Svjesni važnosti očuvanja bosanskog jezika kao jednog od ključnih elemenata našega identiteta, a obilježavajući Međunarodni dan maternjeg jezika, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” u saradnji sa JU “Bosanski kulturni centar” Sarajevo organizovala je predavanje akademika prof. dr. Dževada Jahića o temi “Naš maternji jezik i njegova bosanska postojbina”.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Sanjin Kodrić rekao je da ovih dana obilježavaju Dan “Preporoda”. Tim povodom priredili su zanimljiv i šarolik program.

– Dan ‘Preporoda’ vremenski koincidira sa Međunarodnim danim maternjeg jezika. Dio obilježavanja Dana ‘Preporoda’ jeste i obilježavanje Dana maternjeg jezika – pojasnio je Kodrić.

Historija “Preporoda” počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. Potom, 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, na istom mjestu gdje je 1903. formiran “Gajret”, održana je osnivačka skupština “Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg “Preporoda”, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom.

– Današnjim predavanjem akademika Dževada Jahića, jednog od autora novog bosanskog pravopisa na čijoj izvedbi trenutno radi BZK ‘Preporod’, u saradnji sa Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu, želimo iznova skrenuti pažnju na maternji jezik, potaknuti kreativniji, obzirniji odnos prema jeziku kao sredstvu javnog komuniciranja, ali i kao sredstvu, mediju književnog stvaranja. Želimo naglasiti tu javnu ulogu jezika, upozoriti na jezičku tradiciju, na utemeljenje bosanskog jezika u BiH, s jedne strane, i s druge strane želimo učiniti vidljivom tu prirodnu i najkreativniju vezu jezika i književnosti – rekao je Kodrić.

Mišljenja je da je književnost duša i srca jezika. Dotakao se i pravopisa bosanskog jezika navodeći da je “bosanski jezik jedan od ugroženih jezika”.

– Ugrožen u smislu njegovog društvenog položaja i javne percepcije – istakao je Kodrić.

U Bosanskom kulturnom centru Sarajevo povodom današnjeg obilježavanja postavljena je i izložba “Bošnjačka književnost u 100 knjiga”.

– Izložba nastoji vizualno približiti ediciju istoga naziva. To je edicija koja predstavlja izbor iz cjeline bošnjačkog književnog stvaranja, počev od srednjeg vijeka pa do recentne književne prakse – rekao je Kodrić.

Smatra da kultura nije neki nepotrebni dodatak društvu, ona zapravo suštinski popunjava naše živote.

Održano je i predavanje akademika prof.dr. Dževada Jahića o temi “Naš maternji jezik i njegova bosanska postojbina”.

– I tema i samo obilježavanje su uvezani sa tom općepoznatom odrednicom i pojmom maternjeg jezika. Znači, pokušaji sa svim našim nevoljama i u društvenom širem smislu, a pogotovo u naučnom, da se ukaže na osnovne elemente opstojnosti, utemeljenosti, savremenog funkcioniranja jednog jezika koji se zove bosanski, a koji danas u našem slučaju, pošto o njemu govorimo, uvezujemo sa onim što je bosanska njegova postojbina – rekao je Jahić.

Njegova ambicija je da naučno i teorijski objasni koje se kod nas ne samo da zanemaruju nego se u suprotno tumače.

– Jezičke slobode su osnovni princip jezika, a jezičke slobode znače da je čovjek kulturno biće koje je utemeljeno u svom vlastitom jeziku i da je svako uskraćivanje, svojatanje, direktno i nesumnjivo ugrožavanje ličnih, kulturnih i društvenih sloboda pojedinca i zajednice – naglasio je Jahić.

Smatra da jezik medija u Bosni i Hercegovini pokazuje vrlo ozbiljne tendencije koje liče na to da mediji u BiH ne pokazuju ni minimalno poštovanja, pažnje ni odnosa prema jeziku.

– U eri brzih komunikacija, kratkih informacija i poruka i sve manje čitanja i žive riječi, moramo voditi računa i strateški se opredijeliti da nam maternji jezik i briga o njemu, kao esencijalnoj karakteristici ali i političkom pravu bude visoko u listi prioriteta kada govorimo o odgojno-obrazovnom sistemu u KS-u, a naravno i u BiH. Voljeti svoj maternji jezik, govoriti i služiti se njime u suštini ne znači ugrožavati drugoga – poručila je ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović.

Svjesni važnosti očuvanja bosanskog jezika kao jednog od ključnih elemenata našega identiteta, a obilježavajući Međunarodni dan maternjeg jezika, Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” u saradnji sa JU “Bosanski kulturni centar” Sarajevo organizovala je predavanje akademika prof. dr. Dževada Jahića o temi “Naš maternji jezik i njegova bosanska postojbina”.

Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Sanjin Kodrić rekao je da ovih dana obilježavaju Dan “Preporoda”. Tim povodom priredili su zanimljiv i šarolik program.

– Dan ‘Preporoda’ vremenski koincidira sa Međunarodnim danim maternjeg jezika. Dio obilježavanja Dana ‘Preporoda’ jeste i obilježavanje Dana maternjeg jezika – pojasnio je Kodrić.

Historija “Preporoda” počinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva “Gajret”, društva za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. Potom, 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, na istom mjestu gdje je 1903. formiran “Gajret”, održana je osnivačka skupština “Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje čini preteču i zvaničnog pravnog prethodnika današnjeg “Preporoda”, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom.

– Današnjim predavanjem akademika Dževada Jahića, jednog od autora novog bosanskog pravopisa na čijoj izvedbi trenutno radi BZK ‘Preporod’, u saradnji sa Institutom za jezik Univerziteta u Sarajevu, želimo iznova skrenuti pažnju na maternji jezik, potaknuti kreativniji, obzirniji odnos prema jeziku kao sredstvu javnog komuniciranja, ali i kao sredstvu, mediju književnog stvaranja. Želimo naglasiti tu javnu ulogu jezika, upozoriti na jezičku tradiciju, na utemeljenje bosanskog jezika u BiH, s jedne strane, i s druge strane želimo učiniti vidljivom tu prirodnu i najkreativniju vezu jezika i književnosti – rekao je Kodrić.

Mišljenja je da je književnost duša i srca jezika. Dotakao se i pravopisa bosanskog jezika navodeći da je “bosanski jezik jedan od ugroženih jezika”.

– Ugrožen u smislu njegovog društvenog položaja i javne percepcije – istakao je Kodrić.

U Bosanskom kulturnom centru Sarajevo povodom današnjeg obilježavanja postavljena je i izložba “Bošnjačka književnost u 100 knjiga”.

– Izložba nastoji vizualno približiti ediciju istoga naziva. To je edicija koja predstavlja izbor iz cjeline bošnjačkog književnog stvaranja, počev od srednjeg vijeka pa do recentne književne prakse – rekao je Kodrić.

Smatra da kultura nije neki nepotrebni dodatak društvu, ona zapravo suštinski popunjava naše živote.

Održano je i predavanje akademika prof.dr. Dževada Jahića o temi “Naš maternji jezik i njegova bosanska postojbina”.

– I tema i samo obilježavanje su uvezani sa tom općepoznatom odrednicom i pojmom maternjeg jezika. Znači, pokušaji sa svim našim nevoljama i u društvenom širem smislu, a pogotovo u naučnom, da se ukaže na osnovne elemente opstojnosti, utemeljenosti, savremenog funkcioniranja jednog jezika koji se zove bosanski, a koji danas u našem slučaju, pošto o njemu govorimo, uvezujemo sa onim što je bosanska njegova postojbina – rekao je Jahić.

Njegova ambicija je da naučno i teorijski objasni koje se kod nas ne samo da zanemaruju nego se u suprotno tumače.

– Jezičke slobode su osnovni princip jezika, a jezičke slobode znače da je čovjek kulturno biće koje je utemeljeno u svom vlastitom jeziku i da je svako uskraćivanje, svojatanje, direktno i nesumnjivo ugrožavanje ličnih, kulturnih i društvenih sloboda pojedinca i zajednice – naglasio je Jahić.

Smatra da jezik medija u Bosni i Hercegovini pokazuje vrlo ozbiljne tendencije koje liče na to da mediji u BiH ne pokazuju ni minimalno poštovanja, pažnje ni odnosa prema jeziku.

– U eri brzih komunikacija, kratkih informacija i poruka i sve manje čitanja i žive riječi, moramo voditi računa i strateški se opredijeliti da nam maternji jezik i briga o njemu, kao esencijalnoj karakteristici ali i političkom pravu bude visoko u listi prioriteta kada govorimo o odgojno-obrazovnom sistemu u KS-u, a naravno i u BiH. Voljeti svoj maternji jezik, govoriti i služiti se njime u suštini ne znači ugrožavati drugoga – poručila je ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović.