treba upisivati da bi ta djeca kad ga završe stvarno mogla naći posao za najviše godinu.
Kakva je situacija sa projektom EU Horizon ?
– To je bio splet nekakvih proceduralnih grešaka, da su nam na Rektorsku konferenciju u vezi sa angažmanom eksperata dostavljeni stari spiskovi. Konstatovano je da su ti spiskovi od prije desetak godina i samo su se copy-paste prenosili. Niko nije vodio računa o tome da su došli novi kadrovi, mlađi ljudi i da trebaju oni dati svoje mišljenje. Nemam informacija da je na Rektorsku konferenciju ili UNZE išta novo stiglo u vezi s tim. Imam usmenu informaciju da ćemo morati spisak revidirati sa novim imenima, s ljudima od struke, od znanja. Mi ćemo dati svoje nove prijedloge – kazao je Duraković za kraj.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
