Trideset zemalja članica NATO-a sastalo se u petak u Briselu kako bi razgovarali o narednim koracima u Ukrajini. Diplomatski napori nisu uspjeli okončati haos u zemlji, osam dana nakon što je Vladimir Putin naredio ruskim trupama da izvrše invaziju, navodi se u CNN-ovoj analizi koja pojašnjava zašto zapadni vojni savez nije nametnuo zonu zabranjenih letova u Ukrajini. Podsjećaju kako je NATO ranije uvodio zonu zabranjenog leta u BiH i Libiji, ali kako se ovaj potez smatra kontroverznim u ovakvim situacijama.
Ističe se kako je malo vjerovatno da će se situacija u Ukrajini uskoro poboljšati. Ruski konvoj dug 60-ak kilometara, koji je krenuo prema glavnom gradu Kijevu, danima je u zastoju jer ukrajinski borci drže ključna područja, dok su ruske trupe preuzele druga ključna strateška područja i od jutros zauzimaju nuklearnu elektranu Zaporožje.
Uprkos sumornoj situaciji na terenu, NATO se ne želi izravno uključiti u sukob, uključujući uspostavljanje zone zabranjenog leta, osim što podržava otpor Ukrajine invaziji koja ubija nevine civile, piše CNN.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u petak da zona zabrane letova iznad Ukrajine nije opcija koju savez razmatra.
– Složili smo se da ne bismo trebali imati NATO avione koji djeluju iznad ukrajinskog zračnog prostora ili NATO trupe na ukrajinskom teritoriju – rekao je.
NATO je stvoren 1949. kao odgovor na početak Hladnog rata, a njegova izvorna svrha bila je zaštititi Zapad od prijetnje koju je predstavljao Sovjetski Savez. Od kraja Hladnog rata mnoge su se bivše sovjetske nacije pridružile NATO-u, na veliko neodobravanje Putina.
Zona zabrane letenja je područje u kojem određeni avioni ne mogu letjeti iz više razloga. U kontekstu sukoba kakav je onaj u Ukrajini, to bi vjerojatno značilo zonu u kojoj ruski avioni nisu smjeli letjeti, kako bi ih spriječili u izvođenju zračnih napada na Ukrajinu.
NATO je ranije uveo zone zabranjenih letova u zemljama nečlanicama, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Libiju. Međutim, to je uvijek smatra kontroverznim potezom jer znači polu-uključenost u sukob bez potpunog angažiranja kopnenih snaga, pojašnjava se u tekstu.
Zašto se Rusija osjeća ugroženom od NATO-a?
Putin je dugo vjerovao da je Rusija postigla loš dogovor nakon raspada Sovjetskog Saveza – nešto što je nazvao “najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća”.
Požalio se da je NATO s vremenom proširio svoje granice prihvaćanjem istočnoeuropskih zemalja koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza, što znači da Rusija sada dijeli kopnenu granicu s najvećim svjetskim vojnim savezom, smanjujući tako svoju geopolitičku moć u onome što je bilo nekoć sfera utjecaja Moskve.
Još u februaru je zahtijevao da se NATO smanji na granice iz 1997. godine, prije nego što su se baltičke nacije Latvija, Litva i Estonija, od kojih dvije posljednje graniče s Rusijom, pridružile savezu.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
