U nedjelju je u online formatu održana sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Od agrarne reforme do udara na državnu imovinu”, a govorili su prof. dr. Izet Šabotić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i prof. dr. sci. Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, javlja Anadolu Agency (AA).

U uvodnoj riječi predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović rekao je da se donošenjem zakon o nepokretnoj imovini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska namjerava formirati siva zona u utvrđivanju prava vlasništva nad nepokretnom imovinom.

Prema njegovim riječima predloženi zakon je u sivoj zoni iz dva razloga, jer ne postoji državni krovni zakon kojim bi se uredila prava vlasništva i raspolaganja, a sam ponuđeni entitetski zakon u neskladu sa drugim entitetskim zakonima kao i relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Kulenović je podsjetio da prema odluci Ustavnog suda BiH RS nema nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja jer je to u nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Izet Šabotić rekao je da je i danas u BiH, u entitetu RS, prisutan pritisak na teritoriju, na zemljišne posjede s ciljem promjene vlasništva, a u tu svrhu doneseni su posebni zakoni poput Zakona o premjeru katastra RS-a, Zakona o šumama RS-a i Zakonu o porezu na nepokretnosti u RS-u.

– Osnovna karakteristika ovih zakona jeste neusklađenost sa Ustavom BiH, a krajnji njihov cilj jeste zaposjedanje teritorije i promjena vlasništva na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i na štetu države BiH, odnosno osnovni cilj je legalizacija etničkog čišćenja i opstrukcija povratka prognanih lica – rekao je Šabotić.

Dodao je da je u kontinuitetu više od 150 godina vršena uzurpacija zemljišnih posjeda u BiH s ciljem promjene vlasništva na štetu najviše bošnjačke komponente, ali i države što je rezultiralo značajnim reduciranjem životnog prostora Bošnjaka, što se može smatrati i krajnjim ciljem velikodržavnih aspiracija prema BiH koje su svo vrijeme prisutne od strane susjeda Srbije i Hrvatske.

– Državna imovina usko je povezana sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom države, tako da aktuelna dešavanja vezana za oblast imovinskih prava i državne imovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH – rekla je Larisa Velić.

Istakla je da je BH potreban pravni sistem čiji je temelj u Ustavu a bitni sadržaji u zakonima, kao i da pitanja državne imovine moraju biti normirana. Naglasila je da se mora stvoriti pravni okvir u skladu sa demokratskim uređenjem.

– Međunarodna zajednica doprinijela je kreiranju sistema i ima obavezu da se aktivno uključi i u rješavanje aktuelnih pitanja – naglasila je Velić.

Podsjetila je da je visoki predstavnik u BiH 2005. godine donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i tada je formirana komisija koja je trebala donijeti zakon, ali do toga nije došlo. Istakla je da je u međuvremenu u RS-u donesen poseban zakon o statusu državne imovine na teritoriji ovoj entiteta kojim se ignorišu ustavni poredak i presude Ustavnog suda BiH, a sve to prolazi bez reakcije nadležnih organa.

Naglasila je da je BiH potreban Zakon o državnoj imovini.

– Ukoliko domaći političari ne budu u stanju riješiti ovo pitanje OHR ima direktnu i nadležnost i odgovornost da pomogne u rješavanju ovog pitanja i naravno obavezu da osigura da BiH postane mirna i održiva demokratska država – zaključila je Velić.

U nedjelju je u online formatu održana sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Od agrarne reforme do udara na državnu imovinu”, a govorili su prof. dr. Izet Šabotić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i prof. dr. sci. Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, javlja Anadolu Agency (AA).

U uvodnoj riječi predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović rekao je da se donošenjem zakon o nepokretnoj imovini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska namjerava formirati siva zona u utvrđivanju prava vlasništva nad nepokretnom imovinom.

Prema njegovim riječima predloženi zakon je u sivoj zoni iz dva razloga, jer ne postoji državni krovni zakon kojim bi se uredila prava vlasništva i raspolaganja, a sam ponuđeni entitetski zakon u neskladu sa drugim entitetskim zakonima kao i relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Kulenović je podsjetio da prema odluci Ustavnog suda BiH RS nema nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja jer je to u nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Izet Šabotić rekao je da je i danas u BiH, u entitetu RS, prisutan pritisak na teritoriju, na zemljišne posjede s ciljem promjene vlasništva, a u tu svrhu doneseni su posebni zakoni poput Zakona o premjeru katastra RS-a, Zakona o šumama RS-a i Zakonu o porezu na nepokretnosti u RS-u.

– Osnovna karakteristika ovih zakona jeste neusklađenost sa Ustavom BiH, a krajnji njihov cilj jeste zaposjedanje teritorije i promjena vlasništva na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i na štetu države BiH, odnosno osnovni cilj je legalizacija etničkog čišćenja i opstrukcija povratka prognanih lica – rekao je Šabotić.

Dodao je da je u kontinuitetu više od 150 godina vršena uzurpacija zemljišnih posjeda u BiH s ciljem promjene vlasništva na štetu najviše bošnjačke komponente, ali i države što je rezultiralo značajnim reduciranjem životnog prostora Bošnjaka, što se može smatrati i krajnjim ciljem velikodržavnih aspiracija prema BiH koje su svo vrijeme prisutne od strane susjeda Srbije i Hrvatske.

– Državna imovina usko je povezana sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom države, tako da aktuelna dešavanja vezana za oblast imovinskih prava i državne imovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH – rekla je Larisa Velić.

Istakla je da je BH potreban pravni sistem čiji je temelj u Ustavu a bitni sadržaji u zakonima, kao i da pitanja državne imovine moraju biti normirana. Naglasila je da se mora stvoriti pravni okvir u skladu sa demokratskim uređenjem.

– Međunarodna zajednica doprinijela je kreiranju sistema i ima obavezu da se aktivno uključi i u rješavanje aktuelnih pitanja – naglasila je Velić.

Podsjetila je da je visoki predstavnik u BiH 2005. godine donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i tada je formirana komisija koja je trebala donijeti zakon, ali do toga nije došlo. Istakla je da je u međuvremenu u RS-u donesen poseban zakon o statusu državne imovine na teritoriji ovoj entiteta kojim se ignorišu ustavni poredak i presude Ustavnog suda BiH, a sve to prolazi bez reakcije nadležnih organa.

Naglasila je da je BiH potreban Zakon o državnoj imovini.

– Ukoliko domaći političari ne budu u stanju riješiti ovo pitanje OHR ima direktnu i nadležnost i odgovornost da pomogne u rješavanju ovog pitanja i naravno obavezu da osigura da BiH postane mirna i održiva demokratska država – zaključila je Velić.