Rusija bi mogla bankrotirati prije nego što uspije osvojiti Ukrajinu. Financijski problemi jednostavno napreduju brže od njene vojske. Same sankcije su još najmanji problem, jer dio njih još nije ni implementiran, a od onih koje jesu većina nije mogla vremenski imati nikakvog efekta.

Ono što ju trenutno uništava su očekivanja. Ta očekivanja su, osim s koordiniranom izolacijom Rusije, povezana i s vojnom situacijom u Ukrajini, koja se ne razvija onako kako je Putin zamišljao.

Tečaj nacionalne valute je pao na više od 100 rubalja za jedan dolar, izgubivši trećinu vrijednosti od početka godine. 40% deviznih rezervi Centralne banke Rusije je zamrznuto, čime je ozbiljno ograničena njena sposobnost da se bori protiv kolapsa rublja.

To ju je prisililo da uvodi oštre politike, poput podizanja referentne kamatne stope s 9.5% na 20%, a ministarstvo financija je propisalo izvoznim kompanijama da 80% svojih deviznih prihoda moraju automatski mijenjati za rublje.

Veliki dio financijskog sustava Rusije je izbačen iz SWIFT-a, globalne mreže kojom komunicira većina financijskih institucija na svijetu. To ozbiljno otežava poslovanje i trebaju se tražiti alternativni, manje sigurni kanali.

Moskovska burza krahirala, dionice ruskih kompanija po burzama EU i SAD-a bezvrijedne
Burza u Moskvi je ugašena već tri dana. Prije zatvaranja burzovni indeks je oštro pao zbog nagle rasprodaje. Zbog toga je donesena uredba kojom se strancima zabranjuje da prodaju dionice, što ionako ne mogu jer je burza zatvorena. Strani investitori su vlasnici od 15 do 20 bilijuna rubalja vrijednosti dionica u Rusiji, što je otprilike trećina tržišta.

Federacija europskih burzi vrijednosnih papira, organizacija koja okuplja sve burze u Europi (EU, UK, Švicarska i ostale države), oduzela je Moskovskoj burzi status člana promatrača. Odluka je donesena jednoglasno, a u izjavi se izražava duboka podrška narodu Ukrajine.

Neke članice, poput Njemačke burze sa sjedištem u Frankfurtu, već su zabranile trgovanje dionicama ruskih kompanija i trgovanje investitorima iz Rusije. Osim europskih burzi, i američke su zabranile trgovanje dionicama i drugim vrijednosnim papirima ruskih kompanija te investitorima iz Rusije

Dionice ruskih kompanija na Londonskoj burzi su izgubile čak 98% vrijednosti. Situacija na burzi u New Yorku nije ništa bolja. Isparile su stotine milijardi dolara. Točnije, u trenutku pisanja ovog teksta nestalo je oko 570 milijardi dolara vrijednosti dionica ruskih kompanija samo na Londonskoj burzi.

Gazprom, Sberbank, Rosneft… situacija je sa svakom kompanijom ista, bavile se naftom ili financijama. Sberbank je izgubio 99.99% vrijednosti i trenutna cijena dionice je 0.01 dolar, tj. jedan cent. U 2022. je banka ušla s cijenom dionice od 16 dolara, a još 28.02 je bila 1.06 dolara. Trenutno je trgovanje blokirano, pa se ipak ne mogu kupovati dionice najveće ruske banke za jedan cent.

Glavna ruska banka se raspada
Europska centralna banka (ECB) je objavila da će Sberbank Europe, banka kći matičnog ruskog Sberbanka, uskoro propasti. Ruski Sberbank drži trećinu ukupne imovine svih banaka u Rusiji i njegova propast će sigurno urušiti cijeli financijski sektor u Rusiji. Kako je vlasnik Sberbanka u Rusiji državni fond koji se velikim dijelom bavi mirovinskom štednjom, domino-efektom će propasti i mirovina mnogih Rusa.

S druge strane, propast Sberbanka Europe ne predstavlja rizik za stabilnost financijskog sustava EU. Ne samo da europska banka kći ne predstavlja značajnu banku u EU nego je i matični Sberbank, daleko najveći u Rusiji, tek 26. najveća banka u Europi (podatak vrijedi za početak 2022.)

Da bi se sačuvala stabilnost bankarskog sektora u Hrvatskoj, hrvatski Sberbank d.d. je po ultrabrzom postupku prodan Hrvatskoj poštanskoj banci. U tome je sudjelovao HNB, prema vlastitom priznanju te institucije, a kako je Hrvatska poštanska banka u vlasništvu države, sigurno se radilo o dogovoru na državnoj razini.

Rusija prestala vraćati dugove, praktički je to bankrot
Rat u Ukrajini i sankcije uvedene Centralnoj banci Rusije, tj. zamrzavanje 40% deviznih rezervi, mogli bi dovesti do toga da Rusija ne može vraćati svoje dugove. To praktički znači državni bankrot. Rusija je ustvari već prestala vraćati neke dugove, čime je praktički u bankrotu.

Centralna banka Rusije je zabranila plaćanje kuponskih isplata za vlasnike obveznica. Kuponske isplate su kao kamate i izdavatelj obveznice mora na godišnjoj bazi isplaćivati vlasniku obveznice određeni postotak nominalne vrijednosti, sve do dana dospijeća obveznice, kada izdavatelj obveznice (u ovom slučaju Rusija) mora onome tko je kupio obveznicu vratiti puni iznos vrijednosti obveznice.

Primjerice, Rusija izda obveznicu od 10.000 rubalja s kuponskim isplatama od 7.5%. To znači da će netko kupiti obveznicu od 10.000 rubalja, a prema njoj će imati pravo na godišnju isplatu od 750 rubalja. Naravno, stranci će rublje mijenjati u dolare i eure. Ako je obveznica izdana na pet godina, onda će nakon proteka tog razdoblja onaj tko ju je izdao morati vratiti dug po kojem je izdana (10.000 rubalja), a tijekom tih pet godina će vlasniku obveznice plaćati kuponsku isplatu.

Plaćanje tih kuponskih isplata je zaustavila Centralna banka Rusije da bi se zaustavio odljev dolara iz ruskog gospodarstva i dodatno pogoršao tečaj rublja prema dolaru. Kuponske isplate strani vlasnici dobiju u rubljima, ali onda kupuju dolare i time smanjuju količinu dolara u Rusiji, a povećavaju količinu rubalja, čime se stvara dodatni pritisak na pad vrijednosti rublja,

Ukratko, radi se o očajničkom potezu kojim se pokušava zaustaviti obezvrjeđenje rublja, ali istodobno je Rusija praktički prestala vraćati svoje dugove, tj. bankrotirala je. Još vraća glavni dug tj. isplaćuje dospjeli dug po dospijeću obveznica ali ne plaća kuponske isplate. Ali CDS ugovori (credit default swap), kojima se investitori osiguravaju od bankrota, pokazuju da je vjerojatnost 56 % da će Rusija prestati vraćati i glavni dug, što je najveća razina od 2008.

U svojim izvješćima navode da su sankcije EU i SAD-a kojima se zabranjuju bilo kakve transakcije sa Centralnom bankom Rusije imale veći utjecaj od prijašnjih sankcija. Navodi se i da je izgledno da će Rusija prestati vraćati svoj dug (djelomično je već i prestala) i da su sankcije veće nego što su prognozirali te će imati dublje financijske implikacije.

Sankcije će osjetno smanjiti i BDP Rusije, čime se revidira ranije očekivanje kreditnih rejting agencija o rastu BDP-a Rusije od 1.6%.

U J.P. Morganu smatraju da su sankcije značajno povećale mogućnost da Rusija prestane plaćati svoj vanjski javni dug. Za sada su međunarodne financijske institucije oprezne i vjerojatno neće službeno proglasiti bankrot dok Rusija ne odbije platiti izdane obveznice na datum dospijeća.

Rupa u bankarskom sustavu sve veća, cijeli niz kompanija prestao poslovati u Ukrajini
Centralna banka Rusije je 2.3.2022. objavila da manjak likvidnosti bankarskog sektora iznosi 68 milijardi dolara, tj. 6.9 bilijuna rubalja, dok je samo dan prije iznosio 5.9 bilijuna rubalja. Pokrenut je program repoaukcija kojim Centralna banka Rusije pokušava sačuvati likvidnost bankarskog sektora, ali trenutno gubi tu bitku.

Ruske banke i kompanije duguju gotovo 400 milijardi dolara u inozemstvu, no sve i da žele, ne mogu vraćati te dugove zbog zabrane Centralne banke Rusije. Prisiljene su ne vraćati dugove, što tehnički predstavlja bankrot.

Sankcije se iz dana u dan proširuju, a nove sankcije koje je najavila EU će ozbiljno oštetiti rusko gospodarstvo.

Odvjetnici za trgovinu i bankarstvo sa sjedištem u Bruxellesu koje je intervjuirao specijalizirani portal za pravo Law.com International rekli su da će Rusija u početnoj fazi iskusiti brzo rastuće cijene, a kasnije veliku krizu likvidnosti te potom inflaciju. Nove sankcije će ograničiti mogućnost ruskih tvrtki da kupuju ili prodaju robu i usluge od tvrtki izvan Rusije, prema navodima Philip Torbøl, osnivačkog partnera bruxellskog ureda odvjetničke tvrtke K&L Gates.

“Sankcije koje imamo danas na stolu uvelike će ograničiti mogućnost ruskih tvrtki da kupuju ili prodaju robu i usluge od tvrtki izvan Rusije”, rekao je Philip Torbøl, osnivački partner briselskog ureda odvjetničkog društva K&L Gates.

Poduža je i lista kompanija koje su prestale poslovati na tržištu Rusije: Apple, Audi, AMD (čipovi), Amazon, Adobe, BMW, Bolt, Boeing, Chevrolet, Cadillac, Carlsberg, Coca-Cola, Danone, Disney, Dell, Ericsson, Ford, General Motors, Harley Davidson, Intel, Jaguar, Lenovo, Maersk, Mercedes, Netflix, Nike, Nestle, Porsche, Renault, Scania, Volvo, Volkswagen i mnoge druge.

Ako i pobijedi, bit će to Pirova pobjeda
Sudeći po svemu, financijski udarac Rusiji će biti golem. Čak ako se i ostvare svi vojni ciljevi u Ukrajini, cijena koju će Rusija platiti zbog rata bit će astronomska. Prvo će nastupiti kriza likvidnosti u financijskom sektoru (točnije, već je nastupila), nakon toga će Centralna banka morati stvarati sve više rubalja da bi održala likvidnost sustava, što će još dublje gurati rubalj prema gubitku vrijednosti, a Centralna banka Rusije ne može efikasno održavati tečaj jer su joj devizne rezerve (euri i dolari) zamrznute.

Inflacija se već popela na 9.05% godišnje zaključno s 25.2.2022., a do tog datuma se ništa od navedenoga još nije ni počelo događati. Rusija kao država ne plaća kuponske isplate i time efektivno ne vraća inozemni dug. Tehnički je to već bankrot. Ruskim bankama i kompanijama je zabranjeno vraćati inozemni dug, pa su tehnički i one u bankrotu. Povratak na tržište u takvim okolnostima će biti iznimno težak.

Čak i ako Rusija pobijedi, to će biti klasični primjer Pirove pobjede.

Rusija bi mogla bankrotirati prije nego što uspije osvojiti Ukrajinu. Financijski problemi jednostavno napreduju brže od njene vojske. Same sankcije su još najmanji problem, jer dio njih još nije ni implementiran, a od onih koje jesu većina nije mogla vremenski imati nikakvog efekta.

Ono što ju trenutno uništava su očekivanja. Ta očekivanja su, osim s koordiniranom izolacijom Rusije, povezana i s vojnom situacijom u Ukrajini, koja se ne razvija onako kako je Putin zamišljao.

Tečaj nacionalne valute je pao na više od 100 rubalja za jedan dolar, izgubivši trećinu vrijednosti od početka godine. 40% deviznih rezervi Centralne banke Rusije je zamrznuto, čime je ozbiljno ograničena njena sposobnost da se bori protiv kolapsa rublja.

To ju je prisililo da uvodi oštre politike, poput podizanja referentne kamatne stope s 9.5% na 20%, a ministarstvo financija je propisalo izvoznim kompanijama da 80% svojih deviznih prihoda moraju automatski mijenjati za rublje.

Veliki dio financijskog sustava Rusije je izbačen iz SWIFT-a, globalne mreže kojom komunicira većina financijskih institucija na svijetu. To ozbiljno otežava poslovanje i trebaju se tražiti alternativni, manje sigurni kanali.

Moskovska burza krahirala, dionice ruskih kompanija po burzama EU i SAD-a bezvrijedne
Burza u Moskvi je ugašena već tri dana. Prije zatvaranja burzovni indeks je oštro pao zbog nagle rasprodaje. Zbog toga je donesena uredba kojom se strancima zabranjuje da prodaju dionice, što ionako ne mogu jer je burza zatvorena. Strani investitori su vlasnici od 15 do 20 bilijuna rubalja vrijednosti dionica u Rusiji, što je otprilike trećina tržišta.

Federacija europskih burzi vrijednosnih papira, organizacija koja okuplja sve burze u Europi (EU, UK, Švicarska i ostale države), oduzela je Moskovskoj burzi status člana promatrača. Odluka je donesena jednoglasno, a u izjavi se izražava duboka podrška narodu Ukrajine.

Neke članice, poput Njemačke burze sa sjedištem u Frankfurtu, već su zabranile trgovanje dionicama ruskih kompanija i trgovanje investitorima iz Rusije. Osim europskih burzi, i američke su zabranile trgovanje dionicama i drugim vrijednosnim papirima ruskih kompanija te investitorima iz Rusije

Dionice ruskih kompanija na Londonskoj burzi su izgubile čak 98% vrijednosti. Situacija na burzi u New Yorku nije ništa bolja. Isparile su stotine milijardi dolara. Točnije, u trenutku pisanja ovog teksta nestalo je oko 570 milijardi dolara vrijednosti dionica ruskih kompanija samo na Londonskoj burzi.

Gazprom, Sberbank, Rosneft… situacija je sa svakom kompanijom ista, bavile se naftom ili financijama. Sberbank je izgubio 99.99% vrijednosti i trenutna cijena dionice je 0.01 dolar, tj. jedan cent. U 2022. je banka ušla s cijenom dionice od 16 dolara, a još 28.02 je bila 1.06 dolara. Trenutno je trgovanje blokirano, pa se ipak ne mogu kupovati dionice najveće ruske banke za jedan cent.

Glavna ruska banka se raspada
Europska centralna banka (ECB) je objavila da će Sberbank Europe, banka kći matičnog ruskog Sberbanka, uskoro propasti. Ruski Sberbank drži trećinu ukupne imovine svih banaka u Rusiji i njegova propast će sigurno urušiti cijeli financijski sektor u Rusiji. Kako je vlasnik Sberbanka u Rusiji državni fond koji se velikim dijelom bavi mirovinskom štednjom, domino-efektom će propasti i mirovina mnogih Rusa.

S druge strane, propast Sberbanka Europe ne predstavlja rizik za stabilnost financijskog sustava EU. Ne samo da europska banka kći ne predstavlja značajnu banku u EU nego je i matični Sberbank, daleko najveći u Rusiji, tek 26. najveća banka u Europi (podatak vrijedi za početak 2022.)

Da bi se sačuvala stabilnost bankarskog sektora u Hrvatskoj, hrvatski Sberbank d.d. je po ultrabrzom postupku prodan Hrvatskoj poštanskoj banci. U tome je sudjelovao HNB, prema vlastitom priznanju te institucije, a kako je Hrvatska poštanska banka u vlasništvu države, sigurno se radilo o dogovoru na državnoj razini.

Rusija prestala vraćati dugove, praktički je to bankrot
Rat u Ukrajini i sankcije uvedene Centralnoj banci Rusije, tj. zamrzavanje 40% deviznih rezervi, mogli bi dovesti do toga da Rusija ne može vraćati svoje dugove. To praktički znači državni bankrot. Rusija je ustvari već prestala vraćati neke dugove, čime je praktički u bankrotu.

Centralna banka Rusije je zabranila plaćanje kuponskih isplata za vlasnike obveznica. Kuponske isplate su kao kamate i izdavatelj obveznice mora na godišnjoj bazi isplaćivati vlasniku obveznice određeni postotak nominalne vrijednosti, sve do dana dospijeća obveznice, kada izdavatelj obveznice (u ovom slučaju Rusija) mora onome tko je kupio obveznicu vratiti puni iznos vrijednosti obveznice.

Primjerice, Rusija izda obveznicu od 10.000 rubalja s kuponskim isplatama od 7.5%. To znači da će netko kupiti obveznicu od 10.000 rubalja, a prema njoj će imati pravo na godišnju isplatu od 750 rubalja. Naravno, stranci će rublje mijenjati u dolare i eure. Ako je obveznica izdana na pet godina, onda će nakon proteka tog razdoblja onaj tko ju je izdao morati vratiti dug po kojem je izdana (10.000 rubalja), a tijekom tih pet godina će vlasniku obveznice plaćati kuponsku isplatu.

Plaćanje tih kuponskih isplata je zaustavila Centralna banka Rusije da bi se zaustavio odljev dolara iz ruskog gospodarstva i dodatno pogoršao tečaj rublja prema dolaru. Kuponske isplate strani vlasnici dobiju u rubljima, ali onda kupuju dolare i time smanjuju količinu dolara u Rusiji, a povećavaju količinu rubalja, čime se stvara dodatni pritisak na pad vrijednosti rublja,

Ukratko, radi se o očajničkom potezu kojim se pokušava zaustaviti obezvrjeđenje rublja, ali istodobno je Rusija praktički prestala vraćati svoje dugove, tj. bankrotirala je. Još vraća glavni dug tj. isplaćuje dospjeli dug po dospijeću obveznica ali ne plaća kuponske isplate. Ali CDS ugovori (credit default swap), kojima se investitori osiguravaju od bankrota, pokazuju da je vjerojatnost 56 % da će Rusija prestati vraćati i glavni dug, što je najveća razina od 2008.

U svojim izvješćima navode da su sankcije EU i SAD-a kojima se zabranjuju bilo kakve transakcije sa Centralnom bankom Rusije imale veći utjecaj od prijašnjih sankcija. Navodi se i da je izgledno da će Rusija prestati vraćati svoj dug (djelomično je već i prestala) i da su sankcije veće nego što su prognozirali te će imati dublje financijske implikacije.

Sankcije će osjetno smanjiti i BDP Rusije, čime se revidira ranije očekivanje kreditnih rejting agencija o rastu BDP-a Rusije od 1.6%.

U J.P. Morganu smatraju da su sankcije značajno povećale mogućnost da Rusija prestane plaćati svoj vanjski javni dug. Za sada su međunarodne financijske institucije oprezne i vjerojatno neće službeno proglasiti bankrot dok Rusija ne odbije platiti izdane obveznice na datum dospijeća.

Rupa u bankarskom sustavu sve veća, cijeli niz kompanija prestao poslovati u Ukrajini
Centralna banka Rusije je 2.3.2022. objavila da manjak likvidnosti bankarskog sektora iznosi 68 milijardi dolara, tj. 6.9 bilijuna rubalja, dok je samo dan prije iznosio 5.9 bilijuna rubalja. Pokrenut je program repoaukcija kojim Centralna banka Rusije pokušava sačuvati likvidnost bankarskog sektora, ali trenutno gubi tu bitku.

Ruske banke i kompanije duguju gotovo 400 milijardi dolara u inozemstvu, no sve i da žele, ne mogu vraćati te dugove zbog zabrane Centralne banke Rusije. Prisiljene su ne vraćati dugove, što tehnički predstavlja bankrot.

Sankcije se iz dana u dan proširuju, a nove sankcije koje je najavila EU će ozbiljno oštetiti rusko gospodarstvo.

Odvjetnici za trgovinu i bankarstvo sa sjedištem u Bruxellesu koje je intervjuirao specijalizirani portal za pravo Law.com International rekli su da će Rusija u početnoj fazi iskusiti brzo rastuće cijene, a kasnije veliku krizu likvidnosti te potom inflaciju. Nove sankcije će ograničiti mogućnost ruskih tvrtki da kupuju ili prodaju robu i usluge od tvrtki izvan Rusije, prema navodima Philip Torbøl, osnivačkog partnera bruxellskog ureda odvjetničke tvrtke K&L Gates.

“Sankcije koje imamo danas na stolu uvelike će ograničiti mogućnost ruskih tvrtki da kupuju ili prodaju robu i usluge od tvrtki izvan Rusije”, rekao je Philip Torbøl, osnivački partner briselskog ureda odvjetničkog društva K&L Gates.

Poduža je i lista kompanija koje su prestale poslovati na tržištu Rusije: Apple, Audi, AMD (čipovi), Amazon, Adobe, BMW, Bolt, Boeing, Chevrolet, Cadillac, Carlsberg, Coca-Cola, Danone, Disney, Dell, Ericsson, Ford, General Motors, Harley Davidson, Intel, Jaguar, Lenovo, Maersk, Mercedes, Netflix, Nike, Nestle, Porsche, Renault, Scania, Volvo, Volkswagen i mnoge druge.

Ako i pobijedi, bit će to Pirova pobjeda
Sudeći po svemu, financijski udarac Rusiji će biti golem. Čak ako se i ostvare svi vojni ciljevi u Ukrajini, cijena koju će Rusija platiti zbog rata bit će astronomska. Prvo će nastupiti kriza likvidnosti u financijskom sektoru (točnije, već je nastupila), nakon toga će Centralna banka morati stvarati sve više rubalja da bi održala likvidnost sustava, što će još dublje gurati rubalj prema gubitku vrijednosti, a Centralna banka Rusije ne može efikasno održavati tečaj jer su joj devizne rezerve (euri i dolari) zamrznute.

Inflacija se već popela na 9.05% godišnje zaključno s 25.2.2022., a do tog datuma se ništa od navedenoga još nije ni počelo događati. Rusija kao država ne plaća kuponske isplate i time efektivno ne vraća inozemni dug. Tehnički je to već bankrot. Ruskim bankama i kompanijama je zabranjeno vraćati inozemni dug, pa su tehnički i one u bankrotu. Povratak na tržište u takvim okolnostima će biti iznimno težak.

Čak i ako Rusija pobijedi, to će biti klasični primjer Pirove pobjede.